www.archive-org-2014.com » HR » G » GANGA

Choose link from "Titles, links and description words view":

Or switch to "Titles and links view".

    Archived pages: 34 . Archive date: 2014-01.

  • Title: ganga
    Descriptive info: .. vrste pivanja.. Ove stranice su posve ene gangi,.. pjesmi Imotske krajine i Hercegovine.. Dragi posjetitelji, kao to vam je poznato održavanje stranica iziskuje odre ene tro kove (.. koji i nisu mali.. ), pla a se domena, promet, server itd.. Sve to pla am iz svoga džepa zbog ljubavi prema gangi.. Drago mi je da je ove godine stranica ganga.. hr dobila svog donatora.. Čovik se sam javio i ponudio se sudjelovati u tro kovima.. Pa se ovim putem iz sveg srca zahvaljujem na prijateljskoj pomo i tvrtci H5 d.. o.. Drago mi je to mogu najaviti okrugli stol o gangi na kojem e sudjelovati eminentna imena etnomuzikologije i teoretičari glazbene tradicije Dalmatinske zagore i zapadne Hercegovine.. U petak 22.. studenog u kinodvorani u Grudama s početkom u 17 sati.. Posljedni put se ovakav sličan znanstveni skup dogodio jo davne 1989.. godine u Imotskom tako da je ovo za gangu velika stvar ! Organizatori su institut za etnologiju i folkloristiku iz Zagreba te Matica hrvatska - Ogranak Grude.. Sudjeluju: voditelj Okruglog stola dr.. sc.. Jo ko aleta; prof.. dr.. Nikola Buble; dr.. Damir Zor ; Ante Kraljevi ; dr.. Ines Prica; novinar Tomislav Matkovi ; prof.. Ankica Petrovi ; prof.. An elko Mijatov ; novinar Mladen Vukov ; u ime doma ina i organizatora mr.. Mario Bu i ; naravno sudjeluju i ganga ke skupine.. Predstavljanje istarske tradicionalne glazbe, ojkanje i gange u sklopu Mjeseca hrvatske kulture u Parizu.. Maison des Cultures du Monde 26.. 10.. 2012.. Dragi moji ljudi evo vratili smo se iz Pariza i naravno održali smo obe anje, zagangalo se s vrha Eiffelovog tornja, kao dokaz tu je filmi.. Predstavljanje ojkanja i istarske tradicionalne glazbe u Parizu, Maison des Cultures du Monde (Ku a svjetskih kultura).. Prijevod kataloga tog doga aja:.. Hrvatska je jako dobro sačuvala svoju ruralnu glazbu, naročito na istarskom poluotoku, na zapadu zemlje i u Dalmatinskoj zagori, uz bosansko-hercegovačku granicu.. Dva svjedoka tih pjevanja nedavno su upisana u UNESCO-ov odbor za nematerijalnu kulturnu ba tinu svijeta - glazba iz Istre i ojkanje.. Okrugli stol i projekcije, 26.. listopad, petak, 18.. 30 sati.. Ova večer e početi konferencijom na kojoj emo kroz fotografije i video projekcije predstaviti neke od usmenih predaja i obrtničku ba tinu hrvatske kulture sačuvane do danas.. Sudjeluju:.. Tvrtko Zebec, dir.. Instituta za etnologiju i istraživanje folklora, Zagreb.. Rut Carek, glavna tajnica Hrvatskog povjerenstva za UNESCO , Zagreb.. Josko aleta, etnomuzikolog u Institutu za etnologiju i istrazivanje folkolora, Zagreb.. Anne-Florence Borneuf, etnomuzikolog, Cité de la Musique, Paris.. Dario Marusi , istarski pjevač i glazbenik.. Tomislav Matkovi , sakupljač i producent gange i ojkanja.. Istarska glazba.. Istra je poluotok u Jadranskom moru na sjeverozapadu Hrvatske.. Istarska glazba je bazirana na jednoj glazbenoj ljestvici, jednoj oktavi, staroj trinaest stolje a, a čiji jedinstveni zvuk čini kulturni identitet te regije.. Na ljestvici od est nota pjevači ili svirači izvode ili improviziraju pjesmu dvoglasno, a nekada pjevaju kao pratnja plesu.. Instrumenti, uglavnom puhački, kao sto su sopila, dvojnice, urle i mih se sviraju u duetu.. Ovo je glazba koja je i danas prisutna u svakodnevnom životu i na slavljima.. I danas se usmeno prenosi u zajednici od stotinjak pjevača i svirača iz različitih sela.. Dvoglasno pjevanje i sviranje po istarskoj ljestvici su 2009.. upisani pri UNESCO-u kao nematerijalna kulturna ba tina.. Četiri pjevača i svirača iz Krsana e predstaviti tu glazbenu tradiciju: Noel Suran, Zoran Karli , Dario Maru i i Ines Draskovi.. Ojkanje.. Ojkanje je arhaični tip pjevanja iz Dalmatinske zagore.. Karakteristika ovog pjevanja je tre nja glasa koji se emitira iz dubine grla.. Ojkanje se obično pjeva u grupi, s tim da svatko iz grupe, kad je njegov red, pjeva solo dok drugi prate pjevaju i vokale dubokim glasom.. Riječi, često improvizirane, govore o različitim temama kao to su ljubav, socijalna i teku a politička pitanja.. Ovo oporo i mo no pjevanje i danas je prisutno u mnogim selima Dalmacije i Hercegovine zahvaljuju i udrugama i pojedincima, prenosi se na nove generacije i promovira na festivalima diljem Hrvatske i svijeta.. Ojkanje je upisano na UNESCO-vu listu nematerijalne bastine 2010.. godine.. Dvije grupe koje e biti na koncertu predstavit e dvije dalmatinske regije.. Imotska krajina i Bekija:.. Mile Sesar, Drina Sesar, Ante Boban (Bujica) i Smiljan Glava.. Dalmatinska zagora:.. Dragica Viljac, Rosa kember, Ivanka Hrabar i Jozo Abaza.. Malo ima pisane riječi o gangi.. ona je neuhvatljiva i neukrotljiva, a ipak silovita kao posljednja pomast, ma koliko se trudili u riječi je ne ete mo i uhvatiti.. Kititi ete riječi, ba kao to i ja sada činim, kao lovac postavljati mamce, ali ona e uvijek ostati neulovljena misao.. Kako biste shvatili njenu ud, morate biti s njom od prvog dana života, jedino tako e vam pokazati svoju rasko savr ene harmonije - jer ona je s one strane riječi i pjeva.. Nju sresti ne ete nigdje osim u jednom malom me uprostoru gdje se jačaju kamen i sunce u drači vječnosti.. Tu je ona neprolazna i tu crpi svoju snagu.. Tu se ra a i živi - u aci zemlje, u suzi vode, na le ima poskoka, sa stine na kojoj je i nas mater iznila na svit.. Važna nam je ta stina jer bez nje nema ni nas, a ni gange.. s te stine ona se ra a u nama, a mi umiremo u njoj.. U tom ljubavničkom zagrljaju suhozida i sunca jedino je ganga isplela dostojnu vjenčanu krunu.. i tu se zatvara čarobni krug, zakletva za cijeli život.. tu oni stanu - čovik i ganga - naspram Boga.. i ne zna je li to čovik piva gangu ili ganga piva čovika.. Hvala Vam svima na dolasku ! Malo smo zapivali, proljudikali i vina iz didovine se napili.. Izdanje Grudsko pivanje na poziv Matice Hrvatske predstavljeno u Zagrebu, 14.. listopada u 18 sati, u Palači Matice Hrvatske.. Knjigu i CD-e su predstavili: Jo ko aleta, Damir Zori , Jozo Mari i Tomislav Matkovi.. Mu ke i ženske ganga ke skupine iz Grudskog kraja i Jure Milo na guslama i diplama.. dragi moji ljudi imam vam za re jednu lipu vist:.. Ve godinu dana s ekipom ganga a radim na jednom projektu pod imenom Grudsko pivanje , dvostruki CD i popratna knjiga koji su ovih dana iza li iz tiska.. U ovom izdanju predstavljamo gange, džotavice, putničko pivanje, gusle i diple iz grudskog kraja.. Sudjelovalo je 15 ganga kih ekipa (13 mu kih i dvije ženske) s cijelog područja grudske op ine tako da predstavljamo jedan presjek tog karakterističnog.. bekijskog pivanja.. Snimljeno je vi e od 180 ganga, čije smo sve tekstove zapisali u knjjizi.. U popratnoj knjizi tekstove su pisali, o gangi etnomuzikolog s Instituta za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu mr.. sc.. Jo ko aleta i o povijesti Gruda prof.. fra Andrija Niki.. Knjigu je tiskao Grafotisak i stvarno je ispala vrhunski.. Mogu vam re i ponosan sam sad dok je držim u ruci.. Kao to rekoh riječi svake gange smo zapisali uz dodatne napomene čija je to ganga, kad se piva ili neku drugu zanimljivost.. Pa samim time snimak gange dobiva jo jednu dimenziju, jer često su slu ateljima riječi nerazumljive.. Imao sam odlične suradnike tako da sam stavrno prezadovoljan kako je ispalo.. CD možete kupiti po cijeni od 20 km/80 kn u CD shopu pored Prodexa u Gorici, Kiosk Dine na pijaci u Grudama i Eurobenz u Sovi ima.. Predstavljanje je bilo na Uskr nji ponedjeljak u kino dvorani u Grudama.. CD su predstavili mr.. sc Jo ko aleta, prof.. fra Andrija Niki i gospodarski tajnik.. Matice Hrvatske.. Damir Zori.. Vijest o ovom doga aju možete pročitati na portalu.. www.. boboska.. com.. Jedan mali izvadak iz teksta Jo ka alete koji e najbolji opisati ovo izdanje:.. Netemperirano pjevanje poput gange objektivno je vrlo te ko notno zapisati.. Stoga je jedini pouzdan način prikupljanja i izrade dokumentacije o postojanju ovog glazbenog žanra kvalitetno audio i video.. snimanje formalnih i neformalnih izvedbi jo aktivnih pojedinaca i.. skupina ganga a.. Ovo je najvjerniji način na koji se ganga može arhivirati kao živi dokument, a kojim se ubudu e mogu koristiti kako nositelji tradicije, tako i znanstvenici, istraživači.. Na navedene postupke odlučili su se i nositelji pjevne tradicije u grudskom kraju, a njihovi prijepori rezultirali su izdavanjem dvostrukog CDa Grudsko pivanje.. Skupina ljubitelja gange aktivnih pjevača iz Gruda odlučila je snimiti gange i različita tradicijska pjevanja s područja Grudskog kraja kao zalog svoje tradicijske ostav tine, svoj obol nadolaze im generacijama.. Posebno treba istaknuti činjenicu da je u projektu snimanja nosača zvuka sudjelovalo čak 15 pjevačkih skupina iz različitih  ...   