www.archive-org-2014.com » HR » D » DA-KA

Choose link from "Titles, links and description words view":

Or switch to "Titles and links view".

    Archived pages: 120 . Archive date: 2014-02.

  • Title: Državni arhiv u Karlovcu
    Descriptive info: .. O arhivu.. Povijest i djelatnost.. Ustroj.. Područna mjerodavnost.. Sadržajna fizionomija.. Arhivsko gradivo.. Arhivsko gradivo uprave i javnih službi do 1945.. Uprava i javne službe od 1945.. do 1990.. godine.. Pravosuđe.. Političke stranke, društveno-političke organizacije i sindikati.. Kultura, znanost i informiranje.. Zdravstvo i socijalne ustanove.. Gospodarstvo i bankarstvo.. Društva, udruge i udruženja.. Zbirke izvornog arhivskog gradiva.. Zbirke dopunskih preslika arhivskog gradiva.. Bilješka o zaštiti arhivskog gradiva u DAKA.. Arhivsko gradivo izvan arhiva.. Pregled pismohrana stvaratelja/imatelja arhivskog i registraturnog gradiva.. Kategorizacija stvaratelja arhivskog gradiva.. Izdavanje suglasnosti na Pravilnike o zaštiti i obradi arhivskog i registraturnog gradiva stvaratelja te izdavanje odobrenja na Posebne popise arhivskog i registraturnog gradiva sa rokovima čuvanja.. Nadzor nad odabiranjem arhivskog gradiva i izlučivanjem registraturnog gradiva kojemu su istekli propisani rokovi čuvanja.. Preuzimanje arhivskog gradiva u Arhiv.. Foto galerija.. Fotografije arhivskog gradiva.. Fotografije zanimljivosti vezane za arhiv.. Fotografije zgrade arhiva.. Fondovi i zbirke.. INDOK.. Kontakt.. Novosti.. Javna nabava.. Događanja.. Natječaji.. OBRASCI DAKA.. Cjenik usluga državnih arhiva.. Poštovani posjetitelji!.. Dobro došli na web stranice Državnog arhiva u Karlovcu.. Naš je Arhiv dio hrvatske arhivske službe, čija je krovna ustanova Hrvatski državni arhiv.. U našoj  ...   sati.. Prijem stranaka: 8 – 12 sati.. Radno vrijeme čitaonice:.. 08 – 13 sati.. Vijesti.. DONACIJA SPISSICH.. 13:04 By daka.. Ove godine smo dobrotom i plemenitošću obitelji Špišić preuzeli u Arhiv vrijedno arhivsko gradivo obiteljskog fonda SPISSICH.. Plemenitaška obitelj Spissich potječe iz Pokupske Blatnice u Karlovačkoj.. ODRŽANA MANIFESTACIJA MEĐUNARODNI DAN ARHIVA 9.. LIPNJA 2013.. 14:15 By daka.. foto: Oliver Budimir 9.. lipnja u sklopu manifestacije obilježavanja međunarodnog dana arhiva održano je predavanje sa temom «Karlovački oglasi na početku 20.. stoljeća.. Na manifestaciju su.. Who's Online.. 0 Members.. 2 Guests.. ZAKONI I PROPISI.. Arhivsko zakonodavstvo.. Arhivske norme i standardi.. Uredsko poslovanje.. Ostali zakoni i propisi.. Norme i standardi.. Izdavaštvo.. Bibliografija arhiva.. Izdanja državnog arhiva u Karlovcu.. Zapisnici Poglavarstva 1778.. -1779.. Radionice.. Konzervatorsko - restauratorska radionica.. Čitaonica Knjižnica.. Čitaonica DAKA.. Knjižnica DAKA.. arhivski informacijski sustav.. Kontaktirajte nas.. 47000 Karlovac, Ljudevita Šestića 5.. Telefon: (+385 - 047) 412-366 (centrala),.. 047-412-361 (ravnatelj).. Telefaks: (+385 - 047) 412 362.. E-pošta:.. daka-arhiv@ka.. t-com.. hr.. Stranicu napravio:.. Powered by.. WordPress.. | Theme Designed by:.. Free WordPress Themes.. | Thanks to.. Free WordPress Themes 2012.. ,.. Magazine WordPress Themes.. and.. Free WordPress themes gallery..

    Original link path: /
    Open archive

  • Title: O arhivu | Državni arhiv u Karlovcu
    Descriptive info: UVODNA RIJEČ RAVNATELJICE.. Godine 2010.. navršilo se prvih 50 godina djelovanja Arhiva u Karlovcu.. Zbirka fotografija i negativa, serija objekti, Knjižara Ivana Sagana, 1880.. Proteklo je više od pola stoljeća rada na spašavanju, prikupljanju, sređivanju i čuvanju dokumenata kao svjedočanstava života osoba i događaja koji su obilježili povijest prostora na kojem naš Arhiv djeluje.. Povijest koja, na poseban način putem dokumenata koje treba istražiti i obraditi, opisuje svakodnevne važne i one možda malo manje važne trenutke u životu pojedinca, grada, pa i šire.. Stoga se arhivsko gradivo i daje na korištenje.. Na taj način dokumenti sačuvani u gradivu omogućuju korisnicima da, temeljem podataka sadržanih u njima, dokažu i tako ostvare neka svoja prava i interese ili možda samo ožive neke drage uspomene ili priče o prošlim vremenima i običajima.. Još davne 1778.. godine donesen je u gradu Karlovcu prvi Statut o unutarnjem ustrojstvu gradske uprave u kojem su postavljene zasade brige o čuvanju spisa.. Arhiv je bio dužnost bilježnika koji se brinuo da se krajem godine popišu svi spisi i da se odlože na posebno mjesto.. U kasnijim razdobljima skrb o arhivskim dokumentima bila je prepuštena njihovim stvarateljima jer organizirane arhivske ustanove nije bilo.. Sredinom 20.. stoljeća izgrađuje se republičko arhivsko zakonodavstvo i utvrđuje mreža arhivskih ustanova.. Karlovac tada dobiva uređenu arhivsku službu.. Moderni Arhiv u Karlovcu osnovan je rješenjima Narodnih odbora kotara Karlovac, Gospić i Ogulin i počeo s radom 1960.. godine kao Arhiv za područje kotara Karlovac, Gospić i Ogulin.. Zgrada Državnog  ...   dokumenata obitelji Jurčić, Plemenite općine Draganićke.. Rješenjem Hrvatskog državnog arhiva klasa: 612-08/04-01/01, urbroj: 565-10-04-49 od 27.. rujna 2004.. godine cjelina arhivskih fondova i zbirki u posjedu Državnog arhiva u Karlovcu utvrđena je kao svojstvo kulturnog dobra.. Današnja zgrada Arhiva dovršena je i otvorena 1980.. Jako je oštećena u Domovinskom ratu te obnovljena sredstvima Ministarstva kulture Republike Hrvatske.. Arhiv je opremljen potrebnom informatičkom opremom i osobnim računalima.. U sklopu Arhiva djeluju Foto-dokumentacijska služba i Konzervatorsko-restauratorska radionica.. Arhiv je opremljen potrebnom informatičkom opremom i osobnim računalima koja su međusobno umrežena uz pristup Internetu.. Godine 2006.. Hrvatski državni arhiv je pokrenuo izradu arhivskog informacijsko-evidencijskog sustava nazvanog ARHiNET – programsko rješenje koje omogućuje uključivanje svih imatelja i stvaratelja arhivskog gradiva u jedinstveni sustav evidentiranja, obrade i korištenja arhivskoga gradiva, što predstavlja veliku prekretnicu u radu državnih arhiva i imatelja arhivskoga gradiva.. Državni arhiv u Karlovcu uključen je u sustav ARHiNET.. Ponosom i zadovoljstvom nas ispunjava saznanje o brojnim stručnim i znanstvenim radovima i knjigama nastalim temelju korištenoga arhivskoga gradiva.. Veseli nas svaki pozitivno riješen upit korisnika znajući da smo ostvarili svrhu čuvanja gradiva.. Državni arhiv u Karlovcu tiho i marljivo obavlja svoj nadasve vrijedan posao skrbi o dokumentima kao svjedočanstvu naše prošlosti već više od 50 godina.. Stoga riječi pohvale zaslužuju i djelatnici ovoga Arhiva koji su svojim radom, stručnim znanjima i vještinama utirali put do današnjeg dana pažljivo i strpljivo ispitujući važnost svakog dokumenta u nastojanju da se sačuva ono što je trajno i vrijedno.. freewpthemesblog.. com.. wpthemesdir..

    Original link path: /?page_id=35
    Open archive

  • Title: Povijest i djelatnost | Državni arhiv u Karlovcu
    Descriptive info: Davorka Janković-Škrtić.. POVIJEST ARHIVA.. Kako je sve počelo?.. Treba se osvrnuti na neka davna vremena koja su svojim značajem još uvijek živa u arhivu današnjice.. Reforme Marije Terezije postavile su temelje razvoja moderne arhivistike.. Upravo u doba njezine vladavine Grad Karlovac je 18.. veljače 1778.. godine donio svoj prvi Statut o unutarnjem ustrojstvu gradske uprave u kojem su postavljene zasade brige o čuvanju spisa.. Arhiv je bio dužnost bilježnika koji se brinuo da se krajem godine popišu svi spisi koje je tijekom godine trebalo popisati i da se odlože u arhiv te da se Kraljevskome vijeću godišnje podnosi izvješće o stanju arhiva.. Jedan ključ arhive imao je bilježnik, dok su gradski pečat, jedan ključ škrinje povlastica kao i jedan ključ arhiva uvijek trebali biti u rukama gradskog suca.. Sl.. br.. 1: Članak 103.. Statuta grada Karlovca od 1778.. godine o dužnostima bilježnika.. Tako je to bilo nekad.. U idućim razdobljima skrb o arhivalijama bila je prepuštena njihovim stvarateljima jer organizirane institucije koja bi sustavno prikupljala i brinula se o arhivskim dokumentima nije bilo.. Postojale su arhivske zbirke, osobito u muzejima, knjižnicama.. stoljeća, a osobito šezdesetih godina, situacija u Hrvatskoj se mijenja.. Izgrađuje se republičko arhivsko zakonodavstvo, utvrđuje mreža arhivskih ustanova.. To se osobito odrazilo na Karlovac, koji dobiva uređenu arhivsku službu.. Raspis Savjeta za kulturu i nauku NR Hrvatske broj 1907/1957 od 27.. V.. 1957.. značio je prekretnicu u organizaciji arhivske službe na području Hrvatske.. Njime se ukazuje na stanje arhivskih ustanova i upućuje na Izvještaj Društava arhivskih radnika NR Hrvatske koji detaljno razrađuje problem arhivske službe i arhivskih ustanova utvrdivši: Najhitniji zadatak u organizaciji zaštite i očuvanja dragocjenog arhivskog materijala u našoj zemlji jeste spašavanje od neizbježne propasti veoma opsežnog i isto tako vrijednog dokumentarnog materijala koji je nastao i još se nalazi u onim mjestima naše republike gdje danas nema oformljenih arhivskih ustanova.. Dovoljno je spomenuti samo neka značajna mjesta, kao na primjer Slavonski Brod, Sisak, Karlovac, Bjelovar, Samobor, Gospić, Šibenik, Pula da se odmah vidi kolika građa stoji još bez potrebnog nadzora, te joj svakodnevno prijeti opasnost od uništenja.. A bez nje bit će teško spoznati i pratiti razvitak ovih mjesta i njihove bliže i dalje okolice (što znači velikog dijela naše republike) ne samo u daljoj, nego naročito u skoroj prošlosti, kao i današnjosti i neposrednoj budućnosti.. Nema sumnje, da ova i još neka druga mjesta svojim značenjem, u životu naše zemlje zavrjeđuju da im se u arhivskom pogledu posveti puna pažnja.. Osnovni zadatak novoosnovanih arhiva bio bi usmjeren na prikupljanje i zaštitu sve one još nezaštićene građe što se nalazi izvan arhiva na odgovarajućem području, bez obzira na vrijeme njenog postanka i karakter.. Savjet je usvojio perspektivni plan osnivanja arhivskih ustanova predložen po Arhivskom savjetu NR Hrvatske.. Predviđeno je osnivanje novih arhiva, a mreža arhivskih ustanova obuhvaćala bi ukupno 15 arhivskih ustanova, od kojih bi 14 sabirale samo građu lokalnog i regionalnog značaja svoga područja, dok bi građa republičkog značaja išla u Državni arhiv u Zagrebu.. Za Arhiv u Karlovcu bilo je predviđeno da bi obuhvatio bio kotareve: Karlovac, Ogulin, Gospić.. Kad se stvore uvjeti, u Gospiću bi se mogao organizirati samostalni arhiv.. Sukladno navedenom Raspisu, i u njemu istaknutoj potrebi očuvanja gradiva ukinutih mjesnih odbora i općina na području Korduna, Like i Banije, Savjet za prosvjetu i kulturu kotara Karlovac na sjednici održanoj 23.. 12.. suglasio se s formiranjem Arhiva za područje Karlovca, a kotareve Gospić i Ogulin pozvao je na zajedničku suglasnost na formiranju Arhiva za područje kotara Karlovac, Gospić i Ogulin.. Narodni odbor kotara Karlovac 16.. 9.. 1958.. godine, na odvojenim sjednicama Kotarskog vijeća i Vijeća proizvođača, donosi Rješenje o osnivanju Kotarskog arhiva u Karlovcu kao budžetske ustanove NOK-a Karlovac.. 2.. : Rješenje o osnivanju Kotarskog arhiva u Karlovcu od 16.. Arhiv u Karlovcu počeo je s radom 1960.. Naime, iste godine 06.. 07.. Narodni odbor kotara Gospić donosi Rješenje o organizaciji arhivske službe na području kotara Gospić, a 30.. 08.. Rješenje o organizaciji arhivske službe na području kotara Ogulin donosi Narodni odbor Kotara Ogulin.. Tim rješenjima se utvrđuje da arhivsku službu na području kotara Gospić i kotara Ogulin vrši Historijski arhiv u Karlovcu preko svojih arhivskih sabirnih centara u Gospiću i Ogulinu, a kotarevi Gospić i Ogulin osiguravaju Arhivu u Karlovcu srazmjerni dio financijskih sredstava u obliku dotacije prema godišnjem predračunu Historijskog arhiva.. Nakon ovih suglasnosti Narodni odbor kotara Karlovac 11.. 10.. 1960.. godine donosi Rješenje o osnivanju Historijskog arhiva u Karlovcu, koji tim danom počinje s radom.. 3: Rješenje o osnivanju Historijskog arhiva u Karlovcu od 11.. Dana 19.. novoosnovani Historijski arhiv u Karlovcu upisan je u registar ustanova sa samostalnim financiranjem.. Prvi Statut Historijskog arhiva u Karlovcu stupio je na snagu 1961.. Njime je Arhiv utvrđen kao samostalna regionalna ustanova narodnih odbora kotareva Karlovac, Ogulin i Gospić koji za izvršenje poslova Arhiva osiguravaju svaki srazmjeran dio materijalnih sredstava.. Za izvršenje poslova arhivske službe na području kotareva Gospić i Ogulin Arhiv osniva Arhivske sabirne centre kao svoja radilišta za prikupljanje, osnovno sređivanje i škartiranje arhivske građe.. Teritorijalna nadležnost Arhiva proteže se na područje kotara Gospić (s općinama Donji Lapac, Gospić, Gračac, Karlobag, Otočac, Perušić, Plitvička Jezera, Srb, Titova Korenica, Udbina i Vrhovine); kotar Karlovac (s općinama Bosiljevo, Cetingrad, Draganići, Duga Resa, Jastrebarsko, Karlovac, Krnjak, Krstinja, Netretić, Ozalj, Pisarovina, Radatovići, Rakovica, Rečica, Ribnik, Skakavac, Slunj, Topusko, Vojnić i Žumberak) te kotar Ogulin (s općinama Brinje, Drežnica, Ogulin, Plaški i Vrbovsko).. 1962.. godine Zakonom o područjima općina i kotara u NRH ukinuti su kotarevi Gospić i Ogulin pa se nadležnost Arhiva proteže na području općina koje se nalaze u sastavu Narodnog odbora Karlovac.. Takva područna nadležnost Arhiva utvrđena je 1963.. godine Odlukom o određivanju područja na kojima arhivi vrše arhivsku službu, kojom je izrijekom propisano da područje nadležnosti tadašnjeg Historijskog arhiva u Karlovcu obuhvaća područje općina Donji Lapac, Duga Resa, Gospić, Gračac, Karlovac, Ogulin, Otočac,  ...   pokretnim regalima (compactus).. Usporedo s poboljšanjem materijalno-tehničke zaštite stvarani su uvjeti unapređenja arhivske djelatnosti.. Sukladno odredbama Statuta Arhiv obavlja djelatnost kao cjelina kroz ustrojbene odjele: Odjel za sređivanje i obradu arhivskog gradiva; Odjel za zaštitu arhivskog i registraturnog gradiva izvan arhiva; Odjel za dokumentacijsko-informacijske poslove i Odjel za opće poslove.. 000 dužnih metara arhivskoga gradiva nastalog djelovanjem najvažnijih upravnih, pravosudnih, prosvjetnih, kulturnih, zdravstvenih, gospodarskih, društveno-političkih organizacija i drugih institucija, kao i značajnih obitelji i pojedinaca na području cijele Karlovačke županije (gradovi: Karlovac, Duga Resa, Ogulin, Ozalj i Slunj, te općine: Barilovići, Bosiljevo, Cetingrad, Draganić, Generalski Stol, Josipdol, Krnjak, Lasinja, Netretić, Plaški, Rakovica, Ribnik, Saborsko, Tounj, Vojnić i Žakanje), općina Gvozd i Topusko s područja Sisačko-moslavačke županije te grada Vrbovsko s područja Primorsko-goranske županije.. Na tom području Državni arhiv u Karlovcu vrši nadzor nad pismohranama i poduzima zakonske mjere za zaštitu gradiva, a u svojoj područnoj mjerodavnosi ima 50 stvaratelja arhivskoga gradiva I.. kategorije, 52.. stvaratelja II.. kategorije i 130 stvaratelja III.. kategorije.. Arhiv preuzima javno arhivsko gradivo koje nastaje djelatnošću državnih tijela, pravnih osoba s javnim ovlastima i javnih službi koje obavljaju djelatnost na području djelovanja Arhiva, a otkupom ili poklonom prikuplja i privatno arhivsko gradivo nastalo djelovanjem privatnih pravnih i fizičkih osoba.. Gradivo o kojem skrbimo obuhvaća izvorne dokumente iz područja uprave, pravosuđa, školstva, znanosti, zdravstva i socijalnih ustanova, gospodarstva, udruga i društveno političkih organizacija.. Značajne su zbirke isprava, građevinskih nacrta i planova, matičnih knjiga, zemljovidnih karata, razglednica i fotografija.. godine iz zbirke dokumenata obitelji Jurčić, Plemenite općine Draganičke.. Podaci sadržani u gradivu koje čuvamo predstavljaju dragocjen izvor za istraživanje prvenstveno lokalne povijesti, a mogu zadovoljiti različite interese korisnika.. Stoga se gradivo daje na korištenje za znanstvena i povijesna istraživanja, te na zahtjeve pravnih i fizičkih osoba radi dokazivanja ili rješavanja pravnih odnosa.. Gradivo je važno za istraživanje upravne, gospodarske, socijalno-zdravstvene, kulturno-prosvjetne i pravne povijesti u prvom redu grada Karlovca i okolice za razdoblje od kraja 18.. stoljeća do 1941.. Za proučavanje povijesti Vojne krajine, francuske uprave i Kraljevstva Ilirije gradivo se čuva u Ratnom arhivu u Beču, u Arhivu Republike Slovenije u Ljubljani te u Hrvatskom državnom arhivu.. Za razdoblje Drugog svjetskoga rata te za razdoblje nakon 1945.. godine gradivo koje se čuva u Arhivu omogućuje istraživanja i za šire područje nadležnosti Arhiva.. Riječ je o arhivskim fondovima uprave, pravosuđa, školstva, zdravstva i socijalnih ustanova, gospodarstva, udruga i društveno političkih organizacija.. Sačuvano gradivo 18.. i prve polovice 19.. stoljeća pisano je njemačkim i latinskim jezikom, a iz 20.. stoljeća hrvatskim jezikom.. Korištenjem arhivskoga gradiva smatra se uporaba obavijesnih pomagala o arhivskome gradivu i arhivskog gradiva, pregled gradiva, prepisivanje, objavljivanje, izlaganje, izrada preslika, posudba i izdavanje ovjerovljenih preslika.. Pravo na korištenje arhivskoga gradiva imaju svi korisnici pod jednakim uvjetima.. Gradivo se koristi prema Pravilniku o radu čitaonice Državnoga arhiva u Karlovcu, a na temelju Pravilnika o korištenju arhivskoga gradiva (NN 67/99).. Arhiv izrađuje preslike i snimke arhivskoga gradiva koje čuva.. U čitaonici postoji mogućnost korištenja vlastitog računala, a korisnicima stoje na raspolaganju arhivska obavijesna pomagala te priručna knjižnica Arhiva (referalna zbirka).. Knjige iz knjižnice mogu se koristiti samo u prostorijama čitaonice Arhiva.. Sukladno tendenciji porasta interesa korisnika za Arhiv kao ustanovu u kojoj će, u relativno kratkom vremenu, dobiti relevantnu informaciju iz prošlosti, koja će im poslužiti za službene ili osobne potrebe, uređen je prostor čitaonice koji ćemo u dogledno vrijeme morati i proširiti.. Iako su prostor i oprema fotolaboratorija Arhiva devastirani tijekom Domovinskog rata, nastojimo, sukladno raspoloživim sredstvima, organizirati rad foto-dokumentacijske službe.. Potrebe za kvalitetnim snimanjem gradiva u svrhu zaštite gradiva i objave dokumentacije, kao i radi udovoljenja zahtjevima istraživača za snimanje i prijenos arhivskog gradiva s papirnatog nosača na nove medije uvjetovale su nabavku suvremene opreme za digitalno snimanje, kopiranje i skeniranje.. 2006.. godine, sukladno preporučenim mjerama Hrvatskoga državnog arhiva, skromno opremljeni radni prostor knjigovežnice počeli smo opremati kvalitetnom opremom i radnim materijalima.. Započeli smo postupak osnivanja konzervatorsko-restauratorske radionice čija je osnovna funkcija poduzimanje zaštitnih mjera na pohranjenim fondovima Državnog arhiva u Karlovcu, konzultacije s imateljima arhivskog gradiva izvan arhiva radi poduzimanja zaštitnih mjera na gradivu izvan arhiva.. Kako kulturno-prosvjetna djelatnost predstavlja kontinuiranu djelatnost arhiva, posljednjih je godina obnovljena dvorana koja može primiti oko 60 posjetitelja.. Prostor dvorane koristi se za postavljanje izložbi, organiziranje predavanja, radionica i različitih tečajeva.. Nabavljeni su izložbeni panoi i izložbeni stolovi.. Historijski arhiv u Karlovcu je veliku pozornost u preuzimanju, zaštiti, obradi i objavljivanju arhivskoga gradiva posvećivao razdoblju Drugoga svjetskoga rata.. Među djelatnostima tadašnjega Arhiva bilo je i objavljivanje gradiva te zbornika radova i monografija posvećenih tome razdoblju.. U tom smislu je u Arhivu sve do 1991.. godine djelovao Odjel za istraživanje radničkoga pokreta i NOB-a.. Danas Arhiv razvija tradiciju objavljivanja znanstveno obavijesnih pomagala za fondove i zbirke koje čuva u svojim spremištima.. Na taj način upoznajemo javnost s djelatnošću Arhiva i značajem arhivskoga gradiva u svakodnevnom životu, a podaci sadržani u arhivskom gradivu postaju dostupni i mogu se koristiti kako u službene, znanstvene i publicističke svrhe, tako i za osobne potrebe radi ostvarivanja određenih pravnih interesa.. Hrvatski državni arhiv pokrenuo je izradu arhivskog informacijsko-evidencijskog sustava nazvanog ARHiNET programsko rješenje koje omogućuje uključivanje svih imatelja i stvaratelja arhivskoga gradiva u jedinstveni sustav evidentiranja, obrade i korištenja arhivskoga gradiva, što predstavlja veliku prekretnicu u radu državnih arhiva i imatelja arhivskoga gradiva.. Tijekom proteklog razdoblja većina gradiva preuzetog u Arhiv sređena je i popisana.. Izrađena je i od Hrvatskog arhivskog vijeća utvrđena Kate¬gorizacija stvarate¬lja arhivskog gradiva na području nadležnosti Državnog arhiva u Karlovcu te objavljena u Narodnim novinama broj 82/2009.. Arhiv je opremljen potrebnom informatičkom opremom i osobnim računalima, koja su međusobno umrežena uz pristup Internetu.. Svime navedenim stvoreni su uvjeti koji omogućuju unos podataka u sustav ARHiNET za opis, obradu i upravljanje arhivskim gradivom, a time ostvarenje pretpostavki za uključivanje i povezivanje našeg Arhiva u suvremene tijekove u međunarodnoj arhivskoj zajednici.. WordPress 3.. 5 Themes.. http://freewpthemesblog..