tako to popularno narodno pjevanje u svom kraju usavr avale prenose i ga dalje na nove generacije.. Video spot koji je snimljen za potrebe performaca na PSI.. Glazba: Phrulex Crne oči i Guslez -.. Gangawerk.. Režija: Ivo Kuzmani.. Snimatelj: Jože Rehberger Ogrin.. Fotografije Suzana Budimir.. Ganga u Zagrebu na KONFERENCIJI PERFORMANCE STUDIES iNTERNATIONAL.. Budu i da je to bila me unarodna konferencija.. PSI15.. ovaj performance je gledao velik broj stranaca, sudionika ove konferencije.. Organizator se pobrinio za bačvu crnog vina i nekoliko bukara koje su za vrijeme performanca kružile po gledali tu.. U dogovoru s Phrulexom podijelili smo 70ak CDa Gangawerka , bili su odu evljeni glazbom.. Koje je ushi enje bilo me u strancima za gangom ne mogu vam opisati.. Nakon predstave ostalo se jo dugo ispred ZeKaMa.. Kad je vino proradilo pa se Japanci ili Portugalci razgangali - to se trebalo čuti.. Bili su i organizatori sljede e konferencije (koja e se održati.. u Americi) pa su nam rekli da ganga i gangawerk dogodine otvara festival !.. Jo jednom bi ovako javno želio zahvaliti ljudima koji su sve ovo pokrenuli: Ines Prica (na e gore list, mater joj je Zen), Tomislav Pletenac prof na Etnologiji FFa, režiser Ivo Kuzmani , snimatelj Jože Rehberger Ogrin i Phrulex tj Kre imir Markov bez kojeg gangawerk ne bi bio ovo to je.. link na fotografije.. (foto Frane Rojnica).. Falling outside the standards of Western European traditions, ganga is perceived by non-experts as crude, primitive and untempered singing.. Musicologists, on the other hand, praise the harmonious polyphony of its closely knit intervals as the perfect effect of a unity of sound.. Mali filmi s Večer guslara koja se održava svake prve subote u drugom mjesecu kod Žaera, Posu ki Gradac.. Kad sam ve počeo jubito režirati evo jo jedan mali uradak.. Naime snimio sam prije nekog vremena velikog guslara Željka imi a koji gusli jedan dio pisme Imotski vitezovi od Andrije Kači Mio i a (.. Razgovor ugodni naroda slovinskoga.. ), nadodao stare fotke iz arhive.. (stare Imote.. ) moje prijateljice Suzane Budimir, sve to smiksao i bacio na jubitu.. Dogovorio sam se sa Željkom da snimimo cijelu pismu Imotski vitezovi i jedan dio (koji se odnosi na Imotu) iz Omi ki vitezovi.. eto to mi je velika želja, ali nikako vremena uhvatiti.. Iza lo u novinama o ovim stranicama i gangi.. Slobodna Dalmacija.. Jutarnji list.. Imotska zdravica, Ante Bioči.. Imotska zdravica (mp3, 2 MB).. foto arhiva Suzane Budimir.. Kad pjesničko srce vrije,.. Kad ne može smrzlih ruku.. Na toj vatri da ogrije !.. Gusle uzmi te svijetom prosjači,.. Pjesmom ljubi pa zaturen plači !.. Gluha no i moja, crna ti si kob,.. Kad nemo no srce tu e jade kaje,.. Na velikom čuvstvu mekan stere grob,.. Kuda bolna du a svih patnika staje!.. Odreci se mirna kruha.. Pa se kreni svijetom borit;.. Kad te kora na e suha,.. I tu e ti gorkom stvorit!.. Nek su pakô njedra tvoja,.. Nek si žrtva svač'jeg bijesa,.. Onda si mi, tugo moja,.. Pjesnik, pravi sin nebesa !.. ***.. Kad ljubav ti je jedin žar,.. Kad za nju vječnost daje ,.. Ti uzmi gusle - božji dar,.. Nek po njih se poznaje.. I gledati e kao sjen,.. Gdje sve ti vene cvije e;.. Sve tvoje bit e groba plijen,.. Tek ljubav samo ne e !.. Silvije Strahimir Kranjčevi.. Ki a pada, oblakovi lete.. do i dragi, umiljato bije e.. Iz povijesti gange:.. Budu i se ganga nekada pjevala sve do Konjica, evo zanimljivog ženskog pjevanja iz Podora ac.. Primjetit ete kako je ta ganga puno mirnija i ujednačenija nego na e vamo doli.. Ove snimke sam skinuo s LP ploče.. Zapjevajte moji bijeli zubi.. Tko je zato neka se probudi.. Ja seljanka.. Nisam dragi ruža.. Pivanje iz Duvna, zvano kiridžijsko pivanje (.. vrsta putničkog pivanja.. Ovo je pivanje koje danas zovu staro pivanje jer se vi e ne piva ! Iz njega je nastala ganga.. Pažljivim slu anjem može se povu i paralela sa ojkavicom iz Dalmatinske zagore, te bismo mogli zaključiti da se prostorom Zadarskog zale a, Dalmatinske zagore, Imotske krajine i zapadne Hercegovine (.. a zasigurno i ire.. ) nekada pjevalo isto/slično pivanje.. evo poslu ajte sami:.. Duvno - kiridžijsko pivanje.. Kijevo - ojkanje.. o.. vo presnimke sa starih LP ploča dobio sam iz Francuske !!? I zato velika hvala iskrenom prijatelju gange Anne-Florence Borneuf.. Za promjenu, ne to drugačije.. U čast Gospe od An ela, za titnice Imotskog i Imotske krajine, koja se slavi 2.. kolovoza, kada se 1717.. god.. Imotski oslobodio od Turaka, snimili smo jednu radio dramu o tim svijetlim vremenima.. Oslobo enje Imotskog od Turaka , koja je bila predstavljena na Radio Imotskom, 2.. kolovoza.. pa tko nije slu ao može sad i ovdje.. - autor projekta Tomislav Matkovi.. - priču napisala Maja Deli Per en.. - priču je ispričao Ante u ur.. - režija i tonska obrada Tomislav Matkovi.. - jadikovku jadikovala Marija Kukulj.. - Zdravo Marijo na latinskom molio fra Zoran Kutle a.. - glazba (uz dopu tenje) grupa Kries.. - guslar Željko imi piva pismu od fra Andrije Kači a Mio i a.. SKINI OVDJE.. (veličina 40 MB, trajanje 30 minuta, mp3, 192 kbps).. Ni ta veliko, ali čovika razveseli kad mu stranice predstave na nacionalnoj televiziji.. HTV 1, Dobro jutro Hrvatska.. Slu amo lipih pivanja iz Zagore.. Tamo se piva ojkavica, pivanje dosta različito od gange, ali i s rerom vuku korijen iz jedne klice.. Zagoru predstavljam sa pivačima iz Mirlovi Zagora.. Nediljko Madžar, Andrija Madžar, Joso Kosor, Martin Buri , Ante Suči , Željko Buri , Ive Matas i guslara Danu Juri a.. Nema zdravlja, dok te bura ne propu e,.. Ovo su iz Zagore dica pomogla ih Marija Divica.. Ovo ti je družina vesela, sastala se iz zagorskih sela.. Oj Zagoro kr na kamenita, u tebi su dica plemenita.. Kad se spominjemo ojkavice evo jo dvi iz 1969 god.. Ojkavice su iz filma Lisice , redatelj Krsto Papi , 1970 god.. Po meni jedan od najboljih filmova hrvatske (a i ire) kinematografije.. Radnja filma poslije II svj.. rata u dalmatinskoj zagori.. Gotovo dokumentarni film na ih krajeva u tim davnim danima.. Evo malo o filmu:.. Lisice(1969).. njegov drugi i dosad najslavniji film nagra en je Zlatnom arenom za najbolji film i najbolju režiju u Puli, a film slovi kao jedno od najznačajnijih djela tada njeg jugoslavenskog tzv.. crnog vala.. To je prvi film koji se eksplicitnije bavi razdobljem Informbiroa, odnosno psihozom koja se tragično odražava na živote običnih ljudi.. Snimljen u monumentalnom ambijentu kamenjara Dalmatinske zagore, s radnjom koja obuhva a tek jedan dan (tijekom seoske svadbe) film uzbu uje dokumentarno u, ali i dramskoj sažetosti koja navodi na usporedbu s antičkom tragedijom.. U sličnom je ambijentu snimana i adaptacija Bre anove drame Predstava Hamleta u selu Mrdu a Donja (1973 Srebrna arena za režiju).. Curuj curo dok si kod matere.. Oj curo.. Projekt.. GANGAWERK.. Klikni ovdje.. Ima li ganga anse da se održi pred navalom novotarija svih vrsta? Može li se ona oduprijeti noževima tehnike, koja uni tava sve, to nije egzistencijski zakonomjerno? Kad odgovorimo na ova pitanja moramo voditi računa o samoj domovini gange, o mentalitetu kraja, u kojem živi, o sposobnostima njezinih ba tinika za čuvanje tradicionalnih vrijednosti.. I imaju i upravo to u vidu, možemo ustvrditi, da ona ima izglede za opstanak.. Čovjek se može promijeniti izvana, ali dok bude kamene mjesečine i bure, dok bude sablasnih zimskih vjetrova u domovini gange i povratka junaka u kasnu no - eto nadahnu a, da se zaori ganga, snažno i zvonko, sutra kao danas i jučer.. Ganga - kao oblik usmenog izražavanja.. , napisao ime Čagalj, a objavljeno 1979.. u glasilu splitske Bogoslovije Put.. Cijeli tekst možete pročitati.. Na traženje mnogih posjetitelja ovih stranica vra amo istinsku legendu hrvatskog guslarstava - Jozo Karamati.. LP u izdanju Jugotona, izdano 1965.. Ovu ploču bi mogli nazvati klasikom hrvatskog guslarstva.. Karamati je jedan od posljednjih guslara stare generacije.. Generacija koja ne pripada ovome sada njem svijetu, ve zemlje dok su ovdje zavijali ajduci i vuci.. To je zvuk koji istim ritmom potječe jo od Homera (.. vidi ovdje.. A strana:.. Smrt u Dalasu.. (10 MB).. B strana:.. Guslar iz Lovre a Ivan Čaljku i.. Ploča Na i ljudi u tu ini snimljena negdje sredinom 1980tih godina.. Čut e te kako Čaljku i gusli i piva na svoj osebujan način.. Ugodno slu anje.. Na i ljudi u tu ini 1.. dio.. (6 min, 7 MB).. Na i ljudi u tu ini 2.. (4 min, 5 MB).. sva prava pridržana www.. ganga.. hr..