    Original link path: /?page_id=42
    Open archive
  •  

  • Title: Ustroj | Državni arhiv u Karlovcu
    Descriptive info: ORGANIZACIJSKI USTROJ DRŽAVNOG ARHIVA U KARLOVCU.. ARHIV OBAVLJA DJELATNOST KAO CJELINA KROZ USTROJBENE ODJELE:.. ODJEL ZA SREĐIVANJE I OBRADU ARHIVSKOG GRADIVA.. ODJEL ZA ZAŠTITU ARHIVSKOG I REGISTRATURNOG GRADIVA IZVAN ARHIVA.. ODJEL ZA DOKUMENTACIJSKO-INFORMACIJSKE POSLOVE I ODJEL ZA OPĆE POSLOVE.. U SASTAVU ARHIVA NALAZI SE:.. KONZERVATORSKO-RESTAURATORSKA RADIONICA.. KNJIŽNICA DRŽAVNOG ARHIVA U KARLOVCU.. U arhivu rade 8 arhivista, 6 arhivskih tehničara i 7 djelatnika u općim poslovima.. 1 Guest.. 6 Themes..

    Original link path: /?page_id=44
    Open archive

  • Title: Područna mjerodavnost | Državni arhiv u Karlovcu
    Descriptive info: DRŽAVNI ARHIV U KARLOVCU DAKA.. Odlukom o određivanju područja na kojima arhivi vrše arhivsku službu (NN 28/63.. od 7.. lipnja 1963) utvrđeno je područje mjerodavnosti tadašnjeg Historijskogarhiva u Karlovcu na području općina Donji Lapac, Duga Resa, Gospić, Gračac, Karlovac, Ogulin, Otočac, Ozalj, Slunj, Titova Korenica, Vojnić, Vrbovsko i Vrginmost.. Kako je Uredbom Vlade Republike Hrvatske iz 1999.. ( Narodne novine broj 101/99) osnovan Državni arhiv u Gospiću on obavlja arhivsku službu na području Ličko-senjske županije.. Danas se nadležnost Državnog arhiva u Karlovcu proteže na područje Karlovačke županije (gradovi Karlovac, Duga Resa,  ...   Rakovica, Ribnik, Saborsko, Tounj, Vojnić i Žakanje), zatim na dio područja Sisačko-Moslavačke županije ( općine: Gvozd/Vrginmost i Topusko) te Primorsko-goranske županije (grad Vrbovsko).. Na tome području sukladno čl.. 41.. st.. Zakona o arhivskoj djelatnosti i arhivima (NN 105/1997) područni državni arhiv u Karlovcu vrši nadzor nad pismohranama i poduzima zakonske mjere za zaštitu te preuzimanje arhivskoga gradiva koje nastaje djelatnošću državnih tijela, pravnih osoba s javnim ovlastima i javnih službi koje obavljaju djelatnost na području djelovanja toga Arhiva.. DAKA u svojoj područnoj mjerodavnosi ima 50 stvaratelja arhivskoga gradiva I.. WordPress Themes 2013..

    Original link path: /?page_id=46
    Open archive

  • Title: Sadržajna fizionomija | Državni arhiv u Karlovcu
    Descriptive info: Premda je Karlovac bio vojno središte a u francuskome razdoblju (1809-1914) i upravno središte Pokrajine Građanske Hrvatske (Croatie civile) i Vojničke Hrvatske (Croatie militaire) te dio Kraljevstva Ilirije (1814-1822) iz toga razdoblja sačuvano je malo gradiva.. Gradivo Karlovačkoggeneralata čuva se u Hrvatskom državnom arhivu, a gradivo Intendance u Karlovcu je, čini se, uništeno prilikom evakuacije 1814.. Dio gradiva iz razdoblja francuske uprave (Prvostupanjski sud, fragmenti pomirbenih sudova, bilježnika i općina) čuvaju se u Hrvatskome državnom arhivu.. Zbog toga najznačajnije gradivo nastalo u Karlovcu i važno za povijest područja njegove nadležnosti čuva se u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu te u Arhivu Republike Slovenije (Glavni guverner Ilirskih pokrajina).. Gradivo koje se čuva u Državnom arhivu u Karlovcu važno je za istraživanje Upravne, gospodarske, socijalno-zdravstvene, kulturno-prosvjetne i pravne povijesti u prvom redu grada Karlovca i okolice za razdoblje od kraja 18.. Za razdoblje Drugoga svjetskoga rata te za razdoblje nakon 1945.. Vrijedne su pozornosti i zbirke isprava, građevinskih nacrta i planova, matičnih knjiga, zemljovida, razglednica i fotografija.. Za proučavanje povijesti Vojne krajine, francuske uprave i Kraljevstva Ilirije gradivo se čuva u Ratnomarhivu u Beču, u Arhivu Republike Slovenije u Ljubljani te u Hrvatskom državnom arhivu.. Historijski  ...   istaknuti Zbirku isprava, među kojima je i isprava cara Josipa II.. kojom potvrđuje slobode i prava gradu Karlovcu od 8.. listopada 1781.. godine te isprava kojom Marija Terezija potvrđuje prava cehovima u Karlovačkom i Varaždinskom generalatu, te Lici i Krbavi od 21.. rujna 1767.. Fond Gradskog poglavarstva (Magistrata) Karlovac, nastao u radu gradske uprave grada Karlovca od osnutka 1579.. godine, sačuvan je za razdoblje od 1714.. do 1945.. Premda je gradivo fragmentarno sačuvano, ono je značajan izvor ne samo za lokalnu povijest, već ima i nacionalno značenje jer je Karlovac, zahvaljujući zemljopisnom položaju, bio važno prometno, obrtničko, trgovačko i uopće gospodarsko i kulturno središte.. Za izučavanje povijesti školstva 19.. stoljeća dragocjeni su podaci sadržani u gradivu fondova Kraljevska gimnazija u Karlovcu i Kraljevska viša realna škola u Rakovcu čijom integracijom započinje novo razdoblje povijesti karlovačkoga srednjeg školstva povijest Kraljevske velike realne gimnazije u Rakovcu Karlovcu.. U Arhivu je pohranjeno 449 arhivskih fondova i 14 arhivskih zbirki u ukupnoj količini od 2.. 744 dužna metra.. Najstariji dokument koji se čuva u Državnom arhivu u Karlovcu potječe iz 1637.. Arhiv je razvio tradiciju objavljivanja znanstveno obavijesnih pomagala za fondove i zbirke koje čuva u svojim spremištima..

    Original link path: /?page_id=213
    Open archive

  • Title: ZNAČAJNO I ZANIMLJIVO GRADIVO KOJE SE ČUVA U DRŽAVNOM ARHIVU U KARLOVCU | Državni arhiv u Karlovcu
    Descriptive info: ZNAČAJNO I ZANIMLJIVO GRADIVO KOJE SE ČUVA U DRŽAVNOM ARHIVU U KARLOVCU.. Antonio Bosio.. Od svog osnutka Državni arhiv u Karlovcu skrbi o vrlo starom arhivskom gradivu koje je nezaobilazno za proučavanje povijesti našega grada.. U to najstarije gradivo ubrajamo:.. Povelju cara i kralja Josipa II.. o uvrštenju Karlovca u red slobodnih kraljevskih gradova od 8.. godine;.. Povelja cara i kralja Ferdinanda I.. od 12.. listopada 1837.. Povelja cara i kralja Franje II.. od 1.. ožujka 1799.. Statut grada Karlovca od 18.. godine o uređenju gradske uprave;.. Fond Poglavarstva slobodnoga kraljevskog grada Karlovca (1714-1850);.. Otvoreno pismo carice i kraljice Marije Terezije u kojem podjeljuje povlastice cehovima u Karlovačkom i Varaždinskom generalatu te Lici i Krbavi od 2.. siječnja 1774.. Otvoreno pismo župana Lovre Jurčića od 18.. svibnja 1637.. 1: HR-DAKA-0137 ZBIRKA ISPRAVA, Povelja Josipa II.. iz 1781.. godine kojom je Karlovac proglašen slobodnim kraljevskim gradom.. 1.. Premda je Karlovac 1777.. dobio građansku upravu, još nije postao slobodan kraljevski grad.. Da bi to postao, bila je potrebna vladarska povelja o darovanju povlastica, kao i zakonska odredba zajedničkog Ugarsko-hrvatskog sabora da se Karlovac uvršćuje u red slobodnih kraljevskih gradova.. Povelju je izdao car i kralj Josip Drugi 8.. , a Ugarsko-hrvatski sabor je njene odredbe potvrdio 1791.. [1].. Povelja Josipa II.. kojom Karlovcu podjeljuje status slobodnoga kraljevskog grada pisana je vrlo lijepo latinskim jezikom na pergameni, uvezana u kožne korice i uložena u posebnu željeznu kutiju.. Na povelji je vrlo ukusno i vješto naslikan propisani gradski grb.. [2].. Poveljom Karlovac postaje kolektivna plemićka osoba sa svim povlasticama te mjestom i glasom u Saboru.. Josip II.. u uvodu obrazlaže povelju.. On uvjerava da mu je na srcu blagostanje njegovih naroda, a da se to može postići samo u miru i pod zaštitom zakona obrtom, prometom i trgovinom.. Osobito bi pak želio da se unaprijedi nutarnji i vanjski promet, naročito prema moru, kako bi se obilnim poljodjelskim proizvodima Ugarske i Hrvatske omogućio što lakši i brži prijevoz do Jadranskoga mora.. Nadalje kralj u povelji spominje da je već njegova majka kraljica Marija Terezija unapređivala promet i trgovinu, izdavši mnoge korisne i valjane odredbe te povisivši Karlovac kao ključ primorskih luka na čast slobodnoga kraljevskog grada, ali da ju je smrt zatekla prije nego li je mogla povelju izdati.. [3].. U povelji se nadalje pohvalno ističu zasluge Karlovca u vrijeme turske opasnosti, da su Karlovčani podnijeli mnoge žrtve za opće dobro, žrtvujući vlastiti imetak i vozeći na svojim lađama hranu za kraljevu vojsku.. Obazirući se na ove odlične zasluge, kralj izjavljuje da prihvaća odluku svoje majke kraljice Marije Terezije i podiže Karlovac na čast slobodnoga kraljevskog grada, a da će Karlovčani za stečene koristi morati uplatiti u državnu blagajnu tek dio troška.. čuva se u Zbirci isprava u Državnom arhivu u Karlovcu.. 2: HR-DAKA-0137 ZBIRKA ISPRAVA, Povelja Josipa II.. godine kojom je Karlovac proglašen slobodnim kraljevskim gradom (prve dvije stranice).. Statut grada Karlovca do novijega vremena gotovo da nije bio poznat.. Radoslav Lopašić ga ne spominje u svojem djelu o Karlovcu.. Rudolf Strohal navodi neke podatke koji se u njemu nalaze, ali ne naznačuje izvor iz kojega ih je crpio.. Zlatko Herkov u članku „Statut grada Karlovca od godine 1778.. “ spominje samo njegov njemački prijevod i smatra ga izvornikom.. Tek Katica Miholović u predgovoru knjizi „Statut grada Karlovca 1778.. “ otkriva da je njegov latinski izvornik pronađen prilikom sređivanja gradiva arhivskoga fonda Poglavarstva slobodnoga kraljevskog grada Karlovca.. [4].. 3: HR-DAKA-0001, POGLAVARSTVO SL.. I KR.. GRADA KARLOVCA,.. Statut grada Karlovca iz 1778.. godine, prva stranica.. Statut su sastavili kraljevski povjerenici Josip Majláth de Székhely i Nikola Škrlec Lomnički.. Predan je prvom gradskom načelniku Ivanu Guttereru nakon prvih izbora za gradski magistrat na prvoj sjednici 18.. Statut sadrži pravila o unutarnjem ustrojstvu gradske uprave.. Tekst Statuta je napisan na 36 stranica običnog papira koji se tada koristio za službene potrebe.. Naslov i naslovi poglavlja istaknuti su malo pojačanim slovima, a poglavlja su jasno odijeljena.. Statut ima 121 članak, a podijeljen je prema dužnostima i poslovima koje je dužan obavljati gradski magistrat.. Osim Statuta pronađeni su prilikom sređivanja gradiva Poglavarstva slobodnoga kraljevskog grada Karlovca i drugi dokumenti koji govore o uređenju grada, o pregovorima s vojnim vlastima o utvrđivanju teritorija grada, tj.. granicama, određivanju plaća gradskim dužnosnicima, razne upute za ustroj i rad gradske uprave prema zakonima i uredbama koje su potpisali spomenuti kraljevski povjerenici.. Prijepis Statuta na njemački jezik čuva se u nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu.. Statut grada Karlovca je vrijedan povijesni izvor ne samo  ...   spisi i knjige za razdoblje od 1714.. do 1786.. Spisi se obrađuju tematski, po serijama i podserijama, a unutar toga kronološki.. Po sadržaju se dokumenti uglavnom odnose na dopisivanje (korespondenciju) s vojnim vlastima (generalnom komandom), civilnim vlastima (Kraljevskim ugarskim namjesničkim vijećem, Severinskom županijom itd), a velik dio spisa je privatno-pravne prirode.. 4.. Cehovi su bili zatvorena društva koja su se ravnala po strogim pravilima (artikulama).. Pravila su podjeljivali vladari te vojne i gradske vlasti.. Prvi pravilnik o radu i uređenju karlovačkih cehova i njihovih članova izdalo je gradsko vojno zapovjedništvo 1696.. Svaki je ceh, osim pravila, imao svoj pečat, zastavu, blagajnu, škrinju za čuvanje dokumenata (tzv.. ladicu), sveca zaštitnika i dr.. Cehom je upravljao meštar (predstojnik), kojeg su birali majstori – članovi ceha na skupštinama.. U zanatskim su radionicama osim majstora radili pomoćnici (kalfe) i šegrti (naučnici).. Većina je karlovačkih cehova bila udružena u tzv.. glavni ili veliki ceh, koji je usuglašavao njihov rad, vodio brigu o zajedničkim stvarima, organizirao zajedničke vjerske i druge svečanosti itd.. Na njegovu su čelu bila dva meštra, koja su birali meštri udruženih cehova.. Kraljica Marija Terezija podijelila je 21.. novi red (povelju) cehovima cijele karlovačke krajine.. To je zapravo otvoreno pismo u kojem kraljica odobrava i podjeljuje zanatski red i slobode (povlastice).. Karlovačko je gradsko vojno poglavarstvo izdalo prijepis te povelje 2.. Povelja, tj.. njen prijepis pisan je na papiru njemačkim jezikom i gotičkim pismom, nosi pečat vojnog poglavarstva, vrlo je dobro očuvan i čuva se u Zbirci isprava u Državnom arhivu u Karlovcu.. 7: HR-DAKA-0137 ZBIRKA ISPRAVA, Povelja Marije Terezije cehovima u Karlovačkom generalatu iz 1774.. godine (prijepis).. 5.. Najstariju skupinu dokumenata našega arhiva sačinjavaju spisi Ostavštine Jurčić, tj.. obiteljskog fonda Jurčić.. Ovamo ubrajamo:.. Otvoreno pismo župana Lovre Jurčića iz 1637.. godine (rukopis 43 x 28 cm, dvije stranice).. Oporuku Ivana Žerjavića iz Lazine god.. 1675.. Otvoreno pismo Mikule Kyriana o kupnji trsja iz 1762.. Otvoreno pismo Mikule Francetića, župana Plemenite općine Draganića iz 1765.. Otvoreno pismo Josipa Križančića, župana općine Draganića o kupnji iz 1814.. 8: HR-DAKA-0001 POGLAVARSTVO SL.. GRADA KARLOVCA, Otvoreno pismo župana Lovre Jurčića iz 1637.. Svi navedeni dokumenti pisani su na papiru crnilom, hrvatskim jezikom i latiničnim pismom i dobro su očuvani.. Jezik je kajkavština draganićkog kraja i ima obilježja svoga vremena i mjesta.. Dokumenti još čekaju jezičnu i povijesnu analizu.. Otvoreno pismo župana Lovre Jurchycha, kako je njegovo prezime napisano u izvorniku, iz 1637.. godine najstariji je dokument koji se čuva u Državnom arhivu u Karlovcu.. To je spis pravne naravi.. Lovre Jurchych je bio na čelu Plemenite općine draganićke i obnašao sudbenu vlast.. U prvom dijelu spisa, koji je napisan 19.. veljače 1637, župan Lovre Jurchych je s ostalim odličnim ljudima Plemenite općine draganićke (tj.. vijećem) svjedok kupoprodajnog ugovora između Jurja Palyszaka, prodavatelja zemlje i Martina Jurchycha, kupca zemlje.. U drugom dijelu spisa Lovre Jurchych i općinsko vijeće svjedoci su tužbe Mihaela Palyszaka, sina prodavatelja zemlje protiv Marete (Margarete), udovice kupca Martina Jurchycha.. Taj dio spisa datiran je 7.. U trećem dijelu pisma od 18.. župan Lovre Jurchych i vijeće potvrđuju općinskim pečatom pogodbu i ugovor između Mihaela Palyszaka i Margarete Jurchych kojim spomenuta zemlja ostaje u trajnom vlasništvu Margarete Jurchych.. Osim gore spomenutog gradiva, Državni arhiv u Karlovcu čuva još niz vrijednih fondova i zbirki kako za istraživanje povijesti grada Karlovca i šire okolice, tako i za usluge stanovnicima grada i županije.. Vrijedno je svako gradivo koje ima svoje korisnike, tj.. koje može pomoći bilo kojem čovjeku u rješavanju njegovih problema.. Arhivi nisu tako ustanove koje samo čuvaju stare spise i knjige, nego ih pripremaju i daju na uporabu svakome kome zatrebaju.. Literatura:.. Katica Miholović: „Slobodni i kraljevski grad Karlovac“, Povijesni arhiv u Karlovcu, Karlovac 1994.. Radoslav Lopašić: Karlovac – poviest i mjestopis grada i okolice“, Matica Hrvatska, Zagreb 1879, pretisak 1993.. Zlatko Herkov: „Statut grada Karlovca od godine 1778.. “ u „Karlovac 1579-1979“, Historijski arhiv u Karlovcu, Karlovac 1979.. „Statut grada Karlovca 1778“, priredila Katica Miholović, Državni arhiv u Karlovcu, Karlovac 2000.. 9: HR-DAKA-0137 ZBIRKA ISPRAVA, Povelja Josipa II.. kojom je Karlovac proglašen slobodnim kraljevskim gradom iz 1781.. godine (detalj naslovnice).. [1].. Katica Miholović: „Slobodni i kraljevski grad Karlovac“, Povijesni arhiv u Karlovcu, Karlovac 1994, str.. 16.. Radoslav Lopašić: „Karlovac – poviest i mjestopis grada i okolice“, Matica Hrvatska, Zagreb 1879, pretisak 1993, str.. 54.. Isto, str.. 52-53.. „Statut grada Karlovca 1778.. “, priredila Katica Miholović, Državni arhiv u Karlovcu, Karlovac 2000, str.. VI.. “ u „Karlovac 1579-1979“, Historijski arhiv u Karlovcu, Karlovac 1979, str.. 111.. wpthemely..

    Original link path: /?page_id=219
    Open archive

  • Title: ARHIVSKO GRADIVO UPRAVE I JAVNIH SLUŽBI DO 1945. GODINE | Državni arhiv u Karlovcu
    Descriptive info: ARHIVSKO GRADIVO UPRAVE I JAVNIH SLUŽBI DO 1945.. GODINE.. Marica Basar.. A.. – ARHIVSKO GRADIVO UPRAVE I JAVNIH SLUŽBI DO 1945.. U Državnom arhivu u Karlovcu pohranjeno je 26 fondova proisteklih radom institucija ili tijela lokalne uprave za razdoblje od 1714.. To je razmjerno mali dio sačuvane dokumentacije ove grupe sa područja nadležnosti Državnog arhiva u Karlovcu, no vrlo je važan, značajan i zanimljiv udio u sveukupnoj pohranjenoj dokumentaciji arhiva.. Sadržajno ova dokumentacija pruža informacije vezane gotovo za sve segmente ljudske djelatnosti od uprave same preko politike, gospodarstva, školstva, kulture, graditeljstva do zdravstva i socijalne skrbi, stoga je mnogim istraživačima povijesti najzanimljivija.. Značajno gradivo za proučavanje lokalne povijesti Karlovačke županije poput arhivskog gradiva nekadašnje Severinske županije, u čijoj teritorijalnoj nadležnosti se nakratko nalazila karlovačka regija, gradivo Zagrebačke županije, sa nadležnošću nad ovim područjem kao i gradivo Modruško-riječke županije sa nadležnošću nad dijelom sadašnje Karlovačke županije, čuva se u Hrvatskom državnom arhivu.. Ostalo gradivo koje bi moglo biti zanimljivo za proučavanje povijesti regije karlovačke kao što je to arhivsko gradivo Ogulinsko-slunjske okružne oblasti, Okružne školske blagajne u Ogulinu, Okružnog školskog vijeća u Ogulinu, Šumsko-gospodarstvenog ureda ogulinske imovne općine, Financijalnog ravnateljstva Ogulin, Županijskog agrarnog ureda Ogulin, Velike župe Modruš sa sjedištima u Ogulinu kao i gradivo Okružnog inspektorata Ogulinskog, sa sjedištem u Zagrebu čuva se u Hrvatskom Državnog arhivu.. Zanimljivo gradivo nastalo radom uprave, a odnosi se na područje nadležnosti Državnog arhiva u Karlovcu može se očekivati u zbirkama planova i nacrta kao i kartografskim zbirkama pohranjenim u Hrvatskom državnom arhivu kao i u Austrijskom državnom arhivu odnosno Ratnom arhivu u Beču.. Značajno gradivo za razdoblje francuske uprave a odnosi se i na prostore nadležnosti Državnog arhiva u Karlovcu kao što je to gradivo Glavnog intendanta Ilirskih pokrajina kao i Intendanta za civilnu Hrvatsku čuva se u Arhivu Republike Slovenije.. U Državnom arhivu u Karlovcu čuvaju se fondovi nastali radom Kotarskih oblasti Karlovca i Ogulina odnosno Sreskih oblasti Karlovca i Ogulina, Zadružni povjerenik za grad i kotar Karlovac, fragmentarno Velike župe Pokuplje kao i redarstvene oblasti Karlovaca i Ogulina kao i nekoliko fondova nastalih djelovanjem kotarskih i općinskih narodnooslobodilačkih odbora.. Veliki dio dokumentacije općinskih poglavarstava koja su do 1945.. godine postojala na ovom području nije sačuvana ili je sačuvan tek po koji spis.. To se odnosi na niz općinskih poglavarstva kao što su Ogulin, Gomirje, Generalski Stol, Dubrave, Tounj, Oštarije, Josipdol, Modruš, Plaški, Slunj, Cetingrad, Veljun, Primišlje, Rakovica, Drežnik, Barilović, Krnjak, Perjasica, Krstinja, Vojnić, Vukmanić, Vrbovsko, Bosiljevo, Netretić kao i Duga Resa.. Najznačajniji i najzanimljiviji fondovi ovo grupe su fondovi nastali djelovanjem karlovačke gradske uprave odnosno Poglavarstva grada Karlovca.. To su ujedno sudeći po količini najcjelovitije sačuvani fondovi proistekli djelovanjem lokalne uprave.. Fondovi su podijeljeni slijedom političkih promjena i organiziranosti središnje državne vlasti.. Najstariji spis nastao djelovanjem karlovačke gradske uprave potječe iz 1714.. Zbirka isprava, Zbirka građevinske dokumentacije građevinskih kotareva, Zbirka građevinske dokumentacije grada Karlovaca kao i Zbirka plakata nastale su tematskim izdvajanjem upravo iz arhivskih fondova proisteklih radom uprave, prvenstveno iz arhivskih fondova Poglavarstva sl.. i Kr.. grada Karlovaca kao i Kotarske oblasti Karlovac i Ogulin.. Slika br.. 1 HR-DAKA-0086 ZBIRKA GRAĐEVINSKE DOKUMENTACIJE GRADA KARLOVCA, Nacrt za dogradnju novog krila vijećnice, 1789.. Kako smo naglasili da najznačajnije fondove ove grupe sačinjava dokumentacija karlovačke gradske uprave odnosno gradskih poglavarstava Karlovca osvrnuli bismo se u najkraćim crtama na njen nastanak i razvoj.. Budući da je Karlovac utemeljen kao vojna utvrda za obranu od Turaka (1579.. godine), grad se kao takav nalazio pod vojnom upravom.. Stanovnici Karlovca imali su pravo sagraditi kuću, slobodu vođenja obrta, trgovanja i seljenja ali na upravu nisu imali utjecaj.. 1763.. godina Marija Terezija dodjeljuje gradu status vojnog komuniteta s vlastitim magistratom.. Time je Karlovac izuzet od redovitih vojnih oblasti i podvrgnut je jurisdikciji generalne komande.. 1776.. godine, na zahtjev Hrvatskog sabora, Marija Terezija dodjeljuje Karlovcu pravo slobodnog grada.. 1777.. izvršena je predaja Karlovca građanskoj Hrvatskoj.. Slobodnim i kraljevskim gradom proglašen je poveljom Josipa II.. 1781.. godine no zakonski je Karlovac uvršten u red slobodnih i kraljevskih gradova tek 1791.. No Karlovac ne čekajući zakonsku potvrdu o proglašavanju slobodnim gradom, godinu nakon predaje grada građanskoj Hrvatskoj, to jest 1778.. godine održava izbore za prvi gradski magistrat.. Prvi načelnik bio je Ivan Gutterer od Gotenfelda, trgovac karlovački i načelnik vojnog komuniteta.. Izborima je prethodio statut o uređenju gradske uprave, donesen od Kraljevskog  ...   stradala u požaru gradske vijećnice 1907.. Popis fondova.. 1.. UPRAVA I JAVNE SLUŽBE DO 1848.. Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija do 1848.. 5.. Gradska poglavarstva do 1848.. [0001] POGLAVARSTVO SLOBODNOG I KRALJEVSKOG GRADA KARLOVCA (Magistratus L.. et R.. Civitatis Carlostadiensis) Karlovac (1763 -1850); [1714 / 1763] 1763-1850: knj.. 119, kut.. 164; 35.. SI.. GRADA KARLOVACA Zapisnici sjednica gradskog zastupstva 1861.. god.. 2.. UPRAVA I JAVNE SLUŽBE OD 1848.. DO 1918.. Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija i Hrvatsko primorje (1848-1918).. 4.. Kotarska uprava (1848-1918).. [0004] KRALJEVSKA KOTARSKA OBLAST KARLOVAC Karlovac (1853-1918); 1853-1918: kut.. 144; 14,4.. [0173] KRALJEVSKA KOTARSKA OBLAST OGULIN – Ogulin (1886-1918); 1892-1918: kut.. 7; 1,00.. Gradska uprava 1948-1918).. [0002] POGLAVARSTVO SLOBODNOG I KRALJEVSKOG GRADA KARLOVCA – Karlovac (1850-1918); 1850-1918: knj.. 505, kut.. 209; 70.. S.. GRADA KARLOVCA, Oglas sa pozivom na maskenbal u Sali kod zlatnog janjeta, 1860.. 6.. GRADA KARlOVCA Jestvenik i obrana gostioničara Hermana Hempla iz Karovca u svezi redarstvenog prekršaja koji se odnosi na navođenje jela u jestveniku samo na njemačkom jeziku, 1905.. 3.. UPRAVA I JAVNE SLUŽBE OD 1918.. DO 1941.. Hrvatske zemlje u okviru Kraljevine Jugoslavije (1918.. -1941.. ).. Kotarska uprava (1918-1941).. [0005] KOTARSKA OBLAST(Sresko načelstvo) KARLOVAC Karlovac (1918-1941); 1918-1941 [1942]: kut.. [0174] KOTARSKA OBLAST(Sresko načelstvo) OGULIN Ogulin (1918-1941); 1919-1941: kut.. 4; 0,5.. [0006] ZADRUŽNI POVJERENIK ZA GRAD I KOTAR KARLOVAC – Karlovac (1920-1945); 1920-1945: knj.. 5, kut.. 84; 10,5.. Gradska uprava (1918-1941).. [0003] POGLAVARSTVO GRADA KARLOVCA Karlovac (1918-1941); 1918-1941: knj.. 224, kut.. 209; 53,5.. 7.. HR-DAKA.. 0002 POGLAVARSTVO GRADA KARLOVCA, Oglas u svezi plaćanja psetarinske pristojbe, 1920.. UPRAVA I JAVNE SLUŽBE OD 1941.. DO 1945.. Narodnooslobodilački pokret (1941.. -1945.. Kotarska uprava NOP-a (1941-1945).. KOTARSKI NARODNOOSLOBODILAČKI ODBORI.. [0489] KOTARSKI NARODNOOSLOBODILAČKI ODBOR KARLOVAC - Karlovac (1942-1945); 1942/1945: svež.. 6; 0,2.. [0446] KOTARSKI NARODNOOSLOBODILAČKI ODBOR PLAŠKI Plaški (1943-1945); 1945: kut.. 3, svež.. 2; 0,4.. [0451] KOTARSKI NARODNOOSLOBODILAČKI ODBOR SJENIČAK – Sjeničak (1943-1945); 1944/1945: svež.. 2; 0,05.. [0007] KOTARSKI NARODNOOSLOBODILAČKI ODBOR SLUNJ Slunj (1941-1945); 1942-1945: kut.. 10, svež.. 6; 1,1.. R.. [0500] KOTARSKI NARODNOOSLOBODILAČKI ODBOR VELJUN – Veljun (1941-1945); 1941/1944: svež.. 3; 0,05.. [0501] KOTARSKI NARODNOOSLOBODILAČKI ODBOR VOJNIĆ– Vojnić (1941-1945); 1941/1945: svež.. 6; 0,1.. [0508] KOTARSKI NARODNOOSLOBODILAČKI ODBOR VRGINMOST – Vrginmost (1943-1945); 1943/1945: kut.. 1; 0,1.. [0511] KOTARSKI NARODNOOSLOBODILAČKI ODBORI 1943-1945.. Fragmenti 1943/1944: kom.. 11; 0,05.. SI: Bosiljevo 1943; Ogulin 1943/1944; Vrbovsko 1943/1944.. 6.. Općinska uprava NOP-a (1941-1945).. OPĆINSKI NARODNOOSLOBODILAČKI ODBORI.. [0447] OPĆINSKI NARODNOOSLOBODILAČKI ODBOR GORNJE DUBRAVE Gornje Dubrave (1941-1945); 1944-1945: kut.. 3; 0,3.. [0008] OPĆINSKI NARODNOOSLOBODILAČKI ODBOR SLUNJ Slunj (1943 -1945); 1943-1945: kut.. 5; 0,5.. [0524] OPĆINSKI NARODNOOSLOBODILAČKI ODBORI 1941-1945.. Fragmenti; 1941/1945: svež.. 5; 0,1 ; SI: 1.. Barilović 1944/1945; 2.. Borić 1943/1944; 3.. Cvijanović Brdo 1944; 4.. Drežnik 1943/1944; 5.. Duga Resa 1944; 6.. Grabovac; 7.. Josipdol 1945; 8.. Krnjak 1944; 9.. Krstinja 1944; 10.. Perjasica 1943/1944; 11.. Perna 1943;12.. Primišlje-Slunj 1943; 13.. Radatović 1943/1944; 14.. Rakovica 1944; 15.. Ribnik 1944; 16.. Sjeničak 1941; 17.. Topusko 1943/1945; 18.. Tušilović 1944/1945; 19.. Veljun 1941,1945; 20.. Vivodina 1943; 21.. Vojnić1944; 22.. Vrbovsko 1944; 23.. Vrginmost 1944.. Mjesna uprava NOP-a (1941-1945).. [0525] MJESNI NARODNOOSLOBODILAČKI ODBORI 1941-1945.. 4; 0,8; SI: 1.. Hrvatsko Selo 1944; 2.. Karlovac 1945; 3.. Klokoč 1942; 4.. Kuplensko 1942; 5.. Ponikvari 1944; 6.. Topusko 1944/1945.. Nezavisna država Hrvatska (1941.. Županijska, oblasna i okružna uprava NDH (1941-1945).. VELIKE ŽUPE.. [0009] VELIKA ŽUPA POKUPLJE Karlovac (1941-1945); 1941/1945: kut.. ŽUPSKE REDARSTV ENE OBLASTI.. [0011] ŽUPSKA REDARSTVENA OBLAST KARLOVAC Karlovac (1941-1945); 1941/1945: kut.. 1; 0,1.. [0434] ŽUPSKA REDARSTV4ENA OBLAST OGULIN – Ogulin (1941-1945); 1942/1945: svež.. 1; 0,25.. Kotarska uprava NDH (1941-1945).. [0448] KOTARSKE OBLASTI NDH 1941-1944.. Fragmenti 1941/1944: svež.. 3; 0,1.. SI: 1.. Karlovac 1941/1944; 2.. Ogulin 1941/1942; 3.. Vojnić 1941/1943; 4.. Vrbovsko 1941/1942; 5.. Vrginmost (od 1942.. Topusko) 1941.. Gradska uprava NDH (1941.. 1945).. [0010] POGLAVARSTVO GRADA KARLOVCA Karlovac (1941-1945); 1941-1945: knj.. 39, kut.. 158; 21.. 8.. GRADA KARLOVCA, Knjiga umrlih, 1863-1868.. Evidenciju o umrlima vodila se i u Karlovačkoj gradskoj općini.. Ova knjiga je bila primjereno dizajniranih korica.. U knjizi se navodi dob preminulog, zanimanje za života kao i uzrok smrti pa su kao takve i ove rastužujuće knjige izvor podataka za poneka demografska istraživanja.. Općinska uprava NDH (1941-1945).. [0523] OPĆINSKA POGLAVARSTVA NDH 1941-1945.. Fragmenti; 1941/1944: svež.. 1; 0,05.. Barilović 1944; 2.. Cetingrad 1941; 3.. Generalski Stol 1942/1943; 4.. Josipdol 1944; 5.. Karlovac 1941/1945; 6.. Netretić 1942/1944; 7.. Ogulin 1941/1942; 8.. Tušilović 1941; 9.. Vrbovsko 1942; 10.. Vukmanić 1942/1944..