    Original link path: /
    Open archive

  • Title: uvod
    Descriptive info: Zašto sam pokrenuo ove stranice ?.. Prije nekih desetak godina počeo sam sakupljati zvučne snimke gange, bilo da sam ih osobno snimao ili kupovao glazbena izdanja s temom narodne baštine.. Prvotna namjera se vremenom pretvorila u pravu strast, tako danas posjedujem poveliku kolekciju ganga iz raznih krajeva našeg pivanja.. Naravno slušajući gangu i uranjajući u taj mistični svijet (.. kad kažem mistični - doslovno tako mislim.. ) poželio sam pročitati ponešto, onako znanstveno, o gangi.. No nemalo sam se iznenadio kad sam shvatio da se o gangi (i reri kao njenoj sestri) jako malo pisalo, a i ono što se napisalo izdano je davno davno.. Najmlađi rad o gangi je, čini mi se, iz 1989.. g.. , prof.. Nikola Buble, te nedavno ponovno (.. prošireno.. ) izdanje dr.. Anđelka Mijatovića “Ganga”.. Potraga za nekim od tih djela pretvorila se u beskrajno telefoniranje raznim knjižnicama (fakulteta, instituta.. ), no sve se to svelo tek na nekoliko radova.. Čak ni Nacionalna i sveučilišna biblioteka u Zagrebu u svom knjižnom fondu nema neki izbor radova o gangi.. Tek kada sam stupio u kontakt sa.. Institutom za etnologiju i folkloristiku.. u Zagrebu srce mi je bilo na mjestu, tamo sam našao i veliku zbirku radova, a i susretljive ljude koji su mi uveliko pomogli.. Žalosti me što se nije potrudilo ponovno odštampati bar neka značajnija djela o gangi za one (a ima nas i takvih) koji bi željeli nešto i pročitati o gangi, pogotovo ako je pisano od učenih glava.. Svijetli izuzetak od ovog pravila je svakako rad prof.. Nikole Buble.. “Ganga u kontekstu svekolike autohtone folklorne glazbe Dalmatinske zagore i zapadne Hercegovine”.. , te spomenuta.. knjiga dr.. Anđelka Mijatovića.. koje se tu i tamo može naći u raznim zbornicima, godišnjacima, a i novinama - ipak je to ,čini mi se, izuzetak zahvaljujući brige samih autora (svaka čast !).. E tako dolazimo do trenutka kad mi je sinula ideja da bar jedan dio svoje zbirke podijelim s dragim ljudima, sa svim onima koji vole gangu ili ih zanima.. A kako ? pa naravno internet ! Predstaviti gangu u zvučnom i pisanom obliku u svijetu koji preko ovih veza postaje doslovno globalno selo !.. priključi se na internet i zagangaj.. Ganga nije samo pivanje i pjesma, ganga to je naš život, tu je naša povijest, naša kultura, naš svjetonazor.. Sve je zbito u te dvije kitice i priginjanju.. Volim reći, a je tako, da je ganga haiku s kamena, i kako ne može svatko shvatiti haiku pjesmu tako ne može svatko ni shvatiti gangu, a nije zato manje vrijedna ni haiku kao pjesma ni ganga kao pivanje.. Čak dapače, usudio bi se reći, ne može se nešto shvatiti ako to nije dio tvoga svijeta ili ako nisi dovoljno duboko zaronio….. Ganga je “razgovor” među jednakima, ona vapi za kamenom, kominom,  ...   iz Zagvozda, a pivaju Milan Stapić, Mirko Dedić, Anđelko Gaće, Stipe Gaće, Damir Brnas, Željko Čagalj.. “Svatovsko pjevanje”.. - pjevalo se prije u svatovima, predstavljamo vam dio posvećen nevjesti.. Pjevaju Janja Sabljić, Branka Stojić i Ivica Topić (2,1 min.. ,2,32 MB).. Šijavica.. - malo domaćeg ugođaja.. Diple, a dipli.. Ante Mucić - Antas.. , snimljeno 1982.. god.. , (3,30 min.. , 4,1 MB).. i.. Antas na sviralima.. ona je neuhvatljiva i neukrotljiva, a ipak silovita kao posljednja pomast; ma koliko se trudili u riječi je nećete moći uhvatiti.. Kitit ćete riječi, baš kao što i ja sada činim, kao lovac postavljati mamce, ali ona će uvijek ostati neulovljena misao.. Kako biste shvatili njenu ćud, morate biti s njom od prvog dana života, jedino tako će vam pokazati svoju raskoš savršene harmonije - jer ona je s one strane riječi i pjeva.. Nju sresti nećete nigdje osim u jednom malom međuprostoru gdje se jačaju kamen i sunce u drači vječnosti.. Tu se rađa i živi - u šaci zemlje, u suzi vode, na leđima poskoka, sa stine na kojoj je i nas mater iznila na svit.. s te stine ona se rađa u nama, a mi umiremo u njoj.. tu se zatvara čarobni krug, zakletva za cijeli život.. tu oni stanu - čovik i ganga - naspram Boga.. i ne znaš je li to čovik piva gangu ili ganga piva čovika.. U plesu života nerazdvojno stisnemo ruke.. Trojstvo, u svijetu prolaznosti - ganga, stina i čovik.. Ako, gango, ja zapivam tebe,.. kad sam jadan, zaboravin sebe.. zapivat će čovik i načas odletiti u njemu znane predjele između pisme i molitve.. Boga će zamoliti da mu kratko pridrži teret života.. Njena dubina je nesaglediva, u toj tmici nerazumljivog oslikava se cijelo jedno vrijeme, svi snovi, strahovi i ljubavi, naša sudba ogoljena do istine.. Ona je kratka kao jauk, boli kao vatra.. u prsima ti se propinje i ne da ti maknuti dok traje njen zov.. Gangaši dok pjevaju skamene se, onako nepomično stoje zaustavljenih usta, očiju, ruka, trenutka.. tek po naboranom čelu možeš viditi tko piva, a tko priginje.. Pravog gangaša ne može viditi svako oko, a niti gangu može čuti svako uho.. u tom leži njena mistika, a i njeno prokletstvo.. Volit ću te ja gango, ne iz svog izbora, nego zato što mi te je dodijelio Bog rođenjem.. Što sam se rodio kao Hrvat na Dinari.. Moje žile su i žile mojih djedova.. Moje su žile, kao i žile naših stabala, isprepletene kamenom i gangom.. Ovim planinama i poljima odjekivat će ganga dok bude Hrvata, a kad gange ne bude neće više biti ni Hrvatske, tako ti je to rode moj.. Ja ne pivam da me kogod čuje,.. Nego da mi srce ne tuguje.. Gango moja volijo te ne bi,.. Da se nisan rodijo u tebi..

    Original link path: /html/uvod.html
    Open archive

  • Title: ganga u slovu
    Descriptive info: Rješenje o zaštiti gange.. Anđelko Mijatović “Ganga”.. Ankica Petrović “Perceptions of ganga”.. fra Branko Marić.. Nikola Buble “Ganga u kontekstu svekolike autohtone folklorne glazbe Dalmatinske zagore i zapadne Hercegovine”.. Ante Kraljević “Uporaba stiha u gangi”.. Mladen Vuković “Gangaši naši prvi etno glazbenici”.. prof.. Ivan Juroš “Samosvojnost narodnog stvaralaštva Imotske krajine na primjeru lirske narodne pjesme, a posebno gange”.. fra Ivan Glibotić “Naše ojkanje i ganganje”.. Petar Oreč “Ganga - narodno pjevanje”.. Jozo Balić “Postojbinom gange”.. don Frane Ivanišević.. Ivan Bekavac “Taj prastari stih deseterac”.. Šime Čagalj “Ganga - kao oblik usmenog izražavanja”.. Lovrećka ganga.. ganga u “Slobodnoj Dalmaciji”.. Đir selima Imotske krajine.. okrugli stol na temu ganga.. Fra Stanko Vasilj.. , Chicago, početkom 1950.. g.. Našoj gangi.. Nitko te ne razumije osim nas.. A tko smo mi ne moramo nikome reći.. Lice je tvoje siromašno i grubo..  ...   ne voli osim nas.. U tebi su naša stoljeća sakrita,.. U tebi se svija grč svih poraza naših.. U tebi jecaju sve tuge naše,.. U tebi se talasaju sve radosti naše.. U tebi je sva naša gorčina izlita.. U tebi je zbita sva mladost naših djevojaka,.. U tebi se propinje sirova snaga naših momaka.. U tebi grešno šumore sve mračne noći naše,.. U te su zakopane sve naše staje i dubrave.. U te su utkane sve nade, očaji i sve naše strave.. Neka nas preziru svi s tobom.. i mi se ne stidimo svojih bolova,.. svojih radosti i svojih uspona.. U tebi gango mi nosimo sebe.. Ovakve kakve jesmo.. Kad nestane tebe i povijesti će jedne nestati.. Sve ostale pjesme cijenimo, a tebe samo volimo.. Gango, tugo sakrivena, nado pritajena,.. Naša divlja ali draga i jedina pjesmo!..