    Original link path: /?page_id=243
    Open archive

  • Title: UPRAVA I JAVNE SLUŽBE OD 1945. DO 1990. GODINE | Državni arhiv u Karlovcu
    Descriptive info: UPRAVA I JAVNE SLUŽBE OD 1945.. DO 1990.. Silvija Štakorec.. – ARHIVSKO GRADIVO UPRAVE I JAVNIH SLUŽBI.. Gradivo organa uprave i javnih službi od 1945.. godine koje se čuva u Državnom arhivu u Karlovcu nastalo je radom narodnih odbora oblasti, kotara, gradova, općina, mjesnih narodnih odbora; zatim skupština općina, kotara, zajednice općina, samoupravnih interesnih zajednica, općinskih i kotarskih zavoda i uprava koje su djelovale na području nadležnosti DAKA.. Najzanimljivije i najvažnije gradivo u ovim fondovima čine zapisnici sjednica, gradivo vezano uz imovinsko-pravne poslove: spisi agrarne reforme i kolonizacije, eksproprijacije, nacionalizacije, konfiskacije, arondacije, uzurpacije, dodjele zemljišta, kupoprodajni i darovni ugovori; građevinske dozvole, obrtne dozvole, investicijski programi, društveni planovi.. Također, gradivo organa uprave sadržava i druge važne podatke o gospodarstvu, poljoprivredi, vodoprivredi, šumarstvu, trgovini, ugostiteljstvu, turizmu, prometu, urbanizmu, komunalnim i stambenim poslovima, prosvjeti, kulturi, zdravstvu i socijalnoj skrbi.. Budući da sadržava dokumentaciju na temelju koje građani ostvaruju svoja prava, ovo je gradivo i najviše traženo od stranaka.. godine organizirano je u 111 fondova što ukupno čini preko 1500 d/m.. Već i sam podatak o stvarateljima gradiva i broju fondova ukazuje na razgranatost upravnih organa, ali i na učestalost administrativno-teritorijalnih promjena koje su se događale u razdoblju od 1945.. U ovom pregledu bit će navedene one najznačajnije.. HR-DAKA-17 Narodni odbor kotara Karlovac, Opći spisi (okružnice br.. 5279/45 i 6953/45).. Proces stvaranja nove državne uprave na području jugoslavenske države započet je već tijekom Drugog svjetskog rata formiranjem narodnooslobodilačkih odbora iz kojih nakon rata nastaju narodni odbori kao nosioci vlasti.. Narodnooslobodilački odbori nastajali su tijekom narodnooslodilačke borbe kao organi nove narodne vlasti.. Zbog ratnih uvjeta u kojima su nastajali njihovo djelovanje bilo je vrlo specifično.. U Državnom arhivu u Karlovcu sačuvano je gradivo nekoliko kotarskih, općinskih i mjesnih narodnooslobodilačkih odbora koji su popisani u poglavlju Arhivsko gradivo uprave i javnih službi do 1945.. U prvom razdoblju neposredno nakon završetka rata narodne odbore su birali građani neposredno.. Imali su niz funkcija u izvršavanju poslova lokalnog značaja, ali su oni ipak u osnovi bili lokalni organi vlasti koji su prvenstveno izvršavali propise i odluke viših organa, posebice centralnih.. Osnovni zadaci, prava, dužnosti, nadležnost i ustrojstvo narodnih odbora bili su regulirani propisima koji su se često mijenjali.. Promjene su se odnosile na administrativno-teritorijalnu podjelu u kojoj je gotovo svake godine dolazilo do izmjena koje su se uglavnom očitovale u ukidanju manjih, najnižih narodnih odbora, i njihovom prijelazu iz sastava iz jednog u drugi viši narodni odbor, a svakih je nekoliko godina je dolazilo do većih reorganizacija i promjena.. Osim toga, mijenjao se i djelokrug rada narodnih odbora kao i njihovo unutarnje ustrojstvo.. HR-DAKA-37 Narodni odbor općine Karlovac,Urudžbeni zapisnik iz 1955.. godine.. Odlukom o ustrojstvu i poslovanju narodno-oslobodilačkih odbora i skupština u Federalnoj Državi Hrvatskoj od 09.. 05.. 1945.. ZAVNOH je potvrdio narodnooslobodilačke odbore nastale u vrijeme NOB-a kao osnovicu državne vlasti.. , a Zakonom o promjeni naziva narodnooslobodilačkih odbora.. od 27.. osim promjene naziva promijenjen je i njihov karakter, pa oni iz ratnih postaju mirnodopska tijela vlasti.. Najvažnija pitanja za djelovanje tih organa – njihova stvarna i teritorijalna nadležnost, riješena su donošenjem Općeg zakona o narodnim odborima 1946.. kojim su regulirani zadaci i poslovi narodnih odbora, i Zakona o administrativno-teritorijalnoj podjeli NRH iz 1947.. kojim je NRH podijeljena na Oblast Dalmacije, kotare, gradove, gradske rajone, gradska naselja i područja mjesnih narodnih odbora.. Na području koje spada u nadležnost DAKA djelovali su kotari Karlovac, Ogulin, Slunj, Vojnić i Vrginmost; gradovi Karlovac, Ogulin, te mjesni narodni odbori.. Narodni odbori kotara rješavali su sva važnija pitanja iz raznih područja: od donošenja budžeta, privrednih i društvenih planova kotara, upravljanja nekretnina i općenarodnom imovinom, raspodjele osnovnih i obrtnih sredstava svojih poduzeća, osnivanja raznih privrednih poduzeća, škola, kazališta, ustanova socijalnog staranja, bolnica, poliklinika, ambulanti i drugih zdravstvenih ustanova, brige o trgovini i opskrbi stanovništva, raspodjeljivanja radne snage, gradnje i održavanja kotarskih puteva i mostova, vodovoda, elektrostanica i drugih komunalnih objekata, rješavanja predmeta u vezi agrarne reforme i kolonizacije, eksproprijacije, arondacije, sekvestracije, konfiskacije, uzurpacije.. Osim toga, poništavali su i ukidali nezakonite akte privrednih i drugih organizacija i ustanova kada je to zakonom određeno, osiguravali sredstva za funkcioniranje javnih službi u kotaru, vršenje kotarskih službi.. Narodni odbor grada imao je u svojoj nadležnosti pravo upravljanja općenarodnom imovinom lokalnog značaja, donosio je svoj privredni plan i budžet, mogao je osnivati privredna poduzeća, sklapati ugovore, tražiti zajmove i poduzimati druge pravne poslove.. Organizirao je obnovu i izgradnju grada, dobrovoljne javne radove i druge poslove od interesa za građane.. U svojim odjelima i odsjecima rješavao je upravna, financijska, stambena, socijalna, zdravstvena, prehrambena, prosvjetna i druga pitanja.. Kompetencije mjesnih narodnih odbora u poslijeratnom periodu bile su vrlo male.. Oni su uglavnom samo provodili mjere koje su utvrđivali savezni ili republički organi.. Gradivo nastalo njihovom djelatnošću organizirano je u slijedeće fondove:.. Kotarska uprava.. NARODNI ODBORI KOTARA.. HR-DAKA-25 NARODNI ODBOR KOTARA VRGINMOST – Gvozd/Vrginmost (1945-1955); 1945-1955: knj.. 32, kut.. 145; 16.. HR-DAKA-17 NARODNI ODBOR KOTARA KARLOVAC Karlovac (1945-1963); 1945-1963:.. knj.. 229,.. kut.. 916; 101,00.. HR-DAKA-18 NARODNI ODBOR KOTARA OGULIN Ogulin (1945-1962); 1945-1962 [1963]: knj.. 61, kut.. 454; 50,0.. HR-DAKA-21 NARODNI ODBOR KOTARA SLUNJ Slunj (1945-1955); 1947-1955: knj.. 17, kut.. 40; 5,00.. HR-DAKA-24 NARODNI ODBOR KOTARA VOJNIĆ Vojnić (1945-1955); 1945-1955: knj.. 34, kut.. 130, svež.. 1; 15,50.. PrP.. HR-DAKA-196 KOTARSKA KOMISIJA ZA AGRARNU REFORMU I KOLONIZACIJU KARLOVAC Karlovac (1945-1962); 1945-1962: knj.. 10, kut.. 33; 3,5.. AI.. HR-DAKA-17 Narodni odbor kotara Karlovac, Investicijski program rekonstrukcije spojne zgrade pogona 2 Industrije kože Ivo Marinković Karlovac iz 1956.. GRADSKI NARODNI ODBORI.. HR-DAKA-343 NARODNI ODBOR GRADA KARLOVCA Karlovac (1945-1955); 1945-1955: knj.. 99, kut.. 492; 53.. HR-DAKA-344 GRADSKI NARODNI ODBOR (Narodni odbor gradske općine) OGULIN Ogulin (1945-1952); 1945-1952: knj.. 12, kut.. 43; 7,3.. 7.. Mjesna uprava.. MJESNI NARODNI ODBORI.. HR-DAKA-53 MJESNI NARODNI ODBOR BARILOVIĆ Barilović (1945-1952); 1950/1952: knj.. 2; 0,20.. HR-DAKA-54 MJESNI NARODNI ODBOR BELAJ Belaj (1945-1952); 1952-1952: knj.. HR-DAKA-55 MJESNI NARODNI ODBOR BELAVIĆI Belavići (1945-1952); 1946-1951: knj.. 3, kut.. 1; 0,4.. AP.. HR-DAKA-56 MJESNI NARODNI ODBOR BOSANCI Bosanci (1945-1952); 1945-1951: knj.. 1, kut.. 3; 0,33.. HR-DAKA-57 MJESNI NARODNI ODBOR BOSILJEVO Bosiljevo (1945-1952); 1945-1951: knj.. 6, kut.. 4; 0,4.. HR-DAKA-58 MJESNI NARODNI ODBOR BREST Brest (1945-1952); 1945-1950: kut.. 2; 0,2.. HR-DAKA-188 MJESNI NARODNI ODBOR CVITOVIĆ Cvitović (1945-1952); 1947-1951: kut.. HR-DAKA-59 MJESNI NARODNI ODBOR DONJE DUBRAVE Donje Dubrave (1945-1952); 1945-1951: knj.. 6; 0,6.. HR-DAKA-60 MJESNI NARODNI ODBOR DONJE MEKUŠJE Donje Mekušje (1945-1952); 1945-1952: knj.. 7; 0,85.. HR-DAKA-61 MJESNI NARODNI ODBOR DRAGANIĆI Draganići (1945-1952); 1951-1952: knj.. 3; 0,4.. HR-DAKA-403 MJESNI NARODNI ODBOR DRAGANIĆKI GOLJAKI Draganićki Goljaki (1945-1952); 1951-1951: kut.. HR-DAKA-62 MJESNI NARODNI ODBOR DREŽNICA Drežnica (1945-1952); 1946-1952: knj.. 7, kut.. 1; 0,15.. HR-DAKA-63 MJESNI NARODNI ODBOR DUGA RESA Duga Resa (1945-1952); 1945-1951: knj.. 9; 1,0.. HR-DAKA-64 MJESNI NARODNI ODBOR ERDELJ Erdelj (1945-1952); 1945-1947: kut.. HR-DAKA-65 MJESNI NARODNI ODBOR GENERALSKI STOL Generalski Stol (1945-1952); 1945-1952: knj.. 2, kut.. HR-DAKA-66 MJESNI NARODNI ODBOR GORNJE DUBRAVE Gornje Dubrave (1945-1952); 1945-1952: knj.. 10; 1,3.. HR-DAKA-67 MJESNI NARODNI ODBOR GRABRK Grabrk (1945-1952); 1945-1952: knj.. HR-DAKA-68 MJESNI NARODNI ODBOR KAMENSKO Kamensko (1945-1952); 1946-1951: knj.. 15, kut.. 6; 1,0.. HR-DAKA-189 MJESNI NARODNI ODBOR KREMEN Kremen (1945-1952); 1946-1952: kut.. HR-DAKA-406 MJESNI NARODNI ODBOR POKUPSKA LUKA Luka Pokupska (1945-1952); 1947-1947: knj.. 1; 0,20.. HR-DAKA-69 MJESNI NARODNI ODBOR LUKOVDOL Lukovdol.. (1945-.. 1952); 1945-1952: knj.. 10; 1,45.. HR-DAKA-410 MJESNI NARODNI ODBOR SRPSKE MORAVICE Moravice (1945-1952); 1945-1952: knj.. 12;1,5.. HR-DAKA-191 MJESNI NARODNI ODBOR NIKŠIĆ Nikšić (1945-1952); 1948-1951: kut.. HR-DAKA-70 MJESNI NARODNI ODBOR NOVIGRAD Novigrad (1945-1952); 1945/1952: knj.. 1; 0,10.. HR-DAKA-71 MJESNI NARODNI ODBOR PLAŠKI Plaški (1945-1952); 1946-1951: knj.. 4, kut.. 5; 0,8.. HR-DAKA-72 MJESNI NARODNI ODBOR PONIKVE Ponikve (1945-1952); 1947-1951:  ...   