    Original link path: /html/ganga_u_slovu.html
    Open archive
  •  

  • Title: ganga u karti
    Descriptive info: Preko karte klikajući na pojedino područje ponuditi će vam se zvučni zapisi pivanja.. Imotska ganga.. piva se na području Imotske krajine.. Duvanjska ganga.. se piva na području Duvna i dio Livna.. Bekijska ganga.. , općine Posušje i Grude.. Ramska ganga.. Najinska ganga.. , Ljubuška ganga se piva od Klobuka do Neretve.. Rera.. , gangina sestra, piva se od Cetine do Krke.. Belevarijska ganga.. , Širokobriješka.. Dicmo.. , vrsta pivanja s granice između rere i gange.. Ova karta  ...   seže skoro sve do svakog sela, no u novije vrijeme ova se podjela gubi.. Pivanja postaju “univerzalna”.. I dok je prije ova klasična podjela značila i melodijsku i teritorijalnu odrednicu, danas ona znači čisto melodijsku podjelu.. Vremenom su se stilovi miješali tako da danas imamo slučajeve da se u pojedinim područjima pjeva ganga kakva se tu prije nije nikada pjevala, a nažalost kako nam odumire rod, tamo gdje je nekada odjekivalo od gange danas vlada prazna tišina..

    Original link path: /html/ganga_u_karti.html
    Open archive

  • Title: ganga u zvuku
    Descriptive info: Imotsku krajinu.. predstavljamo sa pivanjem iz Podbablja, Vinjana Donjih, Prološca Gornjeg, Grubina i Runovića, te Lovreć, Svib i Katuni Kreševo kao južna strana gange.. Podbablje.. ,.. pivaju: Ivan Patrlj Veliki, Ivan Patrlj Mali, Blaž Patrlj i Zdravko Šućur.. Više mi je poljubaca dala.. Tri sam puta na prozorin skaka.. Kukavica goru razgovara.. Prid kućom ti jaketa zapela.. Ja sa sila.. Popit imenjaci.. Nećeš mala spavati u miru.. Runjavoga gunja.. Znaš li mala di baraba spava.. Vinjani Donji.. Oj Vinjani moje misto.. Crne oči ispale ti diko.. Drag mi lole, a ja njemu nisam.. Kad zapivam uz Rebića stranu.. Moj dragane oči ti zelene.. Pivat ću ti diko.. Sjeti me se dragane u vojsci.. Ja Vinjanka, govor me odaje.. Ej volim ja.. Vrag odnijo Njemačku i marke.. Sve veselo, srce neveselo.. Ja vesela, još ću veselija biti.. Runovići,.. c.. ure što gangaju su Matija Maca Jukić, Iva ‘ercegovka i Slava Babić; od muških pivaju Gojko Ljubičić, Vinko Babić Čokić, Marijan Tucak Grčki, Vinko Kuštra Žonja, Petar Škoro, a tu i tamo se ubaci i Džugum.. Govore mi da sam milovana.. Udat ću se da mi bude bolje.. Lipa nošnja materina.. Kad baraba svoje janje ljubi.. Ljubi dragi ne naljubio se.. Meni moja darovala mila.. Runovići selo na kamenu.. Moj kolega i moj rodijače.. Runovićke kad zapivaju.. Poznaju se ratne sirotice.. Sedam sam se udavala puta.. Ruko moja duža od rukava.. Ove sam gange snimio u dimnoj kužini kod Gojka Ljubičića 25.. siječnja 2003.. Grubine.. Neda Kujundžić Turkić piva, priginju Neda Žužul Barišina i Mara Krištić u grubinskoj gangi iz curinckih dana.. Imoćani kada pođu na rađu.. O ljubavi ko te nije proba.. Imotski grade na okuke.. Ode, ode i vidim da ode.. Ja ljubljena nekoliko puta.. Oj Imotski grade na vidiku.. Kad zapjevam tiho i veselo.. Oj Imotski nado moje sreće.. Kaži dragi da oboje znamo.. Preko polja sjaji se cigara.. Lako ti poznat Imoćana.. Srce moje vene kad ne zapjeva.. Ljubi mala usnama.. Sveti Ante molit ću se tebi.. Neću Druma, neću Begovine.. Volim tebe zapivati gango.. Žali mali vrime izgubljeno.. Katuni Kreševo.. , područje zapadno od Šestanovca uz Marmontovu cestu.. Za sebe kažu da su južni dio gange - ispod njih već se klapski piva.. Više o Katunima na ovim stranicama.. katuni.. , i na.. radobilja.. Zaista lipo pivanje, a i sastali se dobri pivači (2000.. godine su odnili nagradu na Biorinama).. Od muških gangaju (po starini): Ivan Balić - Šamijin, Lade Laušić, Stanko Kovačević, Nediljko Maslov, Mladen Mustapić, Ante Tavrić i Milan Maslov.. Crne oči svakomu su mile.. Mali prozor potopila ga voda.. Da si mala ljubovati znala.. Oj kužino.. Drage su mi curice Poljanke.. Svani zoro plava.. Hrvatska puna si starina.. Sviđa mi se kosa i lipota.. Legla mala oće da se pegla..  ...   l.. na d.. ) Đena Vodić, Anka Čondić i Marija Čondić Mađer.. Ja draganu o’sovala nanu.. Ja garava ljubim momke.. Poljubi me dragane.. Širi mi se moja suknjo tanka.. Nisam riba da me more.. Ako nema grla za pivanje.. Podi.. , gornji Proložac, selo Grabovac.. Pivaju: Zdravko Grabovac, Miće Grabovac i Nikola Grabovac.. U drugoj ekipi pivaju: Marijan Tolić, Mate Tolić i Vlade Tolić.. Mene nije ranilo u ratu.. Maribore da si u Veljacim.. nego gara suknjicom po vratu.. Od Imotskog do Kupreških vrata.. Nema busa, ledine i graba.. Misli mala da sam u Parizu.. di je nije privrnija baraba.. Mene moja svitovala mati.. Garaušo jel te nana tukla.. Sila gara kraj borića.. Ja sam svoju i brija i šiša.. Treni rosu.. Kaži pravo garaušo.. Znaš li mala kako sam te vara.. Cista Velika,.. piva Marijan Kapulica, a.. gusle.. : Dinko Maglić i Ante.. Mandarić.. Cišćani moja braćo mila.. Pupi goro.. Cisto moja volio te ne bi.. U tunelu.. Cisto moja.. Vidio sam čudo u Mostaru.. Oj cišćanko.. Krv nevina.. Da me oće Ante Kapulica.. Bol bolujem.. Nećemo se brijati brate.. foto: Suzana Budimir.. I.. vanbegovina.. , selo Kujundžići.. Pivaju Kujundžić Frane.. Šuškov.. , Kujundžić Ante.. Torbica.. , Kujundžić Anđelko.. Đelo.. Begovina selo u dva reda.. Mitrovica i Gradiška stara.. Begovino volio te ne bi.. Pivaj grlo dat ću ti kolača.. Meni moja poslala milena.. Po Grubinam zarasla je cesta.. Ja i mala jednoga zemala.. Poručuje iz Dugog polja.. Mala mi se po brdu plaši.. Meni mala dala za užinu.. Zbogom ostaj kućo moja mila.. Dosta ti si puta na mojim rukama zaspala.. i jedna osebujna:.. Ujtalalala.. Ričice ~.. muško pivanje.. , pivaju Marijan Parlov.. Bili.. , Dragan Parlov.. Grgo.. , Ivica Knežević.. Knez.. , Jozo Parlov.. Pupan,.. Marijan Pušić.. Manje.. , Marijan Parlov.. Lale.. i.. Ante Budimir.. Crni.. Anđe moja, triput moja Anđe.. Oj Parlovi morat ću vas slikat.. Donje polje potopila voda.. Oj ričička crkvice na brijegu.. Evo braće što su pivat znali.. Ori vole dok te nisam prodo.. Gango moja i ti si na kraju.. Ova moja gangušica znade.. Kad se sjetim tko mi je u grobu.. Ovo su ti iz Parlova dica.. Materina pogospodila se.. Pita majka di su sine pare.. Nemoj moja plakati kovilja.. Ričičani da ništa ne znate.. Ričice/Donje polje.. ~.. žensko pivanje.. , pivaju Zorka Dujmović, Mila Tavra, Matija Budimir i Tatjana Bartulović.. Donje polje kuće u dva reda.. Ostavi me dragi pa šta znači.. Piši dragi ne žali papira.. Kad se vole dva rumena cvita.. Pitaju me čije si ti dijete.. Kaži mali očiju ti.. Pjevaj seko i okreni leđa.. Moja nana i još dvi tri žene.. Poljupci ti vreli.. Oj Ričice selo na vidiku.. Seko biraj nama mjesto.. Oćemo li kolegice sve tri.. Zaovice ti se ne udaji..

    Original link path: /html/ganga_u_zvuku.html
    Open archive

  • Title: glazbena izdanja
    Descriptive info: Usudio bih se reći najznačajnije glazbeno izdanje gangina gnjizda.. Na ovom dvostrukom izdanju (CD/kazeta) “Gange zapadne Hercegovine i Imotske krajine” u nakladi HKUD “Hercegovac” otpivano je čak 120.. različitih.. ganga (pivanja), pružajući vam tako “uživo” pravu malu enciklopediju gange.. Pošto se radi o ponajboljim pjevačima užitak slušanja će biti utoliko veći.. Ako vas zanima ovo glazbeno izdanja možete se obratite na HKUD “Hercegovac”, telefon (00 387) 39 704 328.. Ovdje možete i pogledati malu.. foto galeriju.. gangaša sa albuma, sastali se gangaši srcem i glasom.. O čemu je zapravo riječ u ovom hvalevrijednom događaju možda će vam najbolje opisati predgovor gospodina Jure Begića (jedan od najzaslužnijih za ovaj glazbeni uradak):.. Ova izvođačka skupina gange je do sada o svom trošku, bez komercijalnih motiva, izdala više albuma gange koja je dopirala do svojih obožavatelja diljem svijeta, gotovo do svih koji razumiju gangu, koji su je željni čuti, kojima je mila i srcu i uhu, koji gangom ublažavaju nostalgiju za rodnom grudom te do svih koji štuju gangu kao dio svoje vlastitosti.. Budući je gangača svaki dan sve manje a većina živućih, pa i ovih gangača koji izdaju ovaj album, je u šestom desetljeću svoga života, odlučili smo izdati ovaj album gange puno kvalitetniji brojnošću i raznolikošću ganga u odnosu na dosadašnje, a što zorno potvrđujemo efektivnim pedesetogodišnjim pjevanjem gotovo svih ganga koje su nastale između rijeka Neretve i Cetine.. Želja nam je pokazati kako gange imaju svoje skladbenike i kompozitore, kako su gange međusobno različite po svojoj melodijskoj izvedbi te da je za njeno uspješno pjevanje i ganganje potrebit vrlo istančan sluh i izuzetne glasovne sposobnosti.. Bezbroj puta smo svjedočili kako vrsni gangači mogu uspješno pjevati i glasovno pratiti gotovo sve vrste glasovno-pjevnih izvedbi od klasičnih do najsuvremenijih kompozicija dok veliki i priznati pa i vrhunski glasovi ne mogu zapjevati gangu jer je gangača vrhunskim glasom i sluhom sam Bog obdario, a od naših predaka nasljedi smo to genetsko gangaško čulo, čime smo ponosni, na čemu smo im zahvalni, a koje smo dužni ostaviti našim potomcima.. Cilj nam je da ovaj album doprinese očuvanju, promicanju i educiranju gange osobito motiviranja učenju gange mlađih naraštaja što melodijske raznolikosti od.. 120 vrsta ganga.. , koliko ih se nalazi na ovom albumu, vjerujemo, uspješno omogućavaju.. Stoga poštujemo narodnu mudrost koja kaže “ako nešto nije zapisano nije ni bilo” čim opravdavamo izdavanje ovog albuma jer ganga uistinu zaslužuje odano poštovanje kao najstarija glasovno-glazbena izvedba hrvatskoga naroda i gdje god bi se zapjevala diljem svijeta ganga je očitovala identitet i adresu izvođača čime smo počašćeni i na što smo uvijek ponosni.. Pročitajte i ovo vrsno predstavljanje povodom ovog glazbenog izdanja, od gospodina Ante Kraljevića:.. ANTOLOGIJA GANGE.. HKUD Hercegovac iz Širokoga Brijega snimio je u studiju “Esperanza” (Ljubuški) album (dvostruki CD/dvostruka kazeta) gange, izvornoga pučkoga pjevanja iz Zapadne Hercegovine i Imotske krajine.. Radi se zapravo o svojevrsnoj antologiji koja obuhvaća 120 različitih napjeva (melodija, “okrićanja”).. Duge pripreme, pokusni snimci i težnja k savršenstvu rezultirali su dosad najosmišljenijim i, kako izvedbeno tako i tehnički, najboljim snimkom te vrste.. Imati u pamćenju i znati otpjevati toliko različitih napjeva ove stare, samosvojne i zagonetne pjesme, često krivo shvaćene ili neshvaćene, doista je velik pothvat,  ...   smišljeno odabrane, pri čemu.. se nije koketiralo, kako se često znalo, s (blago)erotskim i dnevno-političkim stihovima kratka daha.. Uzete su u biti pjesme koje su preživjele, koje se pjevaju i po kojima su pojedini napjev i dobili ime.. Ovaj album ujedno razbija uvriježeno mišljenje, čak i nekih poznavatelja gange, kako je u njoj najvažnija silovitosti jačina glasa, te izdržljivost pjevača.. Međutim “cakleni” i jasni glas Jure Begića skloniji je osjećajnosti i osjetljivosti za nijansu nego energiji, iako se u pojedinim pjesmama “nosi” i sa po šestoricom “gangaša.. Uostalom, jedna te ista ganga može se pjevati tako da “caklo na pendžeru cikne”, ali i tako da se pred kućom skoro i ne čuje.. Naravno da se u nekim gangama pred pjevače postavljaju visoki zahtjevi glede izdržljivosti (primjerice, u gangi “Ljubi, ljubice” “gangači su pune 24 sekunde bez predaha uz čak 23 “priginjanja”).. Nadamo se da će i glazbeni stručnjaci s ovim albumom dobiti dostatnu podlogu da konačno odgovore na mnoga pitanja o glazbenom ustrojstvu gange i zakonitostima nastanka njezinih napjeva.. Jeli ganga višeglasno (politono) pjevanje “uskih intervala i siromaštva tonova ?.. Nije li ona ipak jednoglasno pjevanje u kojem pjevača (onog koji izgovara riječi pjesme) unisono prate, više ili manje artikuliranim samoglasnicima (u, o, e), svojevrsna glazbala - “gangaši”?.. Što je “priginjanje”, kad i zašto “gangaši” “priginju”, i nije li ono u izravnoj vezi s promjenom visine glasa pjevača ? Može li se zanemariti činjenica da su i u svijesti pjevačice gange njezine “pratilje” glazbala (“Ove moje dvije gitarice, / Što kucaju bez ijedne žice.. ”)?.. Koja je to bitna razlika između “bekijske”, s jedne, i “belevarijske” odnosno “najinske” gange, s druge strane? Sve su to pitanja koja čekaju odgovore, kako bi se ispravila mnoga kriva tumačenja, a i odstranile brojne recentne političke i politikantske naslage oko pojma gange.. Krivoj percepciji gange doprinosi i televizija.. Primjerice, u TV-nizanici “Naši i vaši” višekratno se pjevala “ganga”, koja ima veze s pravom gangom koliko i kotrljanje kamenja s Mozartovom “Malom noćnom muzikom”.. Što se tiče nerješenih pitanja oko etimologije riječi “ganga” i vremenu njezina nastanka, zanimljivo je spomenuti da se na Krku, u jednome vrlo starome hrvatskome nariječju, t.. zv.. “veyskom zajiku”, kaže da su se njihove “Veyske povede goangale” uz glazbenu pratnju “sopylih tar sjurlih”, da u govoru otoka Visa “ganga” znači “veselje, zabava, smijeh”.. Uz to, dosta je pouzdano svjedočenje koje kaže kakoje ganga nastala 90-tih godina 19.. stoljeća kad se pjevačima (vjerojatno brojke ili bećarca) priključio glas koji nije izgovarao riječi.. Ako je potonje točno, onda je ovaj album dostojno obilježio približno 100-godišnjicu nastanka gange, pjesme od koje se nekima diže kosa na glavi, a neki bi za nju dali i kosu i glavu.. Kazeta izašlo davne 1986.. godine vrijedno je spomenuti, “Gange iz Posušja”.. Malo savršenstvo (još u ona vremena).. od pjevanja (koje je stvarno odlično), izbora ganga, pa sve do opreme ovog izdanja.. Pjeva Jure Begić, priginju Jure Tomić, Ante Soldo i Marinko Begić, a sa diplama i guslama upotpunio Mate Grubišić (Tičarević).. U predstavljanju posuškog pivanja.. uzeo sam gange upravo s ove kazete.. Izdanje u obliku single-ploče izašlo u Clevelandu 1975.. Ploča je izdana u prosincu 1973.. godine, u izdanju “Jugoton”..