Bosiljevo (1952-1957); 1952-1957: knj.. 11, kut.. 12; 1,5.. HR-DAKA-387 NARODNI ODBOR OPĆINE BOVIĆ Bović (1952-1955); 1954-1955: knj.. HR-DAKA-30 NARODNI ODBOR OPĆINE CETINGRAD Cetingrad (1952-1962); 1952-1962: knj.. 38; 4,2.. HR-DAKA-177 NARODNI ODBOR OPĆINE DRAGANIĆI Draganići (1952-1957); 1952-1957: knj.. 31, kut.. 23; 3,0.. HR-DAKA-31 NARODNI ODBOR OPĆINE DREŽNICA Drežnica (1952-1962); 1952-1962: knj.. 24, kut.. 76; 8,3.. HR-DAKA-32 NARODNI ODBOR OPĆINE DUGA RESA Duga Resa (1952-1962); 1952-1962: knj.. 102, kut.. 304; 36,00.. HR-DAKA-33 NARODNI ODBOR OPĆINE GENERALSKI STOL Generalski Stol (1952-1955); 1952-1955: knj.. HR-DAKA-34 NARODNI ODBOR OPĆINE GORNJE DUBRAVE Gornje Dubrave (1952-1955); 1952-1955: knj.. 11; 1,1.. HR-DAKA-37 NARODNI ODBOR OPĆINE KARLOVAC Karlovac (1955-1963); 1955-1963: knj.. 82, kut.. 568; 62.. HR-DAKA-38 NARODNI ODBOR OPĆINE KRNJAK Krnjak (1952-1962); 1953-1962: kut.. 103; 10,3.. HR-DAKA-182 NARODNI ODBOR OPĆINE SRPSKE MORAVICE – Moravice (1952-1955); 1952-1955: knj.. HR-DAKA-41 NARODNI ODBOR OPĆINE NETRETIĆ Netretić (.. 1952-1957);.. 1952-1957: knj.. 18; 2,8.. HR-DAKA-42 NARODNI ODBOR OPĆINE OGULIN Ogulin (1953-1962); 1953-1962: knj.. 22, kut.. 25; 3.. HR-DAKA-418 NARODNI ODBOR OPĆINE OZALJ – Ozalj (1952-1962); 1961-1962:.. HR-DAKA-44 NARODNI ODBOR OPĆINE PLAŠKI Plaški (1952-1962); 1952-1962: knj.. 60; 7.. HR-DAKA-180 NARODNI ODBOR OPĆINE PRIMIŠLJE Primišlje (1952-1955); 1952-1955: kut.. 68.. HR-DAKA-181 NARODNI ODBOR OPĆINE RAKOVICA Rakovica (1952-1957); 1952-1957: knj.. 13; 1,5.. HR-DAKA-392 NARODNI ODBOR OPĆINE REČICA Rečica (1952-1957); 1952-1957: knj.. 17; 2,5.. HR-DAKA-393 NARODNI ODBOR OPĆINE SJENIČAK Sjeničak (1952-1955); 1952-1955: knj.. 8, kut.. 3; 1,00.. HR-DAKA-45 NARODNI ODBOR OPĆINE SKAKAVAC Skakavac (1952-1962); 1952-1962: knj.. 46, kut.. 121; 13,5.. HR-DAKA-46 NARODNI ODBOR OPĆINE SLUNJ Slunj (1955-1962); 1955-1962: knj.. 13, kut.. 207; 21.. HR-DAKA-394 NARODNI ODBOR OPĆINE ŠIŠLJAVIĆ Šišljavić (1952-1955); 1952-1955: knj.. HR-DAKA-183 NARODNI ODBOR OPĆINE TOPUSKO Topusko (1952-1962); 1953-1962: knj.. 47; 5,0.. HR-DAKA-397 NARODNI ODBOR OPĆINE TUŠILOVIĆ Tušilović (1952-1955); 1953-1955: knj.. HR-DAKA-398 NARODNI ODBOR OPĆINE UTINJA Utinja (1952-1955); 1952-1955 [1956-1957]: knj.. HR-DAKA-185 NARODNI ODBOR OPĆINE VOJNIĆ Vojnić (1952-1963); 1955-1963: knj.. 18, kut.. 82; 8,8.. HR-DAKA-50 NARODNI ODBOR OPĆINE VRBOVSKO Vrbovsko (1952-1962); 1952-1962: knj.. 84; 9,0.. HR-DAKA-51 NARODNI ODBOR OPĆINE VRGINMOST Gvozd/Vrginmost (1952-1963); 1952-1962: knj.. 37, kut.. 128; 13,0.. HR-DAKA-400 NARODNI ODBOR OPĆINE VUKMANIĆ Vukmanić (1952-1955); 1952-1955: knj.. 7; 1.. HR-DAKA-391 Skupština općine Ozalj, Statut općine Ozalj iz 1969.. Ustavom i Ustavnim zakonom o provođenju Ustava NRH.. [16].. 1963.. godine ukidaju se narodni odbori, a njihove funkcije preuzimaju skupštine.. Statutom kotara Karlovac od 27.. prosinca 1963.. kotar Karlovac je definiran kao društveno-politička zajednica općina, a kako su općine bile osnovne društveno-političke jedinice na svom području koje su samostalno rješavale sve poslove i privredne i društvene djelatnosti, zadaća kotara kao zajednice općina bila je da usklađuje djelatnost općina u poslovima u kojima su se interesi općina povezivali i dopunjavali kao npr.. u pitanjima investicijske politike, gospodarenja šumama, razvoju poljoprivrede, organizaciji tržišta, modernizaciji prometa, razvijanju turizma, elektrifikacije, razvoju mreže srednjih, viših i visokih škola, izgradnji regionalnih medicinskih centara i mreže zdravstvenih ustanova, pitanjima socijalne zaštite od šireg interesa, osnivanja, uzdržavanja ustanova koje se bave prikupljanjem i sređivanjem povijesne građe, čuvanjem i zaštitom kulturno-povijesnih spomenika i prirodnih rijetkosti.. Kotarska skupština je donosila i programe razvoja za područje kotara ili njegove dijelove.. Osim toga, organi kotara su obavljali poslove od zajedničkog interesa za sve ili više općina, koje su im povjerile općinske skupštine ili Sabor SRH, i poticali djelatnost općina u svim područjima privrednog i društvenog razvoja.. Općine su zamišljene kao osnova društveno-političkog života radnih ljudi i građana, zajednice u kojima se ostvaruju materijalni i društveni uvjeti života.. Općinske skupštine u okviru prava i dužnosti općine na zajedničkim sjednicama donose budžet, odluke, naredbe, pravilnike i uputstva, preporuke radnim organizacijama, osnivaju fondove, biraju i razrješavaju dužnosti predsjednike i zamjenike, sekretare i općinskog suca.. Građani neposredno putem Općinske skupštine i organa radničkog i društvenog upravljanja upravljaju društvenim službama u oblasti prosvjete, zdravstva, socijalnog staranja, upravljaju društvenim dobrima u javnoj upotrebi, sredstvima za proizvodnju.. SKUPŠTINA KOTARA.. HR-DAKA-203 SKUPŠTINA KOTARA KARLOVAC Karlovac (1963-1967); 1963-1967: knj.. 27,kut.. 360; 38,00.. SKUPŠTINE OPĆINA.. HR-DAKA-236 SKUPŠTINA OPĆINE DUGA RESA Duga Resa (1963-1990); 1963-1990: knj.. 284, kut.. 1322, svež.. 93; 158.. HR-DAKA-376 SKUPŠTINA OPĆINE VRGINMOST – Gvozd/Vrginmost (1963-1990); 1963-1991: knj.. 222, kut.. 690; 75,0.. HR-DAKA-316 SKUPŠTINA OPĆINE KARLOVAC Karlovac (1963-1990); 1963-1993: knj.. 484, kut.. 3453, sv.. 764; cca 450,00.. HR-DAKA-338 SKUPŠTINA OPĆINE OGULIN Ogulin (1963-1990); 1963-1988: knj.. 211, kut.. 854; 70.. HR-DAKA-391 SKUPŠTINA OPĆINE OZALJ Ozalj (1963-1990); 1963-1993: knj.. 217, kut.. 559, sv.. 237; cca 80,00.. HR-DAKA-195 SKUPŠTINA OPĆINE SLUNJ Slunj (1963-1990); 1963-1972: knj.. 548; 57.. HR-DAKA-186 SKUPŠTINA OPĆINE VOJNIĆ Vojnić (1963-1990); 1964-1990: knj.. 66, kut.. 263; 28.. HR-DAKA-345 SKUPŠTINA OPĆINE VRBOVSKO Vrbovsko (1963-1990); 1963-1984: knj.. 69, kut.. 448; 50,0.. Budući da su već ranije općine postale nosioci uprave, 1967.. godine ukinuti su kotari, pa između općina i Republike više nema posrednika.. Godine 1974.. novim Ustavom predviđeno je osnivanje zajednica općina kao širih društveno-političkih zajednica.. Društvenim dogovorima tako je formirana Zajednica općina Karlovac za područje Duga Rese, Karlovca, Ozlja, Slunja, Vojnića i Vrginmosta, dok su općine Ogulin i Vrbovsko (koje također spadaju pod nadležnost DAKA) ušle su u područje Zajednice općina Rijeka.. Gradivo Zajednice općina Karlovac čuva se u fondu:.. HR-DAKA-386 ZAJEDNICA OPĆINA KARLOVAC Karlovac (1975-1990); 1975-1990: knj.. 34; 5,4.. HR-DAKA-316 Skupština općine Karlovac, Građevinska dozvola i detalj nacrta Gradske knjižnice Ivan Goran Kovačić Karlovac iz 1974.. Osim navedenih fondova, u DAKA se čuva i gradivo inspektorata, općinskih zavoda i uprava, kao i gradivo samoupravnih interesnih zajednica:.. HR-DAKA-379 ŠUMARSKI INSPEKTORAT OGULIN – Ogulin; 1954: kut.. KOTARSKI ZAVODI.. HR-DAKA-382 ZAVOD ZA ŠKOLSTVO KOTARA KARLOVAC Karlovac (1955-1967); 1955-1967: kut.. 64; 6,4.. HR-DAKA-512 ZAVOD ZA ŠKOLSTVO KOTARA OGULIN Ogulin (1959-1962); 1959-1962: kut.. OPĆINSKI ZAVODI I UPRAVE.. HR-DAKA-514 OPĆINSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE VRGINMOST Gvozd/Vrginmost (1963-1991); 1963-1991: knj.. 1, svež.. 27:.. 27,00.. ,.. HR-DAKA-349 OPĆINSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE KARLOVAC Karlovac (1960-1975); [1958] 1960-1975: knj.. 114, svež.. 124; 10,00.. HR-DAKA-513 OPĆINSKA UPRAVA DRUŠTVENIH PRIHODA KARLOVAC Karlovac (1951-1990);1955-1991: knj.. 193, svež.. 93; 29,00.. ZAJEDNICE ZA FINANCIRANJE.. HR-DAKA-202 ZAJEDNICA ZA FINANCIRANJE OSNOVNOG OBRAZOVANJA OPĆINE OGULIN Ogulin (1967-1979); 1967-1979: knj.. 2, svež.. 55.. SAMOUPRAVNE INTERESNE ZAJEDNICE.. HR-DAKA-519 SAMOUPRAVNA INTERESNA ZAJEDNICA ZA POLJOPRIVREDU VRGINMOST – Gvozd/Vrginmost (1975-1990): knj.. HR-DAKA-517 SAMOUPRAVNA INTERESNA ZAJEDNICA ZA KOMUNALNO STAMBENE DJELATNOSTI VRGINMOST Gvozd/Vrginmost (1975-1990); 1986-1990 [1994]: knj.. 4, svež.. 9; 0,90.. HR-DAKA-518 SAMOUPRAVNA INTERESNA ZAJEDNICA ZA LOKALNE CESTE VRGINMOST – Gvozd/Vrginmost (1975-1990); 1976-1990: knj.. 5; 0,50.. HR-DAKA-515 SAMOUPRAVNA INTERESNA ZAJEDNICA ODGOJA I OSNOVNOG OBRAZOVANJA VRGINMOST Gvozd/Vrginmost (1975-1990); 1975-1981: fotografija 1, svež.. 3; 0,30.. HR-DAKA-522 SAMOUPRAVNA INTERESNA ZAJEDNICA USMJERENOG OBRAZOVANJA VRGINMOST – Gvozd/Vrginmost (1975- 1990); 1987-1989: svež.. 4; 0,40.. HR-DAKA-521 SAMOUPRAVNA INTERESNA ZAJEDNICA ZA STANDARD UČENIKA I STUDENATA VRGINMOST Gvozd/Vrginmost.. (1975-1990); 1977-.. 1984: svež.. HR-DAKA-516 SAMOUPRAVNA INTERESNA ZAJEDNICA ZA.. KULTURU VRGINMOST – Gvozd/Vrginmost (1975-1990); 1977-1990: knj.. 5, svež.. 10;.. 1,00.. HR-DAKA-520 SAMOUPRAVNA INTERESNA ZAJEDNICA ZA SOCIJALNU ZAŠTITU VRGINMOST Gvozd/Vrginmost (1975-1990); 1997-1990: knj.. 13; 1,3.. HR-DAKA-355 UDRUŽENA SAMOUPRAVNA ZAJEDNICA ZA ZAPOŠLJAVANJE KARLOVAC Karlovac (1975-1990); 1975-1989: knj.. 96, svež.. 290; 20,0.. HR-DAKA-200 SAMOUPRAVNA INTERESNA ZAJEDNICA OBRAZOVANJA ZAJEDNICE OPĆINE KARLOVAC Karlovac (1975-?); 1976-1983: knj.. 20; 2,18.. HR-DAKA-383 SAMOUPRAVNA INTERESNA ZAJEDNICA DRUŠTVENE BRIGE O DJECI, ODGOJA I OSNOVNOG OBRAZOVANJA OPĆINE KARLOVAC Karlovac (1975-1990); 1975-1990: knj.. 215; 21,65.. HR-DAKA-199 SAMOUPRAVNA INTERESNA ZAJEDNICA U OBLASTI KULTURE OPĆINE KARLOVAC Karlovac (1975-1990); 1975-1990: knj.. 97; 9,9.. HR-DAKA-201 SAMOUPRAVNA INTERESNA ZAJEDNICA ZA LOKALNO JAVNO INFORMIRANJE ZAJEDNICE OPĆINA KARLOVAC Karlovac (1978-1990); 1978-1990: knj.. 28; 2,9.. MJESNE ZAJEDNICE.. HR-DAKA-527 MJESNA ZAJEDNICA PLAŠKI Plaški (?-?); 1966-1990: knj.. HR-DAKA-316 Skupština općine Karlovac, Povelja o bratimljenju gradova Karlovac, Brenna, Carimate i Figino Serenza iz 1993.. Zbornik zakona, uredaba i naredaba,1945.. , I.. sv.. , str.. 19 20.. , II.. 82.. Službeni list FNRJ, 43/46.. NN NRH, 60/47.. NN NRH br.. 16/52.. 34/52.. [8].. 35/52.. [9].. 36/52.. 9/53.. Službeni list FNRJ br.. 26/55.. 34/55.. 33/55.. 36/55.. [15].. 39/62.. NN SRH br.. 15/63..

    Original link path: /?page_id=262
    Open archive

  • Title: Arhivsko gradivo – Pravosuđe | Državni arhiv u Karlovcu
    Descriptive info: Arhivsko gradivo Pravosuđe.. DAVORKA JANKOVIĆ-ŠKRTIĆ.. GRADIVO FONDOVA PRAVOSUDNIH ORGANIZACIJA.. U DRŽAVNOM ARHIVU U KARLOVCU.. U Državnom arhivu u Karlovcu pohranjeno je gradivo 26 fondova pravosudnih organizacija u vremenskom rasponu od kraja 18.. stoljeća pa fragmentarno do 1990.. godine, u ukupnoj količini od oko 240 dužnih metara.. B.. Pravosuđe 1848.. -1918.. Kotarski sudovi.. HR-DAKA-0204 KRALJEVSKI KOTARSKI SUD KARLOVAC Karlovac (1850-1918); 1874-1918: kut.. 30; 3,00.. HR-DAKA-0380 KRALJEVSKI KOTARSKI SUD U OGULINU Ogulin.. (1873-1918); 1902-1918: knj.. Pravosuđe 1918.. Okružni sudovi.. HR-DAKA-0079 OKRUŽNI SUD U KARLOVCU Karlovac.. (1938-1941); 1938-1941: knj.. 124; 12,60.. Kotarski sudovi.. HR-DAKA-0425 KOTARSKI SUD (Sreski sud) U KARLOVCU Karlovac (1918-1941); 1919-1940: knj.. 253; 26,00.. HR-DAKA-0206 KOTARSKI SUD (Sreski sud) U OGULINU Ogulin.. (1918-1941); 1918-1941: knj.. 12; 0,60.. Pravosuđe 1941.. Sudbeni stol.. HR-DAKA-0529 SUDBENI STOL KARLOVAC Karlovac.. (1941-1945); 1941-1945: knj.. 20, kut.. 83; 8,90.. HR-DAKA-0205 KOTARSKI SUD U KARLOVCU Karlovac.. 61; 6,20.. HR-DAKA-0198 KOTARSKI SUD U OGULINU Ogulin.. 3; 0,10.. NARODNI KOTARSKI / OPĆINSKI SUDOVI.. HR-DAKA-0080 NARODNI KOTARSKI SUD VOJNIĆ Vojnić.. (1943-1945); 1943-1945: kut.. HR-DAKA-0423 NARODNI OPĆINSKI SUD KRSTINJA Krstinja.. (1944?-1945); 1944-1945: kut.. HR-DAKA-0081 NARODNI OPĆINSKI SUD VELJUN Veljun.. (1943?-1945); 1943-1945: kut.. Državna tužilaštva.. HR-DAKA-0528 DRŽAVNI TUŽITELJ PRI IZVANREDNOM NARODNOM SUDU U KARLOVCU Karlovac (1941-1945?); 1941-1942: kut.. Pravosuđe 1945.. -1990.. HR-DAKA-0197 OKRUŽNI SUD U KARLOVCU Karlovac.. (1945-1990); 1945-1959: knj.. 121, svež.. 12; 15,00.. Općinski/Kotarski sudovi.. HR-DAKA-0426 OPĆINSKI (Kotarski sud) U KARLOVCU Karlovac.. (1945-1990); 1945-1977: knj.. 260, svež.. 23; 31,00.. HR-DAKA-0531 OPĆINSKI (Kotarski sud) SUD U OGULINU Ogulin.. (1945-1990); 1945-1949: knj.. 9; 1,00.. HR-DAKA-0207 OPĆINSKI (Kotarski sud) SUD U SLUNJU Slunj.. (1945-1990); [1944] 1945-1966: knj.. 34; 0,70.. Trgovački sudovi.. HR-DAKA-0159 OKRUŽNI SUD U KARLOVCU KAO TRGOVAČKI SUD Karlovac; 1876.. ?.. -1955: knj.. 19; 0,90.. Posebni sudovi.. HR-DAKA-0530 SUD ZA ZAŠTITU NACIONALNE ČASTI ZA OKRUG KARLOVAC Karlovac (1945); 1945: kut.. Državna tužilaštva/pravobraniteljstva.. HR-DAKA-0427 OKRUŽNO JAVNO TUŽILAŠTVO (Javno tužioštvo oblasti) KARLOVAC Karlovac (1945-1990);1947-1954: kut.. 25; 2,50.. HR-DAKA-0532 JAVNO TUŽIOŠTVO ZA GRAD I KOTAR KARLOVAC Karlovac (1946-1951); 1950-1951: kut.. HR-DAKA-0533 JAVNO TUŽIOŠTVO ZA KOTAR VOJNIĆ Vojnić (1946-1954); 1953: kut.. HR-DAKA-0208 KOTARSKO JAVNO PRAVOBRANIOŠTVO KARLOVAC - Karlovac (1955-1967); 1956-1962: knj.. 72; 1,50.. HR-DAKA-0428 DRUŠTVENI PRAVOBRANILAC SAMOUPRAVLJA-NJA ZAJEDNICE OPĆINA KARLOVAC Karlovac (1975-1990); 1975-1990: svež.. 199; 25,50.. Zemljišni knjižni uredi.. HR-DAKA-0422 KOTARSKI SUD RAKOVAČKI U KARLOVCU KAO GRUNTOVNA OBLAST Karlovac (1873-1886); 1878-1881: kut.. 12; 1,20.. HR-DAKA- 0145 OPĆINSKI (Kotarski sud ) SUD U KARLOVCU ZEMLJIŠNO KNJIŽNI URED Karlovac;1855-1983: knj.. 403, kut.. 365; 53,00.. HR-DAKA-0138 OPĆINSKI (Kotarski) SUD U OGULINU ZEMLJIŠNO KNJIŽNI URED Ogulin; 1790?-1966?: knj.. 250, kut.. 167, svež.. 79; 46,00.. Iako je gradivo većine fondova pravosudnih organizacija fragmentarno sačuvano, ono pruža mnoštvo korisnih podataka za istraživanje i proučavanje lokalne povijesti, povijesti pravosuđa te svakodnevnog života i običaja na ovim prostorima.. Sačuvano gradivo, osobito gradivo gruntovnica čije je poslovanje zauzimalo značajno mjesto u ukupnom poslovanju suda, a posebno gruntovni napisnici sastavljeni u postupku osnivanja gruntovnica sredinom 19.. stoljeća, kartografski materijal registara parcela, trgovački registri, zemljišne knjige te zbirke isprava i zbirke oporuka predstavljaju najstarije i najdragocjenije gradivo.. Korisne podatke o nekretninama te vlasnicima zemljišta pružaju gruntovni napisnici, zemljišne knjige, posjedovni listovi i zemljišno knjižni (gruntovni) spisi pohranjeni u fondovima zemljišno-knjižnih ureda.. Za utvrđivanje ili potvrđivanje određenih imovinsko-pravnih odnosa pojedinaca te za istraživanje svakodnevnog života i običaja poslužit će podaci sadržani u parničnim, ostavinskim spisima, zbirkama oporuka i isprava kotarskih i općinskih sudova (ovisno o sačuvanosti gradiva) te u gradivu parničnih i kaznenih predmeta Okružnog suda (Sudbenog stola) u Karlovcu.. Kada govorimo o gospodarstvu i želimo saznati koje su sve tvrtke i poduzeća djelovala na ovim prostorima, koji je bio njihov ustroj, djelatnost, vlasnik, razdoblje u kojem su djelovala, sve ćemo te, kao i mnoštvo drugih korisnih podataka, na najbrži i najjednostavniji način pronaći u knjigama, tzv.. trgovačkim registrima, pohranjenim u fondu Okružni sud u Karlovcu kao trgovački sud.. Osim fondova sudova u Arhivu su pohranjeni i fondovi javnih tužilaštava/državnih odvjetništava, javnog pravobranioštva Karlovac.. Pohranjen je kao posebni fond HR-DAKA-0428 Društveni pravobranioc samoupravljanja zajednice općina Karlovac kao posebna institucija uvedena Ustavom iz 1974.. To je bio samostalni organ društvene zajednice, koji poduzima mjere i pravna sredstva i vrši druga zakonom utvrđena prava i dužnosti radi ostvarivanja društvene zaštite samoupravnih prava radnih ljudi i društvenog vlasništva.. Osim arhivskog gradiva Društvenog pravobranioca samoupravljanja te Općinskog suda (Kotarskog suda) Ogulin Zemljišno knjižni ured, gradivo ostalih fondova u osnovnom je sređeno i prikladno je za korištenje, a izrađena su i znanstveno obavijesna pomagala.. Prilikom samog arhivističkog rada kod većine je fondova trebalo samo uspostaviti eventualno narušen poredak koji je bio stvoren u pravosudnim pismohranama, odnosno registraturama.. Pregled organizacije pravosuđa u Hrvatskoj u razdoblju koje obuhvaća gradivo većine fondova pravosuđa pohranjenih u našem Arhivu.. U Hrvatskoj se poslije ukinuća feudalnog sustava 1848.. godine počinje provoditi nova organizacija sudova i njihovo postupno odvajanje od uprave.. 1850.. godine reorganizirano je sudstvo u Hrvatskoj ukidanjem vlastelinskih sudova i osnivanjem novih redovnih sudova, tako da nadležnu sudbenost vrše: kotarski sudovi, zemaljski (županijski) sudovi i jedan viši zemaljski sud koji je od 1851.. godine, kada dobiva naziv Banski stol u Zagrebu, uređen tako da u građanskom i kaznenom postupku sudi u drugoj molbi.. Krunovina Hrvatska i Slavonija podijeljena je na 57 sudbenih kotara, a stolovat će sud kotarski kao sudište prve molbe, između ostalih i u Karlovcu koji je proglašen za sud kotarski drugog reda, a potpadao je pod nadležnost Zemaljskog suda u Karlovcu.. (Zemaljsko-zakonski i vladni list za krunovinu Hrvatsku i Slavoniju, godište 1850, komad br.. i 5).. Kotarski su sudovi bili nadležni za lakša kaznena djela, dok su veći /teži/ prijestupi bili u nadležnosti kotarskih zbornih sudova, čija se sudbenost protezala na više kotara, a čiju je sudbenost za kotar karlovački u takvim prijestupima izvršavao Zemaljski sud u Karlovcu.. Prema organizaciji sudova iz 1854.. godine građansku i kaznenu sudbenost u prvoj molbi izvršavaju kotarski uredi kao sudovi i gradsko-delegirani kotarski sudovi te sudišta prve molbe: Zemaljski sud u Zagrebu (nadležan za grad Zagreb i Zagrebačku županiju) i tri županijska suda, dok je u drugoj molbi za cijelo područje Hrvatske i Slavonije bio nadležan Banski stol kao viši zemaljski sud.. Za ovo je razdoblje karakteristično djelomično spajanje sudstva s upravom u vidu institucije tzv.. mješovitih kotarskih ureda jer je pravosuđe bilo odvojeno od uprave kod zbornih sudova te kod druge i treće molbe uopće, dok se kod inokosnih sudova kao prvih molbi združuje s upravom u kotarskom uredu.. Do promjene dolazi 1860.. i 1861.. godine vraćanjem ustavnog poretka koji je postojao do 1848.. Ponovno se združuju sudstvo i uprava obnavljanjem starih jurisdikcija, tako da su vršile municipalne vlasti slobodnih kraljevskih gradova, povlaštenih trgovišta i seoskih općina na svom području mjesnu sudbenost.. Viša sudbenost bila je u nadležnosti kraljevskog županijskog sudbenog stola za opseg cijele županije.. 1862.. godine hrvatsko je sudstvo postalo neovisno od Vrhovnog sudišta u Beču osnivanjem Vrhovnog suda zvanog Stol sedmorice u Zagrebu, koji je djelovao kao sudište treće molbe u svim građanskim i kaznenim predmetima.. Županijski sudbeni stolovi, županijski kotarski i gradski sudovi prestali su s radom 31.. V.. 1875.. Do odvajanja sudstva od uprave dolazi 1874.. Sudbenost u prvoj molbi vrše: 1) Inokosni sudovi, i to: kotarski sudovi, između ostalih i Kotarski sud u Karlovcu, te gradsko-delegirani kotarski sudovi u mjestima gdje su sjedišta kraljevskih sudbenih stolova do 1884.. godine kada su ukinuti, a umjesto njih su u sjedištima sudbenih stolova osnovani kotarski sudovi koji nastavljaju obavljati sudbene funkcije ukinutih sudova.. (Zbornik zakona i naredaba, godište 1884, br.. 24.. 2) Šest sudbenih stolova kao zborni sudovi teritorijalni opseg Sudbenog stola u Zagrebu obuhvaćao je gradsko-delegirani kotarski sud u Zagrebu te 12 kotarskih sudova, pa tako i Kotarski sud u Karlovcu.. (Zbornik zakona i naredaba, godište 1874.. 55 i godište 1875.. 8).. Kotarski sudovi su bili neposredno podređeni predsjedništvu sudbenog stola na čijem se području nalaze i ono je obavljalo nadzor nad njihovim poslovanjem.. (Zbornik zakona i naredaba, godište 1875, br.. 1884.. godine i na području Vojne krajine stupaju na snagu propisi iz 1874.. Teritorij Hrvatsko-slavonske vojne krajine bio je do 1871.. godine izuzet iz jurisdikcije Hrvatskog sabora i bana, a uprava i sudstvo bili su spojeni u rukama vojnih vlasti pa su tako od 18.. stoljeća generalkomande, pukovnije, bataljuni i satnije pored vojnih i upravnih obavljali i sudbene funkcije.. Kad su sredinom 18.. stoljeća formirane krajiške gradske općine, tzv.. slobodni vojni komuniteti, njihovi su građani imali pravo izbora vlastitog magistrata, koji je u građanskim i kaznenim predmetima bio sud prve molbe u odnosu na civilne stanovnike komuniteta.. U Karlovačkoj su krajini slobodnim komunitetima proglašeni.. : Karlovac-1763.. godine, Gospić, Otočac, Ogulin, Brinje, Senj i Karlobag, s tim da je Karlovac već 1778.. godine dobio položaj slobodnog grada, a od 1787.. godine kao slobodni komuniteti ostali su samo Senj i Karlobag.. Na području Vojne krajine kao sudovi postojali su Generalkomanda (glavno zapovjedništvo) u Zagrebu, Zemaljski krajiški sud u Zagrebu, pukovnijski sudovi, sudovi komunitetskih magistrata.. 1871.. godine uređena je civilna uprava Vojne krajine, a 1873.. godine sudstvo se u Hrvatsko-slavonskoj krajini odvaja od uprave osnivanjem 28 kotarskih sudova i šest sudišta prve instancije (sudbeni stolovi), između ostalih u Gospiću i Ogulinu.. Sudbenost u drugom stupnju vršila je Krajiška sekcija Banskog stola, a u trećem stupnju Krajiška sekcija Stola sedmorice u Zagrebu.. Ove su sekcije ukinute 1882.. godine i spojene s Banskim stolom, odnosno Stolom sedmorice u jedno tijelo.. 1886.. godine u provođenju nove upravne organizacije formirano je osam županija s pripadajućim kotarima.. Kotarski sudovi postojali su u kotarima i u svim većim hrvatskim gradovima.. Teritorijalna nadležnost sudbenih stolova (i pripojenih sudbenih stolova bivšeg krajiškog područja) na ovim je prostorima obuhvaćala sljedeće kotarske sudove: Sudbeni stol u Gospiću (kotarski sudovi u Gospiću, Gračacu, Udbini, Korenici, Otočcu i Senju); Sudbeni stol u Ogulinu (kotarski sudovi u Ogulinu, Slunju, Krnjaku, Novom Bakru, Delnicama i Čabru); Sudbeni stol u Zagrebu (između ostalih kotarske sudove u Karlovcu, Jaski i Pisarovini).. U građanskim su predmetima kotarski sudovi vršili sudbenost, između ostalog: u svim parnicama koje ne spadaju pod mjenbeni zakon, ni pod pravo morsko,.. trgovački ni rudarsko, ako ne iznose više od 500 forinti srebra …; u svim raspravama.. o otkazu najamnih i zakupnih pogodba …; u svim raspravama o smetanju posjeda ,; … u svim slučajevima sudbenosti uredovne (dobrovoljne), a navlastito u pogledu rasprava posmrtbenih, poslova tutorstvenih i skrbstvenih; … u poslovima gruntovnih i intabulacionih knjiga u pogledu svih dobara ležećih u kotaru sudbenom.. (Zemaljsko-zakonski i vladni list za krunovinu Hrvatsku i Slavoniju, godište 1850, br.. Kotarski uredi i sudišta prve molbe imali su u svojoj nadležnosti i vođenje javnih knjiga o nekretninama (gruntovnica).. Prema propisima iz 1853.. godine osnovno je pravilo bilo da sudišta prve molbe vode knjige veleposjeda, pa su nadležna za sva plemićka dobra s posjedovanjem kojih je bila do 1848.. godine spojena sudbenost, kao i za nepokretnosti mjesta gdje sudište prve molbe ima sjedište, a za sva ostala nepokretna dobra onaj kotarski ured kao sud kotarski u okolišu kojeg su ta dobra.. Kaznena je sudbenost bila organizirana tako da su kotarski uredi kao sudovi mogli u cijelosti provesti prvostepeni postupak radi prekršaja.. U odnosu na zločinstva i prijestupe sudišta prve molbe bila su isključivo nadležna za vođenje rasprave i donošenje odluke, dok su istražni postupak radi tih kaznenih djela mogli provesti i određeni kotarski uredi kao sudovi.. Tako je npr.. Kotarski ured u Karlovcu bio određen kao istražni sud za Karlovac te za kotare: Karlovački seoski, Bosiljevački, Jastrebarski, Modrušpotočki i Pisarovinski.. Kotarski sudovi i sudbeni stolovi vode javne knjige o nekretninama, kako je to bilo određeno propisima iz 1853.. godine, a sudbeni stolovi povrh toga i javne knjige za nekadašnje državne šume bivšeg krajiškog područja razdijeljene između državnog erara i imovnih općina te za nekretnine kojih je sudbenost pripadala kotarskim sudovima u sjedištu sudbenih stolova.. (Zbornik zakona i naredaba godište 1884.. , broj 24.. Do promjene u nadležnosti kotarskih sudova dolazi 1876.. godine, kada su, kao posebna kategorija sudova, osnovani mjesni sudovi u općinama.. U odnosu na mjesni sud na svom području kotarski je sud djelovao kao nadzorni sud i kao sud druge molbe.. (Zbornik zakona i naredaba.. godište 1876.. , broj 87.. ) Iste godine je građanski parnični postupak kotarskih sudova djelomično izmijenjen odredbama Zakona o maličnom postupku, prema kojem je kotarski sud kao malični sud je rješavao tužbe u predmetima manje vrijednosti, a u maličnom postupku nisu bile tražene razne formalnosti kao u redovnom građanskom parničnom postupku.. Stvarna nadležnost sudova nije se promijenila sve do 1929.. godine, kada je sudstvo uređeno jedinstvenim propisima o organizaciji pravosuđa.. Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca nije bila jedinstveno pravno područje.. Postojalo je šest pravnih područja.. Na svakom području primjenjivali su se propisi koji su na njemu bili na snazi prije 1918.. Svako područje imalo je svoj sustav pravosudnih organa, a jedno od njih bilo je hrvatsko-slavonsko s vlastitim zakonodavstvom.. Unatoč nastojanju da se, u cilju stvaranja jedinstvenog pravnog sustava, izvrši izjednačenje zakonodavstva, proces unifikacije nije bio dovršen jer sve do sloma stare jugoslavenske države nije donesen jedinstven građanski zakonik.. Među granama unificiranog prava bili su i propisi o organizaciji pravosuđa.. Prema jedinstvenim propisima iz 1929.. godine sudsku su funkciju u oblasti građanskog i krivičnog prava vršili redovni i posebni sudovi.. Redovni sudovi bili su sreski, okružni, trgovački i apelacioni sudovi te kasacioni sud.. Novim propisima kotarski sudovi su preimenovani u sreske sudove, sudbeni stolovi u okružne sudove, dok je Banski stol postao apelacioni sud.. Sreski (kotarski) sudovi bili su nadležni u građanskim parničnim (očinstvo vanbračnog djeteta, određivanje granica nekretnina, smetanje posjeda-traži se samo povrat faktičnog stanja posjeda, zakup ili najam.. ) izvanparničnim (ostavinske rasprave, starateljski poslovi, vođenje zemljišnih knjiga), izvršnim i krivičnim predmetima.. Godine 1930.. je Zakonom o zemljišnim knjigama provedena unifikacija zemljišnoknjižnog prava, a 1931.. godine donesen je Pravilnik za vođenje zemljišnih knjiga.. 1930.. u nadležnost sreskih sudova prešli su i poslovi gruntovnica.. Okružni sudovi djelovali su kao prvostepeni i drugostepeni sudovi te kao nadzorna vlast nad sreskim sudovima na svom području.. Sudili su u zbornom sastavu, a odluke su donosili većinom glasova.. Kao prvostepeni sudovi bili su nadležni u građanskim parničnim i izvanparničnim predmetima te u predmetima izvršenja koji su prelazili nadležnost sreskih sudova.. Vodili su registre trgovačkih firmi te su bili nadležni u trgovačkim predmetima ako je vrijednost predmeta spora prelazila 12.. 000 din.. U krivičnom postupku su u prvom stepenu sudili za teža krivična djela (zločinstva), kao i za sve prijestupe starijih maloljetnika i punoljetnih osoba za koje nije bio nadležan sreski sud.. U drugom stupnju okružni su sudovi odlučivali o pravnim lijekovima podnesenim protiv odluka sreskih sudova.. Apelacioni sudovi djelovali su kao drugostepeni sudovi povodom pravnih lijekova podnesenih protiv odluka okružnih i trgovačkih sudova te u poslovima gruntovnica, dok su u krivičnim predmetima rješavali o pravnim lijekovima protiv odluka okružnih sudova, o prigovoru protiv optužnice.. Iako je propisima bilo predviđeno osnivanje jedinstvenog kasacionog suda kao vrhovne sudske instancije za cijelu državu, taj sud nije nikada osnovan, tako da je svako pravno područje imalo vlastiti vrhovni sud.. Na području Hrvatske djelovao je Stol sedmorice u Zagrebu, koji je imao dva odjeljenja.. Odjeljenje A za Hrvatsku i Slavoniju, te Odjeljenje B za Sloveniju i Dalmaciju.. Bio je nadležan za odlučivanje u posljednjem stupnju u građanskim i kaznenim predmetima, a bio je i trećestepeni sud u poslovima gruntovnica.. Propisima NDH ukinuti su nazivi sudova iz 1929.. godine i umjesto njih vraćeni raniji nazivi.. Tako  ...   