    Original link path: /html/glazbena_izdanja.html
    Open archive

  • Title: gusle
    Descriptive info: Joško Čaleta.. Kontinuitet i razvoj tradicijskog glazbovanja na primjeru tradicijskih glazbala dalmatinskog zaleđa.. Najzastupljenija tradicijska glazbala na području dalmatinskog zaleđa su gusle, svirale i diple.. Gusle su kordofono glazbalo kod kojeg se ton dobiva povlačenjem gudala preko nategnute žice.. Izrađene su od drva, a sastoje se od zvučnog tijela, vrata i glave.. Preko zvučnog tijela navučena je životinjska (obično jareća) koža, na sredini koje je probušena rupa radi bolje zvučnosti glazbala, a duž cijelog tijela i vrata napete su jedna ili dvije strune od konjskog repa.. Gudalo je napravljeno od tankog i čvrstog komada prirodno zakrivljene grane preko koje je napeta konjska dlaka.. Svirale su dvocijevne sviraljke tipa flaute s rupicama, poznate i pod nazivima dvojnice, dvogrle, duplice, dvojke, vidulice.. Izrađene su od jednog komada drva (javora, šljive, klena, bazge i drugih) i obično bogato ukrašene različitim tehnikama obrade drva (reljefnim rezbarenjem, rovašenjem, urezivanjem, bocanjem ili paljenjem iglom).. Na starijem obliku ovog glazbala jedna je sviraljka sa šest rupica, dok je druga bez rupica, pa njezin ton otegnuto bruji kao bordun (6:1).. Noviji su oblici svirala dvoglasni s rasporedom rupica 4:3 ili 5:4.. Diple su dvocijevne sviraljke s jednostrukim jezičkom tipa klarineta (s mijehom ili bez njega).. Pisak je zaštićen drvenim lijevkom (kutle, kutao) na koji se po potrebi može vezati i mješina od životinjske kože (miješnice, mih, mijeh).. Drvena se prebiraljka izrađuje u različitim kombinacijama: od najstarijeg jednoglasnog oblika (6:0) do dvoglasnih kombinacija (6:6, 6:2, 6:3).. Svira se prekrivanjem, otvaranjem i poluotvaranjem rupica trima srednjim prstima obje ruke.. Sviranje dipli bez mješine vrlo je naporno i zahtijeva posebnu tehniku cirkularnog disanja (sviranje na priduške) (.. usp.. Ćaleta 2000.. Na području dalmatinskog zaleđa navedena su glazbala prisutna već stoljećima, a i danas zaokupljaju pozornost svirača, izrađivača i istraživača tradicijske glazbe.. Upravo me kontinuitet njihove prisutnosti ponukao da njihovu današnju ulogu usporednim s onom u prošlosti, oslanjajući se pritom na povijesne izvore, s jedne strane, i vlastita višegodišnja terenska istraživanja dalmatinskog zaleđa, s druge strane.. Povijesni nam izvori pokazuju da ova glazbala u prošlosti nisu bila vezana isključivo uz dalmatinsko zaleđe.. Do današnjeg se doba u najvećoj mjeri smanjila rasprostranjenost gusala.. Još u 19.. stoljeću one su bile glazbalo putujućih, čestoput slijepih glazbenika i prosjaka u Slavoniji i u Srijemu (.. Franjo Kuhač donosi podatak o školi za guslare, tzv.. sljepačkoj akademiji u Irigu (Srijem), koja je djelovala do 1780.. godine (Kuhač 1877: 14), koji su obilazili sela, sajmove i proštenja, a u prvim desetljećima 20.. stoljeća one su zauzimale vidljivo mjesto u gotovo svakoj kući po dalmatinskim otocima i priobalju (usp.. Murko 1951, Stepanov 1966, Bezić 1967-68).. Danas je, međutim, na ovim područjima teško pronaći već i pojedine primjerke gusala, a kamoli svirače na njima (.. Zanimljiva je u tom smislu činjenica da velik broj gusala iz zbirke Etnografskog muzeja u Zagrebu - koje su prikupili Franjo Kuhač, a potom i Božidar Širola - potječe s otoka Hvara i Korčule.. U današnje bi doba bilo pravo čudo pronaći na tim otocima gusle i čuti njihovu svirku.. Tzv.. dinarska kulturna zona, kojoj pripada i dalmatinsko zaleđe, ostala je do današnjeg doba jedinim područjem rasprostranjenosti gusala i guslarske svirke.. Ponešto je drukčija situacija sa sviralama i diplama.. Svirale su i danas zastupljene na području Istre, središnje, sjeverne i istočne Hrvatske, no njihova se prisutnost odnosi uglavnom na nastupe brojnih organiziranih folklornih skupina.. Glazbala koja su konstrukcijski istovjetna diplama - mih, misnice, mišćić - opstala su do današnjeg doba na dalmatinskim otocima (od Korčule do Cresa) i u Istri.. Koji su, dakle, razlozi da su svirale, diple i gusle ostale dijelom žive glazbene prakse dalmatinskog zaleđa? Sve do sredine 20.. stoljeća življenje je na ovome području bilo snažno obilježeno ekstenzivnim stočarstvom i plemenskim uređenjem zajednice (.. Tomašić 1937.. ), što se stoljećima prenosilo s generacije na generaciju, jednako kao i glazbena praksa.. U glazbi, koja se u ovim krajevima definira terminima sviranje i pivanje, može se osjetiti mentalitet i duh ovog naroda.. Dominira pjevanje, koje je redovito glasno i snažno.. I u muškaraca i u žena se cijene ekstremni glasovi, koji svojom čvrstinom impresioniraju slušatelje; tko može duže, tko može jače, čvršće i razigranije vrijednosti su po kojima se pojedinci ističu i pamte.. Iste su vrijednosti prisutne i u sviranju.. Svirka na guslama, sviralama i diplama temelji se na neraskidivoj vezi između tradicijskog pjevanja i sviranja.. Netemperirano je dvoglasje osnovica i pjevanja i sviranja.. U svirala i dipli riječ je o sviranju dviju cijevi, dvostruke prebiraljke, što rezultira dvjema dionicama.. Svirka na diplama podsjećana pjevanje dominantnih glazbenih žanrova poput ojkavice, rere i gange.. Postoji čvrsta korelacija između tesiture glasa i opsega glazbala.. Slično tomu, svirku na sviralama odlikuju netemperirano dvoglasje, raznovrsni kratki motivi i čvrste složene ritamske figure (.. Zanimljiv opis svirke svirala (dvojki, dvojnica) donosi Ludvik Kuba: Motivić skoči, nekoliko se puta povrati i promjeni, a onda iščezne kao lakardijaš i makne se drugome (Kuba 1899: 32).. Isti ili slični motivi javljaju se u svirci svih triju glazbala (dipli, svirala i gusli) i svi se temelje na istim načelima variranja i improviziranja.. Povezanost pjevanja i sviranja naizraženija je u guslarskoj praksi jer dvoglasje tvore pjevačev glas i svirka glazbala.. Rijetkokad naime guslarskoj svirci nije pridruženo pjevanje.. To se javlja samo u interludijima, uvodnom i završnom dijelu guslarskih pjesama, koji se slobodno improviziraju na guslama.. Pjevanje je guslara prilagođeno visokom registru tonskog opsega gusala.. Visoki je registar ujedno i jedini cijenjeni registar muškog pjevanja u dalmatinskom zaleđu.. Svirači tradicijskih glazbala.. Za život su jednog glazbala presudni, dakako, njegovi svirači.. O njima je ovisio opstanak određenog glazbala, ali i razvoj skupnog glazbovanja, oblikovanje glazbenih sastava, uvođenje novih glazbala i potiskivanje starih.. Kod solističkih je glazbala uloga svirača još i važnija, a upravo je o tomu riječ u primjerima glazbala iz dalmatinskog zaleđa.. Uloga guslara-svirača i pjevača, primjer je koji na najbolji način ocrtava ulogu svirača tradicijskog glazbala.. U načelu, guslari su nadareni pojedinci (često i izrađivači svojih glazbala) koji imaju sposobnost pamćenja dugih pripovjednih pjesama, kao i improviziranja novih deseteračkih tekstova.. I danas, jednako kao i u prošlosti, guslari većinom nisu bili anonimni.. Njihova se imena pamte poput stihova koje svojim izvedbama prenose.. Imena Mile Krajine, Željka Šimića, Dane Jurića, Zlatka Glavinića poznata su u narodu jednako kao i imena fra Andrije Kačića-Miošića, Bože Domnjaka, Bože Baničevića ili Anselma Klarića iz prethodnih razdoblja (.. Franjo Kuhač u svojoj studiji Prilog za povjest glazbe južnoslovljenske navodi čitav niz poznatih guslara svojeg doba (Kuhač 1877:15).. Većina ih je bila s područja Slavonije i Srijema.. Uspoređujući današnje guslare s opisima guslara iz bliže i dalje prošlosti moguće je primjetiti da su se pojedine značajke zadržale, ali i da se javljaju novine koje donosi svaka nova generacija.. Jerko Bezić u svojoj studiji Muzički folklor Sinjske krajine navodi da se među brojnim pjevačima uz gusle ističu vještiji, sposobniji, stoga i poznatiji guslari.. Izvrsni pjevači i svirači dobro poznaju stare dugačke junačke pjesme.. Neke tekstove tih pjesama naučili su i iz štampanih pjesmarica.. Vole pjevati također i šaljive pjesme rugalice.. Znaju i novije pjesme, ponekad ih i sami sastavljaju.. Oni vještiji i poznatiji nastupaju i na različitim javnim priredbama i proslavama (.. Bezić 1967-68: 188.. U daljnjem tekstu ističe da usprkos činjenici da takvi guslari relativno često sviraju, nisu to profesionalni pjevači uz gusle i redovito ne primaju nikakve plaće za svoje izvedbe (ibid.. ).. Nasuprot njima Bezić smješta manje vješte guslare, koji također često i rado pjevaju uz gusle, ali uglavnom samo za uži krug svoje obitelji, rodbine i prijatelja.. Tehnika izvođenja im je skromnija, a repertoar pjesama manji od onoga vještih guslara (ibid.. ) (.. Usp.. i Širolin izvrstan opis guslarske prakse tijekom tridesetih godina prošlog stoljeća (Širola 1940: 124).. Bezićevi su tipovi guslara prisutni i u današnjoj praksi.. No, u cjelini je njihov broj manji, a promijenio se i omjer spomenutih dvaju tipova guslara: sve je manje onih kojima je guslarska svirka tek osobnom ili obiteljskom razonodom, a sve više onih koji javno nastupaju, kojima je nastup pred publikom razlogom sviranja gusala.. S obzirom na pojedine dimenzije identiteta guslara, Bezićeva se zapažanja podudaraju sa zapažanjima Matije Murka u prvim desetljećima prošlog stoljeća.. Murko pronalazi guslare među osobama različitih staleža i različite dobi, a spominje i profesionalizam guslara, koji se razvio nakon Prvoga svjetskog rata u sklopu promidžbe epskog pjevanja (.. Ističe kako nema staleža koji ne bi bio zastupljen - zemljoradnik, težak, ratar, seljak, posjednik, ekonom (Murko 1951: 57) te kako je u Dalmaciji vidio gusliti i dijete kojemu još nisu bile ni tri godine, iako ih najviše pjeva u muževnom dobu te razmjerno velik broj starijih (ibid.. : 62).. Novi se profesionalizam razvio osobito putem pjevačkih natjecanja, ali je zanimanje za putujuće pjevače bilo kratkog vijeka (ibid.. : 70).. U prošlosti je među guslarima bilo i fratara i drugih obrazovanih i poznatih ljudi rođenih u ovim krajevima (.. npr.. Ivan Meštrović ili fra Lujo Marun.. ), ali je usprkos tomu stereotip o njima podrazumijevao njihovu nepismenost.. Današnji su guslari pismeni, no stupanj njihova obrazovanja uglavnom nije akademski.. Guslari - pjevači nisu samo izvođači koji improviziraju i dotjeruju već postojeće pjesme nego su i pjesnici koji sastavljaju posve nove pjesme ili pak nove motive vezuju uz poznate epske junake.. Repertoar se većine današnjih guslara temelji na njihovim vlastitim pjesmama, koje odlikuje aktualnost i suvremenost odabranih tema (.. Sukladno je to i pristupima nekdašnjih guslara.. Tako Murko spominje da u  ...   