proglašava dovršenom, te izdaje ispravu o uručenju ostavine nasljednicima (uručbena isprava).. Na području Kotarskog suda u Karlovcu u vremenu od 1874.. do 1941.. , prema do sada istraženom, djelovali su javni bilježnici koji su imali i ovlasti sudbenih povjerenika: Janko Gvozdanović, Vjekoslav Gvozdanović, Stanko Tkalac, Bruno Dürrigl, Mane pl.. Budisavljević, Gustav Kramer, Gustav Kornitzer, Dušan Miljušević, Zdenko Longhino.. Javni bilježnici sudjelovali su u provođenju ostavinskih rasprava do 1941.. godine kada su, Zakonskom odredbom ukinuti, a njihove poslove, spise i knjige, temeljem iste odredbe, preuzeli sui kotarski sudovi.. [31].. Serija Parnični spisi.. Godine 1853.. unutarnje ustrojstvo i poslovanje sudova uređeno je Zakonom o unutarnjem ustrojstvu i poslovnom redu vlasti sudbenih od 3.. svibnja 1853.. godine (Zemaljsko zakonski i vladni list … godište 1853, broj 84.. Spisi su bili grupirani u sedam glavnih razdjela (grupa) označenih rimskim brojevima: I.. Zakoni i naredbe, II.. Stvari koje se tiču službe (personalni spisi), III.. Parnične stvari, IV.. Ostavinske rasprave, tutorski i skrbnički poslovi, V.. Stečajni spisi, VI.. Stvari koje se tiču gruntovnica i vlastelovnica, VII.. Mješoviti predmeti.. Spisi u su pohranjivani u sudskoj registraturi, a na posebnom su mjestu pohranjivane važnije izvorne isprave, kao oporuke, ženidbeni ugovori, darovni ugovori i dr.. [32].. 1900.. godine se u oznakama građanskog urudžbenog zapisnika uvode slovne oznake.. [33].. (nove oznake: P parnice, O ostavine ).. Sačuvane su serije parničnih spisa registraturne oznake III.. za 1884.. godinu (sadržajna fizionomija: sporovi radi priznanja prava vlasništva na nekretninama, smetanja posjeda, izlučenje pokretnina ispod ovrhe, povrata duga, odpovjedi najma) te serija spisa P građanske-parnične stvari, mjenične i čekovne stvari za razdoblje 1920.. Sadržajna fizionomija: sporovi radi utvrđivanja prava vlasništva na nekretninama, smetanja posjeda, priznanja očinstva i plateža alimentacije, naknade štete….. HR-DAKA- 0145 OPĆINSKI (Kotarski sud ) SUD U KARLOVCU ZEMLJIŠNO KNJIŽNI URED Karlovac.. HR-DAKA-0138 OPĆINSKI (Kotarski) SUD U OGULINU ZEMLJIŠNO KNJIŽNI URED Ogulin.. Osim u građanskim parničnim i izvanparničnim predmetima i kaznenim predmetima kotarski su sudovi, kao prvostupanjski, u svojoj nadležnosti imali i vođenje zemljišnih knjiga o nekretninama (gruntovnica).. Privremenom naredbom o gruntovnicah i uknjižnicah pri kotarskih sudovih (Privremeni gruntovnički red) iz 1850.. godine(Zemaljsko-zakonski i vladni list … godište 1850, broj 39), bilo je određeno da se u svakom kotaru mogu u kotarsku gruntovnicu unijeti sve nepokretnosti, osim onih koje su prije 1848.. godine bile smatrane kao plemićka svojina.. U slučaju da koji kraljevski slobodni grad po propisu članka XXI iz 1840.. godine ima svoju gruntovnicu i uknjižnicu, padne u područje kotarskog suda, imaju te knjige nastaviti po kotarskom sudu …, a kako postojeći gruntovni i uknjižni uredi, tako i novi podić se imajući gruntovni uredi jesu potpomagajući uredi dotičnih kotarskih sudova.. Isto se može vidjeti u sačuvanom gradivu ovog fonda u Zbirci isprava gruntovnog ureda Kotarskog ureda (kao suda) Karlovačkog za 1857.. godinu iz prijepisa obveznica pohranjenih pod tekućim brojem 33 (I 1857/52) i tekućim brojem 111 (I 1857/136) vidljivo je da su intabulacije, za područje grada Karlovca, 7.. rujna 1850.. godine vršene na temelju odluke Magistrata grada Karlovca u intabulacionu knjigu 14, dok su za isto područje 27.. godine intabulacije vršene na temelju odluke suca pojedinca Kotarskog suda grada Karlovca u intabulacionu knjigu toga suda 1.. , prije 14.. Ovo bi mogao ujedno biti indikativan podatak (u nedostatku preciznijih izvora) da je Kotarski sud Karlovac započeo s radom u mjesecu rujnu 1850.. 3 HR-DAKA- 0145 OPĆINSKI (Kotarski sud ) SUD U KARLOVCU – ZEMLJIŠNO KNJIŽNI URED Karlovac, Prijepis Obveznice pohranjene pod tek.. 33 (I 1857/52).. Posebno vrijedno gradivo su javne knjige o nekretninama zemljišne knjige.. Zemljišne (gruntovne) knjige sastavljane su iz ispravljenih gruntovnih napisnika u smislu Zakona o sastavljanju gruntovničkih uložaka od 16.. rujna 1876.. Gruntovni ulošci, koji sadrže nekretnine ležeće u istoj katastralnoj (poreznoj) općini, čine jednu glavnu knjigu.. Za svaku glavnu knjigu vode se pomoćne knjige (kazala): abecedni (alfabetički) imenici te registri čestica, a Zakonom je bilo određeno da je zbirka isprava skupna za svekolike glavne knjige jednog suda.. Sačuvane su i zemljišne knjige tzv.. grundbuch 4.. Slunjske krajiška pukovnije te 3.. Ogulinske krajiške pukovnije za koju su sačuvani i intabulacioni protokoli, od kojih najstariji potječe iz 1790.. 4 HR-DAKA-0138 OPĆINSKI (Kotarski) SUD U OGULINU ZEMLJIŠNO KNJIŽNI URED – Ogulin, Zemljišna knjiga Ogulinska graničarska pukovnija br.. 3 - Tounjska satnija br.. 11 mjesta: Gerovo, Potok (Grundbuch Oguliner Grenz Regiment Nr.. 3 Thouner Compagnie Nr.. 11 Ortschaft: Gerovo; Pottok) list 49.. U zbirkama isprava odložene su sve isprave temeljem kojih je izvršen upis u glavnu knjigu (intabulacionu knjigu, gruntovne napisnike, zemljišne knjige).. U seriji Zbirke sprava pohranjeni su uglavnom prijepisi isprava, a usporedba s izvornikom (kolacioniranje) izvršeno je u gruntovnom uredu.. Gruntovni napisnici sastavljani su sredinom 19.. stoljeća u postupku osnivanja gruntovnica.. U njih su za pojedine porezne općine upisivane nekretnine popisane na temelju urbarskih spisa i drugih vjerodostojnih isprava.. Služili su kao temelj za pravni promet nekretnina te su do sastavljanja urednih gruntovnih uložaka-listova imali zamjenjivati gruntovnicu.. 5 HR-DAKA-145 OPĆINSKI (Kotarski sud) SUD U KARLOVCU-ZEMLJIŠNO KNJIŽNI URED – Karlovac; 1855-1983, Gruntovni napisnik porezne općine Banija broj 15.. - listovi A,B,C; {1856}.. HR-DAKA-0529 SUDBENI STOL KARLOVAC Karlovac.. Na području Apelacionog suda u Zagrebu je 01.. 06.. 1938.. osnovan Okružni sud u Karlovcu koji je obuhvaćao područja sreskih (kotarskih) sudova u Karlovcu, Jastrebarskom, Krnjaku, Pisarovini i Vrginmostu.. Do tada je o prizivima odlučivao Okružni sud u Zagrebu.. (Zakon o osnivanju novih okružnih i sreskih sudova - Zbirka zakona i uredaba, Godina 1938.. , svezak I-XII, broj 1-360, godište XII, strana 547, broj 207; Uredba o teritorijalnoj nadležnosti novih okružnih sudova iz § 1.. Zakona o osnivanju novih okružnih i sreskih sudova kao i onih okružnih sudova čija se teritorijalna nadležnost menja osnivanjem ovih novih sudova od 27.. 04.. 42210 Zbirka zakona i uredaba, godina 1938.. , svezak I-XII, broj 1-360, godište XII, strana 560, broj 218).. Okružni sud u Karlovcu djeluje u građanskim i kaznenim predmetima kao prvostepeni i drugostepeni sud te kao nadzorna vlast nad kotarskim (sreskim), kasnije općinskim sudovima na svom području, djelovao je i kao invalidski sud (po Uredbi o ratnim invalidima).. Propisima NDH Sud mijenja naziv u Sudbeni stol.. Tijekom drugog svjetskog rata na oslobođenom području Hrvatske formiran je kod Okružnog NOO-a Sudski odjel koji prerasta u Narodni okružni sud za Kordun, pa Okružni narodni sud.. Poslije rata ponovno postaje Okružni sud i nadzorni je sud za svih osam područnih kotarskih sudova na teritoriju Okružnog NO-a Karlovac: Karlovac, Vojnić, Vrginmost, Slunj, Ogulin, Vrbovsko, Žumberak i Kotarski sud Pisarovina.. U sklopu Okružnog suda radio je i poseban sud, tj.. Sud Socijalnog osiguranja u sporovima između osiguranika i nositelja osiguranja Zemaljskog zavoda za socijalno osiguranje.. Okružni sud Karlovac preuzeo je i poslove Okružnog suda u Delnicama koji je prestao s radom 27.. 03.. 1946.. Do 1951.. , kada je osnovan Okružni sud u Gospiću, Okružni sud u Karlovcu bio je teritorijalno nadležan i za područne kotarske sudove Brinje, Donji Lapac, Gospić, Gračac, Otočac, Perušić, Titova Korenica, Udbina te za kotarski sud u Glini koji iste godine dolazi u nadležnost novog Okružnog suda u Sisku.. Sud djeluje kao Okružni sud sve do 1994.. godine kada postaje Županijski sud.. Sud je vodio trgovačke registre i djelovao kao trgovački sud sve do osnivanja Okružnog privrednog suda u Karlovcu 1954.. (ranije Okružna državna arbitraža).. U Državnom arhivu u Karlovcu u fondu HR-DAKA-159.. OKRUŽNI SUD U KARLOVCU KAO TRGOVAČKI SUD pohranjeni su trgovački registri za inokosne i društvene tvrtke te zadružni registri.. Upisi u registre bili su određeni propisima koji su krajem XIX.. stoljeća, za područje Hrvatske i Slavonije, doneseni u oblasti trgovačkog prava: Trgovački zakon iz 1875.. godine, koji je imao stupiti u krijepost 1.. 1876.. , te Naredba Bana kraljevina Hrvatske i Slavonije kojom se izdaju propisi kako su imaju trgovački registri tvrtki urediti i voditi, a 1876.. godine donesen je Zakon o trgovačko-mjenbenim sudovima.. Kao subjekti trgovačkog prava razlikovali su se: trgovci, koji sami vode svoje poslove i koji su bili dužni kao tvrtkom služiti se svojim imenom tzv.. inokosne tvrtke, te trgovačka društva (tečevna, komanditska, dioničarska i zadruge).. Trgovačke registre, kao javne knjige, imali su voditi sudbeni stolovi za sve tvrtke i podružnice što su se nalazile u opsegu dotičnog sudbenog stola.. Sukladno važećim propisima trgovačke registre za tvrtke koje su djelovale na karlovačkom području vodio je Sudbeni stol u Zagrebu.. Vodile su se dvije vrste trgovačkih registara: 1) Registri za inokosne tvrtke koji su nosili oznaku A i 2) Registar za društvene tvrtke, pod oznakom B.. Prema Zakonu o trgovačko-mjenbenoj sudbenosti iz 1876.. godine (Zbornik zakona i naredaba 1876, br.. 86) nadležnost da vrše sudbenost u trgovačkim stvarima u prvoj molbi imali su sudbeni stolovi te kotarski sudovi u Bakru i Senju, kao i oni kotarski sudovi koji će naredbom bana biti određeni da u stanovitom okolišu vrše trgovačko-mjenbenu sudbenost, pa je tako Naredbom iz 1896.. godine određeno da će Kotarski sud u Karlovcu počam od 01.. 07.. 1896.. godine vršiti trgovačko-mjenbenu sudbenost za svoj teritorijalni opseg (Zbornik zakona i naredaba 1896, br.. 22).. Godine 1937.. mijenja se nadležnost sudova za vođenje trgovačkih registara jer je Trgovačkim zakonom za Kraljevinu Jugoslaviju (Zbirka zakona i uredaba, godina 1937.. , svezak I-XII, br.. 1-308, godište XI, str.. 769, br.. 307).. bilo određeno da registre vode trgovački odnosno okružni sudovi, što znači da registre za ovo područje vodi Okružni sud u Zagrebu.. Kada je 1.. lipnja 1938.. godine osnovan Okružni sud u Karlovcu, isti je sud preuzeo vođenje trgovačkih registara i nastavio upise u njima.. Trgovački registri koji se čuvaju u Arhivu vođeni su, kako je to do sada utvrđeno, u razdoblju 1876.. -1955.. godine i u njima su upisane tvrtke koje su na ovim prostorima nastajale, djelovale i prestajale s radom u dugom razdoblju od skoro 80 godina.. Iako površni uvid u registre daje samo suhoparne pravne podatke, njihovo dublje istraživanje pokazuje da se iza njih krije život u svoj svojoj punoći i raznolikosti, otkrivajući nam mnoštvo interesantnih činjenica, pa vidimo da je Karlovac imao razvijeno gospodarstvo, tako da nema grane koja u njemu nije bila zastupljena.. Nalazimo metaloprerađivačku, drvnu, tekstilnu, kožarsku, prehrambenu, kemijsku industriju, ciglane…Mnoge su tvrtke nestajale, a ima i onih koje su mijenjajući se s vremenom opstale i postoje još i danas.. Tako se npr.. korijeni današnjeg farmaceutskog diva Pliva mogu naći u tvornici farmaceutskih proizvoda Kaštel d.. d.. upisanoj 1920.. godine sa sjedištem u Karlovcu.. 6 HR-DAKA-159.. OKRUŽNI SUD U KARLOVCU KAO TRGOVAČKI SUD Registar za društvene tvrtke B I, strana 1.. Prvi hrvatski mlin na čigre u Karlovcu.. Kao posebna kategorija sudova osnovani su, u sjedištima okružnih NOO-a, posebni sudovi za zaštitu nacionalne časti Hrvata i Srba u Hrvatskoj.. [34].. (u daljnjem tekstu: sudovi za zaštitu nacionalne časti), koji su djelovali kratko razdoblje, od travnja do rujna 1945.. godine kada su ukinuti, a njihovo poslovanje u svoju su nadležnost preuzeli okružni sudovi.. Sudovi za zaštitu nacionalne časti sudili su i kažnjavali osobe koje su tijekom okupacije i narodnooslobodilačke borbe surađivale s okupatorom te njegovim domaćim pomagačima i tako se ogriješile o nacionalnu čast.. Time je stvoren još jedan novi tip delikata, krivična djela protiv nacionalne časti, u vezi s držanjem i ponašanjem naših građana u vrijeme okupacije.. [35].. Predsjedništvo ZAVNOH-a je na sjednici od 24.. godine donijelo Odluku o zaštiti nacionalne časti Hrvata i Srba u Hrvatskoj (Zbornik zakona, uredaba i naredaba, godina 1945.. , svezak I.. , broj 19.. Krivičnim djelima protiv nacionalne časti smatrana su sva djela kojima se vrijeđalo i vrijeđa čast naroda ili su uperena protiv osnovnih interesa naroda i tekovina na kojima se izgrađuje DFJ.. Ta krivična djela predstavljala su zločine ili prijestupe prema svojoj težini i posljedicama koje su iz njih proizašle.. Odluka se nije odnosila na djela ratnih zločinaca i narodnih neprijatelja.. Pregledom gradiva fondova sudova za zaštitu nacionalne časti, koji su preuzeti i sređeni u Državnom arhivu u Karlovcu, vidljivo je da su kao počinitelji djela protiv nacionalne časti kažnjavane osobe koje su npr.. : istupala protiv NOP-a, kao trgovac tekstilne robe snabdijevao ih sa rubljem i raznom tekstilnom robom, ogovarala simpatizere NOP-a u cilju da im naškodi, uzeo imovinu osobe koja je bila žrtva okupatora i njegovih pomagača, vodeći kavanu i restauraciju priređivao fašističko-okupatorskoj vojsci i njenim predstavnicima razne zabave, gozbe i orgije, klao blago koje su opljačkali od naroda i za to dobivao glave.. kožu od ovog blaga.. Krivični progon je bio pridržan Javnom tužitelju, a sudbenost za krivična djela protiv nacionalne časti vršili su: 1) Sudovi za zaštitu nacionalne časti Hrvata i Srba u Hrvatskoj koji su se osnivali u sjedištu okruga; te 2) Vojni sudovi (za djela izvršena od osoba koje ne pripadaju narodima DFJ, a nastanjene su u Hrvatskoj, i to po propisima za vojne sudove).. U Državni arhiv u Karlovcu preuzeto je i sređeno gradivo te su izrađeni analitički inventari fondova:.. HR-DAKA-530 Sud za Zaštitu nacionalne časti za okrug Karlovac.. HR-DAKA-424 Sud za zaštitu nacionalne časti za okrug Liku u Gospiću gradivo ovog fonda je 2005.. godine, u postupku razgraničenja gradiva, predano Državnom arhivu u Gospiću.. Za krivična djela protiv nacionalne časti bile su predviđene sljedeće kazne: gubitak nacionalne časti (isključenje iz javnog života, gubitak prava na javne funkcije i gubitak svih građanskih prava), prisilni rad, djelomično ili potpuno konfisciranje imovine ili novčana kazna, izgon.. Okrivljenik je mogao biti istovremeno kažnjen s više kazni (npr.. kazne gubitka nacionalne časti, prisilni rad i konfiskacija imovine).. Nije se mogla izreči uvjetna osuda.. Sudovi za zaštitu nacionalne časti djelovali su kratko vrijeme, oko pet mjeseci.. Ali, postupak koji su provodili i presude koje su donosili ostavili su posljedice koje sežu sve do današnjih dana.. Naime, donošenjem Zakona o pravima bivših političkih zatvorenika 1991.. godine, a 1996.. Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine, aktualizirala se problematika sadržana u gradivu sudova za zaštitu nacionalne časti iz 1945.. godine koje se čuva u Arhivu.. Dr.. I.. Beuc: Povijest institucija državne vlasti u Hrvatskoj (1527.. ), Arhiv Hrvatske, Zagreb 1969.. 210.. i 226.. Ibid.. 211.. M.. Smrekar, Priručnik za političku i upravnu službu u kraljevinah Hrvatskoj i Slavoniji, Knjigaprva, Zagreb 1899, str.. 22.. I.. Beuc, op.. cit.. 228.. -229.. 212.. Buczynski, Nastanak i organizacijski oblik vojnih komuniteta 1748.. , Arhivski vjesnik 34-35, 1991.. 1992.. 35-36, str.. 188.. i 190.. 113.. i 114.. 121.. i 132.. 213.. Smrekar, op.. 643.. 225.. 217.. H.. Sirotković L.. Margetić, Povijest država i prava naroda SFRJugoslavije, Školska knjiga, Zagreb 1988, str.. 269.. Beuc.. , op.. cit.. 404.. ,405.. ,407.. 407.. , 408.. , 411.. , 412.. , 413.. , 414.. i 415.. 455.. Sirotković, Pravosudne strukture u hrvatskim zemljama od 1918.. godine, Vjesnik istarskog arhiva, 1991.. , sv.. 1 (32), str.. 25.. , 26.. , 27.. , cit.. 230.. 417.. 456.. Mr.. Ljubo Prvan, Okružni javni tužilac u Splitu: Javno tužioštvo u pravnom sistemu noveJugoslavije (Povodom tridesete godine postojanja), 30 godina Javnog tužilaštva u Socijalističkoj Republici Hrvatskoj (1945-1975), Javno tužilaštvo Hrvatske, Zagreb, 1977.. 17.. -21.. 30 godina Javnog tužilaštva u Socijalističkoj republici Hrvatskoj (1945-1975), Javno tužilaštvoHrvatske, Zagreb, 1977.. 51.. -54.. 57.. -59.. 156.. 224.. i 225.. cit, str.. Smrekar.. str.. 684.. , 685.. , 727.. ,728.. 30 Ibid.. 689.. 464.. J.. Butorac S.. Bačić, Iz historije pisanog dokumenta, Zagreb 1966, str.. 44.. 426.. Sirotković, op.. 28.. F.. Bačić, Krivično pravo, Opći dio, str.. 83..

    Original link path: /?page_id=303
    Open archive

  • Title: POLITIČKE STRANKE, DRUŠTVENO-POLITIČKE ORGANIZACIJE I SINDIKATI | Državni arhiv u Karlovcu
    Descriptive info: POLITIČKE STRANKE, DRUŠTVENO-POLITIČKE ORGANIZACIJE I SINDIKATI.. Damir Klaić.. Gradivo Političkih stranaka, Družtveno-političkih organizacija i Sindikata prezentira u 20.. stoljeću u političkom i sindikalnom životu Hrvatske družtveni prijelaz od totalitarnih sustava i jednostranačja do pojave demokracije.. Demokracija nema dugu tradiciju na ovim prostorima, i stvaratelji gradiva (Političke stranke, DPO, Sindikati) nisu ostavili brojnu dokumentaciju.. Česte zabrane, ilegalnost i sama organiziranost DPOa elementi su koji potvrđuju tu činjenicu.. Preporukom Savjeta za kulturu Hrvatske o zaštiti i čuvanju arhivsko-registraturnog gradiva u političkim i družtvenim organizacijama donekle je definirano stanje tog gradiva, i s puno osjetljivosti je usmjeren nadzor nad njim.. Godine 1965.. Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti arhivskog gradiva i arhivima u članu 8 i Zakonom o zaštiti arhivskog gradiva i arhivima u članu 13, te 1978 godine Zakonom o zaštiti arhivskog gradiva i arhivima u članu 13 gradivo Družtveno-političkih organizacija odnosno Saveza komunista Hrvatske čuva se kod tih organa i SKH određuje njenu zaštitu i obradu, a određeni su rokovi čuvanja i kad će biti predani nadležnom arhivu.. U Hrvatskoj je sačuvano malo gradiva političkih stranaka i sindikata do 1945.. , a u Državnom arhivu u Karlovcu sačuvane su unutar zamjenskog radiva razne presnimke strukovnih udruga, saveza i radničkih komora čiji se izvornici nalaze u drugim ustanovama.. Gradivo klasifikacijske skupine H.. 2 pripada periodu od 1945 do 1990 i obilježeno je djelovanjem KPH/SKH i DPO ima, čija je uloga određena Ustavom.. Ta skupina gradiva čiji su stvaratelji povezani osnivački i kontrolno tvori vremenski i teritorijalno zatvorenu cjelinu.. Komunistička partija kao politička stranka osnovana 1937.. neposredno pred formiranje Banovine Hrvatske različito je percipirala položaj Hrvatske i njenih prostora unutar Jugoslavije.. Od 1945.. teritorijalne podjele okruzi, oblasti, kotari i obćine u socijalističkoj Hrvatskoj doživljavaju manje promjene.. U Državnom arhivu u Karlovcu sukladno s teritorijalnom podjelom unutar hrvatske arhivske mreže pohranjujemo pismohrane komunističkih komiteta nekadašnjih okruga do 1947, oblasti do 1953, kotara do 1967 te obćinskih komiteta do 1990.. , a s prostora su današnje Karlovačke županije.. Potrebno je prezentirati središte te organiziranosti, njenu promjenljivost i razvojni tok ne bi li se stalnoprisutno spoznala njena politička djelatnost.. Na promjene u unutarnjoj organiziranosti KPH/SKH u vremenu 1945-1990 uvjetovali su različiti interesi i problemi zbog političke dominacije u smislu zadržavanja vlast.. Promičba, gospodarski problemi i socijalni problemi, suvremenost kao stalni izazov tradicionalnim komunističkim parolama, te strah od hrvatske državne emancipacije stalne su teme.. Svaki komitet ima osnovnu strukturu i sastoji se Organizacijsko-instruktorskog oddjeljenja, čija je uloga političko usmjeravanje i kontrola, te Kadrovsko koje se brine o osposobljavanju i naobrazbi članova.. Do 1952 godine komiteti vrše u pučanstvu specifičnu komunističku promičbu za što je bilo zaduženo Oddjeljenje za agitaciju i propagandu čije je djelovanje u suvremenim uvjetima postalo zastarjelo pa se u organizacijskom smislu vrše promjene.. Unutar komiteta osnivane su razne komisije čija je funkcija usmjerena na konkretne sadržaje (Kontrolna, Revizijska).. Promičba komunističke ideologije je stalno prisutna nakana čije zadatke počinju izvršavati novoformirani aktivi, teritorijalno osnivani i Socijalistički savez.. Nakon reorganizacije 1966.. komiteti se sastoje od Sekretatrijata i raznih komisija (Političko-ideoložki rad, Međukomunalna suradanja, naobrazba i kultura, Razvoj nedovoljno razvijenih područja ) Kotarski komiteti se ukidaju 1968.. , a 1969.. se usklađuje Statut SKH i povećava se broj komisija.. Poslije 1980.. nema čvrste organiziranosti SK u radnim organizacijama, ali se uzpostavljaju direktni razgovori između osnovnih pertijskih organizacija s obćinskim konferencijama.. Informativna služba je posebno njegovana u SK, i na osnovu Statuta CK SKH donesena je Odluka o političkom informiranju, i SKH među prvima počinje koristiti elektroničku obradu podataka za evidenciju svojih članova.. Komunistička partija je stvaratelj gradiva, ujedno i osnivač organizator političkog sustava DPOa.. Tako kontrolira rad Narodne fronte (Socijalistički savez radnog naroda Hrvatske), Saveza socijalističke omladine Hrvatske, Saveza udruženja boraca Narodnooslobodilačkog rata Hrvatske, Saveza ratnih vojnih innvalida NR Hrvatske, Saveza rezervnih vojnih starješina i Sindikate.. 3 Oblastni komiteti KPH/SKH.. 0124 Oblastni komitet KPH Karlovac-Karlovac 1949-1952, knj.. 40.. Gradivo Oblastnog komiteta KPH Karlovac prezentira nadzor komiteta nad političkim životom i partijskim organizacijama na teritoriju kotara Brinje, Dolnji Lapac, Glina, Gospić, Gračac, Karlovac, Ogulin, Perušić, Slunj, Korenica, Udbina, Vojnić, Vrginmost, gradova Gospić i Karlovac.. Osnivaju i kontroliraju Seljačkie radne zadruge, upravu, gospodarstvo, zdravstvo, kulturu i naobrazbu.. Fond se sastoji od Organizacijsko-instruktorskog oddjeljenja čiji su zadatci svekolika informiranja, kontrola i organizacijska uloga.. Gradivo sadrži uručbene zapisnike, okružnice, zapisnike oblastnih konferencija, zapisnike kotarskih konferencija, zapisnike biroa i plenuma oblastnog komiteta, zapisnike biroa i plenuma kotarskih komiteta, političke izvještaje, planove i analize, biltene i informacije, dokumentaciju osnovnih partijskih organizacija, Niže partijske škole, Kontrolne komisije.. Fond sadrži dokumentaciju Kadrovskog oddjeljenja, Oddjeljenja za agitaciju i propagandu, Komisije za izvoz, Komisije za selo, i Ekonomsko-financijskog oddjeljenja.. Kotarski komiteti KPH/SKH.. 0136 Kotarski komitet KPH/SKH Vrginmost Gvozd/Vrginmost 1945 – 1955, kut.. Najvećim dijelom gradivo čine spisi Kadrovskog oddjeljenja odnosno podatci o članstvu (anketni listovi, karakteristike, biografije).. Sadrži dokumentacija kotarskih konferencija, Kontrolne komisije i Ekonomsko-financijskog odjeljenja.. 0129 Kotarski komitet KPH/SKH Karlovac 1945 –1967, knj.. 42, kut.. 178.. Na prijelazu 1940/1941 osnovan je Okružni komitet KPH Karlovac (u DAKA pohranjujemo fragmente tog fonda) Ingerentan je Kotarskom komitetu Kalovac do 1948.. , kada je osnovan Oblastni komitet KPH, a nadležan mu je do 1952 godine.. Od 1953 do 1967 kad je ukinut karlovački kotar Kotarski komitet KPH/SKH Karlovac pod direktnom ingerencom je središnjice u Zagrebu.. U sastavu Karlovačkog komiteta bili su obćinski komiteti Jastrebarsko, Žumberak, Pisarovina, Slunj, Rakovica, Cetingrad, Krnjak, Krstinja, Vojnić, Vrginmost, Topusko, Duga Resa, Ozalj, Netretić, Rečica, Ribnik, Bosiljevo, Draganić, Radatović, Skakavac i Karlovac.. Nakon 1962.. novim teritorijalnim ustrojem pod ingerencu karlovačkog komiteta ušli su komiteti Dolnjeg Lapca, Gospića, Gračca, Ogulina, Otočca, Korenice i Vrbovskog.. Gradivo fonda pripada većinom Organizacijsko-instruktorskom oddjeljenju (Registraturne knjige, zapisnici Kotarskog komiteta, obćinskih komiteta oasnivnih partijskih organizacija), zatim Kadrovskom oddjeljenju (Karakteristike), Političko-ideoložkoj komisiji, Revizijskoj, Kontrolnoj komisiji te Ekonomsko-financijskom oddjeljenju.. 0130 Kotarski komitet KPH/SKH Ogulin 1945 – 1962, knj.. 65.. Okružni komitet KPH Karlovac formirao je Kotarski komitet u Ogulinu 1942.. za prostore Ogulina i Drežnice, a od 1948 do 1952.. nadležan je Ogulinskom komitetu Oblastni komitet Karlovac.. Od 1955 do 1962 Kotarski komitet SKH Ogulin nadležan je obćinskim komitetima Brinje, Vrbovsko, Plaški, Drežnica i Ogulin.. Najbrojniju dokumentaciju sadrži Kadrovsko oddjeljenje s podatcima o članstvu (Karakteristike, anketni listovi, biografije ), zatim Organizacijsko –instruktorsko oddjeljenje (registraturne knjige, zapisnici, osnovne partijske organizacije, revizijska i kontrolna komisija).. 0132 Kotarski komitet KPH/SKH Slunj 1945 – 1955, knj.. Poslije rata od 1945 do 1948.. Slunjski kotarski komitet pod ingerencom je Okružnog komiteta Karlovac, a od 1948 do 1952 pod Oblastnim komitetom KPH Karlovac.. U 1953 godini Kotarski komiteti dobivaju veće ingerence, i pod direktnom su nadležnosti središnjice u Zagrebu, a 1955.. teritorijalnim ustrojem ukida se kotar Slunj, a obćinski komitet Slunj pod ingerencom je Karlovačkog komiteta.. Najvećim dijelom gradivo tvore spisi Organizacijsko-instruktorskog oddjeljenja odnosno podserije: Političko-ideoložka organiziranost, Zapisnici biroa i plenuma, Zapisnici obćinskih komiteta, Osnovne partijske organizacije, Revizijska komisija, Kontrolna komisija, te Kadrovsko oddjeljenje.. Dokumentaciju o promičbenoj djelatnosti, naobrazbi i izbornim rezultatima nalaze se u Oddjeljenju za agitaciju i propagandu.. 0135 Kotarski komitet KPH/SKH Vojnić 1945 – 1955, knj.. 20.. Pod ingerencom je do 1947 Okružnog komiteta KPH Karlovac, od 1949 do 1952 Oblastnog komiteta KPH Karlovac, a od 1953 do 1955.. do ukinuća kotara Vojnić pod direktnom je ingerencom središnjice CK u Zagrebu.. Nadležan je osnovnim partijskim organizacijama prostora Budačkog, Krnjaka, Perjasice, Tušilovića, Utinje, Veljuna, Vojišnice i Vojnića.. Najveću dokumentaciju ostavilo je Organizacijsko-instruktorsko oddjeljenje (registraturne knjige, zapisnici kotarskog komiteta Vojnić, dokumentacija osnovnih partijsih organizacija), zatim Kadrovsko oddjeljenje (podatci o članstvu-karakteristike).. Gradski komiteti KPH/SKH.. 0317 Gradski komitet KPH/SKH Karlovac 1945 – 1953, knj.. Od 1945 do 1948 na prostoru grada Karlovca je djelovao Mjestni komitet (u DAKA je sačuvan fragmentarno fond ovog komiteta) kojem je ingerentan Okružni komitet KPH Karlovac.. Povjereničtvo CK Hrvatske za oblast Karlovac koje djeluje koncem 1948 u Zagrebu nadležno je ovom prostoru, i sukladno s teritorijalnim promjenama od 1949.. u Karlovcu djeluje Oblastni komitet i ingerentan je prostorima Like, Pokupja i grada Kalovca.. Mjestni komitet kasnije Gradski komitet kontrolira rad osnovnih partijskih organizacija formiranih po teritorijalnom i proizvodnom načelu.. Gradivo tvori uobičajenu strukturu komiteta i sadrži najvećim dijelom dokumentaciju sastavljenu od Organizacijsko-instruktorskog oddjeljenja (zapisnici Gradskih konferencija, zapisnici biroa i plenuma, podatci o osnovnim partijskim organizacijama).. Kontrolna komisija, Odjeljenje za  ...   organizacije i podatke o članovima.. Narodna fronta/Jedinstvena narodnooslobodilačka fronta/Socijalistički savez radnog Naroda Hrvatske.. Kotarski odbori NF/JNOF/SSRNH.. 0421 Kotarski odbor NF Karlovac 1946 – 1956, knjiga 1, kut.. 48.. Komunistička partija osniva i kontrolira rad družtveno-političkih organizacija čiji je zadatak sprovoditi ideologiju i poslove agitacije na tertorijalno nižim razinama.. Na vrhu hijerarhijske ljestvice nalazi se Izvršni odbor Glavnog odbora SSRN Hrvatske, a Kotarski odbor NF/SSRN Karlovac mjerodavan je za Obćinske odbore SSRNH u Karlovcu, Dugoj Resi, Vrginmostu, Vojniću, Ogulinu, Vrbovskom, Ozlju, Slunju, Gospiću, Gračcu, Otočcu, Korenici i Dolnjem Lapcu.. Odbor se sastoji od Organizacijsko-kadrovske komisije, Komisije za družtveni i privredni razvoj, Komisije za socijalnu izdravstvenu zaštitu …….. Gradivo se sastoji od zapisnika plenuma, izvršnih odbora, zapisnika obćinskih odbora, podatke o izborima i podatke o članovima.. 0430 Kotarski odbor Narode fronte Slunj 1945 – 1952, kut.. Do 1947 mjerodavan mu je Okružni odbor NF Karlovac.. Podataka o Oblastnom odboru NF Karlovac u DAKA nema.. Gradivo sadrži zapisnike i podatke o članovima.. 0430 Kotarski odbor NF Slunj 1945 – 1952, kut.. Pod ingerencom je Okružne fronte Karlovac.. Sadrži zapisnike, podatke o mjestnim organizacijama i članovima.. Međuobćinske konferencije NF/JNOF/SSRN.. 0487 Konferencija SSRNH zajednice obćina Karlovac, 1975 – 1990, knjiga 4, kut.. Ingerentna joj je Republička konferncija Zagreb s kojom usuglašava financiranje iz bugdeta.. Mjerodavna je obćinskim konferencijama SSRNH Duga Resa, Karlovac, Ozalj, Slunj, Vojnić i Vrginmost.. Gradivo tvore zapisnici konferencija i sjednica, izvještaji iz obćinskih konferencija.. Dokumentacija obćih spisa sadrži podatke o družtveno-socijalno-zdravstvenoj tematici kojom se SSRNH bavi.. Obćinske konferencije NF/JNOF/SSRN.. 0476 Obćinska konferencija SSRNH Duga Resa 1964 – 1990, svež.. 56.. Pod ingerencom je Međuobćinske konferencije SSRNH Karlovac.. Gradivo sadrži registraturne knjige, zapisnike konferencija, predsjedničtva i mjestnih organizacija.. U organizacijskoj dokumentaciji nalaze se odluke, pravilnici i poslovnici, te podatci o članstvu i financijski spisi.. U gradivu se nalaze spisi o referendumu za Bolnicu Duga Resa i manevru Sloboda 71.. 0483 Obćinska konferencija SSRNH Vrginmost 1958 – 1968, kut.. Gradivo sadrži zapisnike sa sastanaka, te statističke podatke i podatke o članovima.. 0478 Obćinska konferencija SSRNH Karlovac 1953 – 1990, knjiga 9, kut.. 135.. Mjerodavna je za mjestne organizacije SSRNH na prostoru Karlovca, a pod ingerencom Međuobćinske konferencije SSRNH Karlovac.. Gradivo sadrži zapisnike konferencija i predsjedničtva, radnih tijela, izvršnih odbora, podatke o članovima, gradivo o izborima.. Funkcionalnost SSRNH usmjerena je na sadržaje koji su formirali odbore.. (aktivnost žena, informativna djelatnost, vijeće potrošača, odgoj i naobrazba, tehnička kultura, poljoprivreda i gospodarstvo, socijalno-zdravstvena politika, družtvena pitanja religije, borba protiv raka, odbor za njegovanje socijalističke revolucije).. 0479 Obćinska konferencija SSRNH Slunj 1953 – 1980, knjiga 15, kut.. 32.. Slunjskoj obćinskoj konferenciji SSRNH mjerodavna je Međuobćinska konferencija Karlovac.. Konferencija je sastavljena od odbora (kadrovski, liga protiv raka, nagrade i priznanja, odbor za pitanja radnika privremeno zaposlenih u inozemstvu, podupiranje ideja socijalističke revolucije, obće narodnu obranu).. Gradivo sadrži zapisnike plenuma i odbora oblikovanih po djelatnosti te njihove izvještaje.. U gradivu se nalaze podatci o izbornoj djelatnosti, Manevru Slunj 71, te raznim projektima.. 0480 Obćinska konferencija SSRNH Topusko 1957 – 1962, kut.. Za Obćinsku konferenciju u Topuskom mjerodavna je Obćinska konferencija SSRNH Karlovac.. Gradivo se sastoji od jednog uručbenog zapisnika i podataka o mjestnim osnovnim organizacijama.. 0481 Obćinska konferencija SSRNH Vojnić 1956 – knjig.. 12.. Pod ingerencom je Karlovačke obćinske konferencije SSRNH.. U gradivu se nalaze zapisnici predsjedničtva i izvršnog odbora, te o izborima delegata i podatci o mjestnim organizacijama.. 0482 Obćinska konferencija SSRNH Vrbovsko 1957 – 1976, kut.. U gradivu se nalaze podatci o mjestnim osnovnim organizacijama SSRNH s prostora Vrbovskog.. Savez komunističke omladine Jugoslavije/Ujedinjeni savez antifašističke omladine Hrvatske/Narodna omladina Hrvatske/Savez socijalističke omladine Hrvatske SKOJ/USAOH/NOH/SSOH.. Kotarski komiteti SKOJ/USAOH/NOH/SSOH.. 0601 Kotarski komitet NO/SSO Hrvatske Karlovac 1951 1972, kut.. Sadrži zapisnike konferencija, izvještaje o radu i podatke o omladinskim radnim brigadama.. 0526 Kotarski komitet NO Hrvatske Ogulin 1960 svež.. Međuobćinske konferencije SKOJ/USAOH/SSOH.. 0488 Koordinacioni odbor SSOH zajednice obćina Karlovac, 1963-1990, knj.. 27.. Gradivo sadrži uručbeni zapisnik, zapisnike sa sastanaka, podatke o radnicima.. Obćinske konferencije SKOJ/USAOH/SSOH.. O484 Obćinska konferencija SSOH Karlovac 1956 – 1990, knj.. 63.. Gradivo sadrži zapisnike konferencija i zapisnike osnovnih organizacija SSOHa.. Među gradivom nalaze se podatci o Družtvu esperantista, Muzičkoj omladini, Savezu izviđača i Komisiji za zaštiti čovjekove okolice.. 0485 Obćinska konferencija SSOH Slunj 1970 – 1973, kut.. Mjerodavna joj je Regionalna konferencija u Karlovcu i surađuju na izradi programa i pripremama za izbore.. Gradivo sadrži dokumentaciju o funkcionalno usmjerenom odgoju omladine prema socijalističkom nazoru i promičbi te financijske spise.. Savez udruženja boraca NOR Hrvatske(SUBNOR).. Kotarski ofbori SBNORH/SUBNORH.. 0431 Kotarski odbor SUBNORH Karlovac 1955 – 1974, knj.. Sadrži zapisnike predsjedničtva, plenuma, zapisnike sjednica i izvještaje o osnovnim organizacijama SUBNORHa, te podatke o članovima.. Gradivo sadrži dokumentaciju socijalnog odjela, podatke o zarobljenicima i spise o stipendistima.. Međuobćinske konferencije SBNORH/SUBNOR.. 0507 Odbor Saveza udruženje boraca NORH zajednice obćina Karlovac 1974 – 1990, knj.. Kut.. 36.. Sadrži zapisnike predsjedničtva i odbora, evidencije o plaketama, spomen obilježjima i podatke o socijalističkoj tradiciji.. Obćinski odbori SBNORH/SUBNORH.. 0502 Obćinski odbor SUBNORH Duga Resa 1959 – 1981, knj.. Sadrži djelovodnik, podatke o članovima, i mišljenja o sudjelovanju u ratu, te financijske izvještaje.. 0604 Obćinski odbor SUBNORH Vrginmost 1962 – 1987.. Sadrži podatke o sudionicima NOR a, pripomoći i podizanju spomenika.. 0504 Obćinski odbor SUBNORH Karlovac 1955 – 1990, knj.. 19, kut.. 93.. Sadrži zapisnike, podatke o članovima, dokumente Komisijje za davanje mišljenja i podatke o manevru Sloboda 71.. 0505 Obćinski odbor SUBNORH Ozalj 1957 – 1980 knj.. Gradivo sadrži sjedničke i skupštinske zapisnike, i podatke o članovima.. 0506 Obćinski odbor SUBNORH Slunj 1962 –1976 kut.. Sadrži zapisnike godišnjih skupština, mjestnih organizacija, i dokumente Komisije za materijalnu i zdravstvenu zaštitu.. Savez ratnih vojnih invalida NR Hrvatske (SRVIH).. Kotarski odbori SRVIH.. 0509 Kotarski odbor SRVIH Karlovac 1946 – 1962, knj.. 10.. Sadrži djelovodnik, zapisnike sjednica i godišnjih skupština, dokumente o NOB u, podatke o spomen objektima.. Savez rezervnih vojnih starješina (SRVS).. Kotarski odbori SRVS.. 0510 Kotarski odbor udruženja rezervnih oficira i podoficira Karlovac 1953 – 1960, svež.. Gradivo sadrži sjedničke zapisnike Kotarskog odbora.. Međuobćinske konferencije (SRVS).. 0490 Konferencija SRVS Zajednice obćina Karlovac 1970 – 1975, svež.. 15.. Definirani su bili kao družtveno-politička i stručna organizacija koja se priprema za ratna djelovanja, a u gradivu su pohranjeni programi i pripreme za prijelaz iz mirnodobskog vremena u eventualna ratna vremena.. Sindikati.. Okružna sindikalna tajničtva.. 0491 Međuobćinsko vijeće saveza sindikata Hrvatske Karlovac 1972 – 1990.. Gradivo sadrži zapisnike predsjedničtva i međuobćinskih vijeća.. Gradivo tvore podatci MOV trgovine, komunalaca,prometa i veza, uprave i pravosuđa, odgoja i naobrazbe, zdravstva, šumarstva, metalaca i tekstilaca.. Uz financijsku dokumentaciju i personalne spise gradivo sadrži i podatke o seminarima i regionalnim natjecajima.. Kotarska sindikalna vijeća/odbori.. 0492 Kotarsko sindikalno vijeće Karlovac 1945 – 1967, knj.. 26, kut.. Sadrži registraturne knjige, zapisnike sa sjednica i referate , te izvještaje.. 0493 Kotarsko sindikalno vijeće Ogulin 1945 – 1962, knj.. 18.. Sadrži zapisnike, podatke o mjestnim odborima i podružnicama, podatke o članovima te financijske spise.. U gradivu je pohranjena dokumentacija sindikalnog odbora drvne industrije Ogulin.. Obćinska sindikalna vijeća.. 0606 Obćinsko sindikalno vijeće (Vrginmost) Gvozd 1961 – 1968, kut.. Sadrži zapisnike godišnjih skupština, izvršnih odbora i sindikalnih podružnica te financijsku dokumentaciju.. 0495 Obćinsko sindikalno vijeće Karlovac 1958 – 1985, knj.. 176.. Sadrži zapisnike konferencija, sjednica vijeća, osnovnih organizacija, te podatke o izborima.. Gradivo tvore dokumentacija Radne zajednice, Kluba samoupravljača, Komisije za zaštitu na radu, Komisije za zaštitu samoupravnih prava, Odbora za odmor i rekreaciju, Komisije za naobrazbu i kulturu, Komisije za dodjelu pomoći radnicima.. 0496 Obćinsko sindikalno vijeće Ogulin 1966 – 1990, knj.. 3, kut.. 87.. Sadrži zapisnike skupština, sindikalnih podružnica te podatke o izborima.. Gradivo sadrži dokumentaciju odbora i komisija za radničke športske igre, regionalne zajednice zdravstvenog osiguranja, za pomoć nezaposlenima, za stanbene probleme.. 0497 Obćinsko sindikalno vijeće Ozalj 1960 – 1982 knj.. Sadrži uručbene zapisnike, zapisnike vijeće i predsjedničtva, podatke o izborima, analize i podatke o Radničkim športskim igrama.. 498 Obćinsko sindikalno vijeće Slunj 1963 – 1989, knj.. 58.. Gradivo sadrži zapisnike godišnjih skupština, odbora, podružnica, komisija, podatke o izborima, te statističke podatke.. 0605 Obćinsko sindikalno vijeće Vrbovsko 1964 – 1978, kut.. Gradivo sadrži zapisnike, podatke o članstvu i izborima.. Podružnice, pododbori, sindikalne grupe.. 0390 Obćinsko sindikalno povjereničtvo Ozalj 1983 – 1990, knj.. 1, svež.. 32..

    Original link path: /?page_id=323
    Open archive



  •  


    Archived pages: 120