većina današnjih diplara umije svirati i svirale.. Izrađivači tradicijskih glazbala.. Poput vrsnih svirača, u narodu se pamte i pojedinci, obitelji i mjesta u kojima su se izrađivala dobra glazbala.. Takvi su primjeri Zelovo i Danilo-Kraljica u Dalmatinskoj zagori te Žegar u Bukovici, a jednako tako i obitelji graditelja Delaš iz Zelova i Komazec iz Žegara.. U prošlosti su izrađivači bili isključivo ljudi iz tradicije (.. Kuba 1899: 30.. ), dok u današnje doba djeluju i izrađivači koji ne pripadaju tradiciji.. Nekoć se izrada glazbala odlikovala nestalnim mjerama, pa posljedično ni tonski niz određenog glazbala nije bio standardiziran.. Danas se međutim pojedini dijelovi glazbala, poput prebiraljki na diplama, izrađuju strojno prema određenim standardima, pa tonski niz zvuči približno temperiranim tonskim visinama.. Najpoznatiji današnji izrađivači koji ne pripadaju tradiciji dalmatinskog zaleđa su Đuro Adamović iz Pule i Stjepan Večković iz Zagreba.. Obojica su profesionalni glazbenici i predavači sviranja aerofonih tradicijskih glazbala na različitim seminarima i školama folklora.. Njihova glazbala najčešće naručuju brojne organizirane folklorne skupine koje na repertoaru imaju i plesne koreografije s područja dalmatinskog zaleđa.. Osim dipli i svirala, i Adamović i Večković izrađuju i čitav niz aerofonih glazbala tipičnih za druga hrvatska glazbenofolklorna područja.. Izrađivači iz tradicije ponekad su i svirači koji svoje tvorevine usavršavaju dovitljivim inovacijama.. Današnji su inovatori obično upravo takvi izrađivači iz tradicije.. Tako je Ante Mucić Antas - diplar i izrađivač dipli iz Humca kraj Širokog Brijega - prvi izradio i na tržište lansirao prebiraljku izrađenu od kroma (umjesto standardne drvene prebiraljke).. Tom je inovacijom želio skratiti muke pri slaganju (ugađanju) glazbala.. Preinake su doživjeli i neki drugi dijelovi dipala: primjerice, koža koja služi kao mijeh u današnje je doba uštavljena i obojana, a otvor na kraju dulca (puhalice) je dobio ventil koji priječi povratno istjecanje zraka iz mijeha.. Diplare je u prošlosti odavao i specifičan neugodan miris kisela mlijeka ili salamure kojima se održavala vlažnost mješine, dok u današnjoj praksi prevladava korištenje bezmirisne otopine glicerina.. S obzirom na uvriježene načine ukrašavanja glazbala, drveni dijelovi dipli i svirala nisu u novije doba doživjeli znatnije promjene.. Ornamentika je ista, no sada je pravilnija jer se icrtava glodalicom, a ne više nožićem.. Do znatnijih je promjena došlo u izgledu drvenih dijelova gusli -sve su manje zastupljeni zoomorfni simboli, a sve više simboli političke moći.. Široka drvena preslica na vratu gusala, koju su krasile glave kozoroga, konja ili lik orla, sada najčešće prikazuje reljefne portrete znamenitih političara iz bliže i dalje hrvatske prošlosti.. To je i razlogom da se većina gusala izrađuje prema specifikaciji i željama naručitelja.. Različiti prohtjevi naručitelja doveli su i do promjene u načinu odvijanja kupovine tradicijskih glazbala.. Kao i u prošlosti, ona se najčešće odvija na dernecima i sajmovima u različitim mjestima dalmatinskog zaleđa (.. prvenstveno Benkovac, Drniš, Knin, Imotski i Sinj te diljem zapadne Hercegovine.. Uz prava glazbala, izrađivači na njima redovito nude i glazbene igračke, od kojih neke (obično svirale) mogu i kvalitetno zazvučati.. Na sajmovima se dogovaraju specifične narudžbe, ali se na njima može čuti i kvalitetnih svirača (.. Primjerice, na blagdan sv.. Duje, 4.. svibnja 2002.. godine prisustvovao sam na splitskoj tržnici nadmetanju četvorice vrhunskih diplara Ivica i Zdravko Čogelja iz Vinova Gornjeg, Mate Buzov iz Kljaka i Marko Mađar iz Maovica kraj Vrlike, koji su satima zabavljali okupljenu publiku.. ) Smotre folklora također su mjesta na kojima se prodaju glazbala (.. Za vrijeme održavanja Smotre folklora Dalmacije u Metkoviću 1999.. godine upoznao sam svirača (guslara, diplara, svirca, lijeričara) Tomislava Strukića iz Posušja.. Na upit o glazbalima za prodaju otvorio mi je prtljažnik svojeg automobila prepunoga gusli, dipli i svirala te uzviknuo: Biraj!.. ), no najnoviji je način njihove prodaje putem interneta (.. Ovim načinom svoje proizvode plasiraju većinom izrađivači koji ne pripadaju tradiciji (Adamović, Večković), no naišao sam i na internetsku stranicu već spomenutog Todora Komazeca.. Stranicu je postavio njegov sin, profesor u srednjoj školi u Ogulinu, koji mi je rekao kako za glazbala njegova oca postoji interes i u dalekom Japanu i Australiji.. Izvedbeni modeli.. Od sredine 1990-ih, od kada intenzivno pratim glazbenu praksu dalmatinskog zaleđa, uočio sam niz promjena, posebice u repertoaru, izradi glazbala i načinu izvođenja, koje su većinom pozitivno utjecale na opstanak i razvoj tradicijskog glazbovanja ovog područja.. Sve se to očituje u različitim oblicima glazbene prakse, koje možemo sažeti u dva osnovna izvedbena modela: javni i privatni.. Model javne izvedbe je dominantan, a rezultat je uvriježenog stajališta da se tradicijska glazbala u današnje doba najviše očituju u scenskim nastupima organiziranih folklornih skupina te da funkcioniraju kao dio turističke ponude pojedinih regija i lokaliteta.. Ovaj model obuhvaća raznolike organizirane oblike okupljanja, poput proslava svetaca zaštitnika i lokalnih svetkovina te novih varijanti festivala, sportskih tradicijskih natjecanja i borbi bikova.. Većinu glazbenika koji se pojavljuju na ovakvim manifestacijama krase zavidne izvođačke sposobnosti, čime stječu popularnost i izvan svoje lokalne zajednice.. Stoga ih se i naziva profesionalcima.. I diple i gusle i svirale su izrazito solistička glazbala, koja sviraču omogućuju iskazivanje individualnih sposobnosti.. Glazbeni motivi i načini ornamentiranja istaknutih svirača pamte se i prenose, postaju znani široj zajednici, te se time na neki način i standardiziraju.. No, repertoar i virtuoznost profesionalaca tijekom izvođenja na pozornici samo su jedan dio njihova nastupa.. Oni su samosvojni pojedinci i poznate osobe (a ne tek obični sudionici) (Njihova popularnost u okviru dalmatinskog zaleđa posve je nesrazmjerna njihovoj nepoznatosti u širem hrvatskom okviru.. Razlozi su tomu vjerojatno u niskoj kulturnoj razini ili čak primitivnosti koju većina (medija) prepoznaje u ovom glazbenom (i širem kulturnom) izrazu.. Znakoviti su u tom smislu novinski izvještaji s takvih manifestacija, koji se nikada ne javljaju u kulturnoj rubrici nego u lokalnim vijestima, zanimljivostima i neobičnostima.. A čestoput je riječ o skupovima koji privlače tisuće promatrača i velik broj izvođača), koji takav svoj status podržavaju načinom odijevanja, stavom i vladanjem tijekom cijelog događanja.. Nemoguće je ne primijetiti Danu Jurića - u narodnoj nošnji s impozantnim brkovima i guslama s kojih blješte reljefni portreti Ante Starčevića, Stjepana Radića i Franje Tuđmana.. S druge strane, nemoguće je ne primijetiti Milu Bondžu, guslara iz Gruda, koji se na svojim nastupima pojavljuje u odijelima poznatih svjetskih kreatora.. Slično tomu, nije ista stvar pojaviti se na takvom događanju s običnim diplama ili pak s diplama čiji je mijeh od smeđe uštavljene kože, a prebiraljka od svjetlucava kroma.. Sviranje izvan dosega javnosti još je uvijek prisutno u glazbenoj praksi dalmatinskog zaleđa, no do njega istraživači, dakako, teže mogu doprijeti.. Riječ je o neformalnoj svirci pojedinaca u dokolici, uz čuvanje blaga, u obiteljskom okruženju ili na neformalnim privatnim skupovima.. Većina se takvih svirača teško odlučuje pokazati svoje umijeće na javnom mjestu, pred većim brojem nepoznatih ljudi.. Njihovu svirku možemo odrediti kao izravan nastavak nekdašnje glazbene prakse, koja se odvijala u okviru domaćinstava, zaseoka i sela, tj.. u okviru lokalne zajednice.. Elementi se glazbovanja u privatnosti lako pretapaju u današnji dominantni model javne izvedbe.. Tako se nekdašnje pjevačko napjevavanje u okviru domaćinstva ili na lokalnim prelima u današnje doba pretočilo u diplarsko napjevavanje na lokalnim festivalima i raznim drugim javnim okupljanjima - nekoliko se diplara nadmeće svojom svirkom, a publika ih ocjenjuje.. Isto načelo napjevavanja scenski su uobličila i trojica hercegovačkih diplara (Tomislav Strukić, Ante Mucić Antas i Željko Keža) na Međunarodnoj smotri folklora u Zagrebu 2002.. Produkt su novog doba i nosači zvuka na kojima se predstavljaju izvođači tradicijske glazbe.. Najuspješniji guslari poput Mile Krajine, Željka Šimića ili Dane Jurića izdali su brojne kasete ili kompaktne diskove, kao i pjesmarice sa svojim pjesmama (.. Izdavanje tekstova guslarskih pjesama bilo je prisutno i u prijašnjim povijesnim razdobljima.. Mnogi su Murkovi pjevači-kazivači štampali svoje pjesme, drugi ih čuvali u rukopisima, a neki ih samo pamte (Murko 1951: 70).. Takvi nosači zvuka većinom su ilegalna, piratska izdanja; sadrže guslarske nastupe u živo, koje organizatori ili amaterski snimatelji umnožavaju radi prodaje.. Diplari nisu toliko zanimljivi izdavačima diskografskih izdanja.. Njihova se svirka najčešće može naći na nosačima zvuka izvornih folklornih skupina, koje na taj način pokazuju raznolikost svoje baštine.. No, mnogi su diplari sami umnožili svoje izvedbe (snimajući se jednostavnim kasetofonima i zasebno nasnimavajući svaki primjerak kasete), pa ih prodaju tijekom svojih nastupa, poput uličnih svirača (.. Prvi kojega sam vidio da prodaje svoju glazbu na taj način bio je Ante Jurić, diplar iz Planjana.. U svojoj je torbi imao nekoliko devedeset-minutnih kaseta ispunjenih svirkom njegovih dipala.. S ponosom mi je pokazao i kasetofon na kojemu je sve to sam snimio.. Posjedujem i kasetu Zdravka Čogelje iz Vinova Gornjeg, kojega mnogi smatraju jednim od najvještijih diplara na području Dalmatinske zagore.. Iako cijeli proces diplarima predstavlja zadovoljstvo, riječ je o dugotrajnom i ekonomski neisplativom poslu.. Citirana literatura:.. Bezić, Jerko.. 1967-68.. Muzički folklor Sinjske krajine.. Narodna umjetnost 5-6:175-275.. Ćaleta, Joško.. 2000.. Traditional Musical Instruments.. U Croatian Folk Culture at the Crossroads of Worlds and Eras, ur.. Zorica Vitez i A.. Muraj.. Zagreb: Gallerv Klovicevi dvori, 421-438.. Kuhač, Franjo Ksaver.. 1877-82.. Prilog za povjest glasbe južnoslovjenske.. Rad JAZU, knj.. 38, 39, 41, 45, 50, 55, 62, 63.. [Zagreb: JAZU].. Kuba, Ludvik.. 1899.. Narodna glazbena umjetnost u Dalmaciji.. Zbornik za narodni život i običaje južnih Slavena 4/1:1-33.. Murko, Matija.. 1951.. Tragom srpsko-hrvatske narodne epike: Putovanja u godinama 1930-1932, knj.. 1 i 2.. Zagreb: JAZU.. Stepanov, Stjepan.. 1966.. Muzički folklor Konavala.. Anali Historijskog instituta JAZU u Dubrovniku 10-11: 461-549.. Širola, Božidar.. 1940.. Hrvatska narodna glazba.. Zagreb: Matica hrvatska.. Tomašić, Dinko.. 1937.. Društveni razvitak Hrvata: Rasprave i eseji.. Zagreb: Hrvatska naklada..

    Original link path: /html/gusle.html
    Open archive

  • Title: druge stranice
    Descriptive info: o i oko imotskog.. Uz gangu i bukaru.. - multimedijalni sadržaji iz svijeta gange i tradicije.. Imoart.. - udruge za promicanje vrijednosti hrvatske ba tine.. imotski.. - redovite vijesti i zanimljivosti iz Imotske krajine.. modrojezero.. org.. - odlične.. interaktivne.. stranice o Imotskom.. net.. Runovi i.. Zmijavci.. Vinjani.. Zagvozd.. Proložac.. Ričice.. Lovre.. Krivodol.. Studenci.. Cista Velika.. Cista Provo.. u uri.. Lokviči i.. Katuni Kre evo.. - Radobilja.. Sinj.. Vrlika.. Dugopolje.. Bosni i.. kod Ciste.. Ra ane.. Dobranje.. bijakova.. - Župa Biokovska.. Ivanjske no i u Rado i u.. - doma e pjesme i lipote.. vrijeme u Imotskom.. Radio Grude.. Radio Imotski.. Udruga mladih Imotski.. o korijenu.. Hrvatski muzeji.. The old-Iranian origin of Croats.. - mali uvod u PDF formatu, a kad smo ve kod toga, u knjizi.. Staroiransko podrijetlo Hrvata.. , skup autora (1998.. ) kažu da je riječ.. ganga.. značila - himna !.. Hindunet.. - jo malo o staroiranskom podrijetlu.. Ivan Muži.. -.. e ovdje se ima ta pročitati.. Asanaginica.. - to se bijeli u gori zelenoj? Al su snjezi, al su labudovi?.. fra Andrija Kači Mio i.. prijatelji.. Jo ko Čaleta.. Trends and Processes in the Music Culture of the Dalmatian Hinterland.. Svanibor Pettan.. The Croats and the question of their Mediterranean musical  ...   smotra folklora.. u Zagrebu.. Narodni glazbeni instrumenti.. - izra iva Todor Komazec, a možete ih i naručiti online.. Gusle.. - u Americi 1939.. godine, Petar Boro.. KUD Kame nica.. Livno.. hrvatska.. Karte Hrvatske.. Hrvatska turistička zajednica.. Stare slike.. - Dalmacije i Hercegovine.. Photocroatia.. - slike iz Hrvatske; screensaveri, foto galerija, wallpaper.. čovik se stvarno potrudio.. Hrvatsko geografsko dru tvo.. - hrvatski.. Geographic.. Croatia an overview of its history, culture and science.. - krajnje zanimljive stranice o Hrvatskoj i Hrvatima u svitu, mada na engleskom isplati se zavirit.. S mno tvo dobrih veza na druge stranice, a tu je i mala.. mala početnica glagoljice.. , te na.. engleskom.. jo malo.. o glagoljici.. - Hrvatski Državni Arhiv.. glagoljica.. - sa fontom (.. Nacionalna i sveučili na knjižnica.. Knjižni Informacijski Sustav.. - mjesto s kojeg kre e svaka potraga za knjigom.. kravata Croata.. Hrvatski jezični portal.. vjera.. Vatikan.. Informativna katolička agencija.. - izme u ostalog ovdje možete saznati gdje se slavi koji svetac.. (di je dernek).. katolici.. - ime kaže sve, a stranice su odlične.. Sveti Duh.. Blažena Marija Propetog Isusa Petkovi.. Blaženi Ivan Merz.. Me ugorje.. Pasionska ba tina.. Duhovna scena online.. - @zine duhovne glazbe.. foto.. fotoimota.. - stranice foto kluba Imota.. HRphotocontest.. fot-o-grafiti.. Fotozine.. Fotografija..

    Original link path: /html/druge_stranice.html
    Open archive

  • Title: kravata
    Descriptive info: Kad god se spremam za svate zaboravim kako se veže kravata, pa evo ovdje podsjetnik.. jer šta je Hrvat bez kravate !.. obični vez.. dvostruki obični.. obični Windsor.. dvostruki Windsor.. klasični američki vez.. slobodni američki vez.. križni vez..

    Original link path: /html/kravata.html
    Open archive

  • Title: Rješenje
    Descriptive info: Ministarstvo kulture na temelju članka 12.. stavka 1.. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara („Narodne novine“ br.. 69/99, 151/03 i 157/03) i članka 9.. Pravilnika o registru kulturnih dobara Republike Hrvatske („Narodne novine“ br.. 37/01), donosi.. RJEŠENJE.. Utvrđuje se da.. ganga.. s područja Imotskog i Vrgoračke krajine.. ima svojstvo nematerijalnog kulturnog dobra u smislu članka 9.. alineja 2.. i 3.. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara.. Za kulturno dobro iz točke 1.. ovog rješenja utvrđuje se sljedeći sustav mjera zaštite:.. osigurati dostupnost dobra javnosti;.. poticati sudjelovanje zajednice i grupa koje baštine dobro u identificiranju, definiranju, izvođenju i prenošenju dobra;.. popularizirati i promovirati kulturno dobro održavanjem stručnih skupova, smotri folklora, festivala, koncerata, putem elektroničkih medija, audio i video zapisa i na drugi način;.. poticati prenošenje i njegovanje kulturnog dobra u izvornim i drugim sredinama;.. educirati stručni kadar za prenošenje znanja i vještina putem seminara, radionica, formalnog i neformalnog obrazovanja;.. nastaviti sa istraživanjem dobra, primjerenim dokumentiranjem u svim oblicima i načinima suvremenog bilježenja, te stručnim i znanstvenim vrednovanjem;.. štititi dobro prepoznajući procese globalizacije i društvene transformacije, kako bi se izbjegla opasnost nestajanja ili uništenja.. Nositelj dobra dužan je provoditi mjere zaštite radi njegova očuvanja, sukladno Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara i svim propisima koji se odnose na kulturna dobra, pridržavajući se njegove povijesno-tradicijske matrice i pojavnosti.. Na navedeno nematerijalno kulturno dobro iz točke 1.. izreke ovog rješenja primjenjuje se Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara i svi propisi koji se odnose na kulturna dobra.. 4.. Predmetno kulturno dobro upisat će se u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske - Listu zaštićenih kulturnih dobara, a upis će se objaviti u „Narodnim novinama“.. 5.. Žalba ne odgađa izvršenje ovog rješenja.. Obrazloženje.. Ganga.. s područja Imotskog i Vrgoračke krajine u Dalmaciji.. najprofiliraniji je i trenutno vrlo aktualan vokalni tradicijski žanr.. Ganga je integralni dio stoljetnog sustava glazbovanja na području dalmatinskog zaleđa te predstavlja jedno od posljednjih uporišta arhaičnog načina glazbenog razmišljanja, posve različitog od standardnih globalnih glazbenih sustava, nastalih na tradicijama zapadnoeuropske glazbene provenijencije.. Često se ta harmonična polifonija tijesnih intervala opisuje kao.. gruba, primitivna, nestandardna.. netemperirana,.. a na neupućenog slušatelja ostavlja dojam istosti i ponavljanja, iako se varijacije provode u svakom trenutku tijekom navedenog glazbovanja.. Osim na već spomenutom prostoru, to se pjevanje pojavljuje i.. u susjednoj Bosni i Hercegovini.. Iz pisanih izvora.. saznajemo da je ganga jedna od rijetkih tradicijskih glazbenih vrsta za koji se zna približan trenutak nastanka.. Naime, nastanak gange veže se uz uspostavu Austro-Ugarske okupacije nad Bosnom i spominje se njezin, „prijelaz, dolazak“ iz Dalmacije, točnije rečeno iz susjedne Imotske krajine.. Podatak koji je pomalo proturječan više je puta potkrijepljen iskazima starijih kazivača koji su tvrdili da se u njihovoj mladosti tako nešto događalo.. Potvrdu nalazimo i u tekstovima o gangi.. Tako doznajemo da je gangu „izmislio“ Mate za kojeg se zna i prezime, Škutur – što se u Zapadnoj Hercegovini podrugljivo koristi za stanovnika Imotske krajine.. Još jednog Matu spominje ganga kojom Petar Oreč navodi važnost varoši Imotskog u njezinu širenju i popularizaciji:.. di si Mate naučija gangu, u Imocki, idući na vagu.. Sajmovi svake srijede i subote te duhanska otkupna stanica koja od 1884.. godine otkupljuje duhan, vješti pjevači, svirači na guslama i diplama,.. duvanari.. (osobe koje preprodaju duhan) i torbari, galantari pronosili su je daleko izvan granica Imotske krajine.. Svoj najplodniji period doživljava pedesetih godina 19.. stoljeća, prije dolaska električne struje i televizije.. U to  ...   Najbolje poznaju one oblike koje prakticiraju ili aktivno slušaju, ali i oblike iz graničnih područja s kojima su u kontaktu.. Termini kojima se koriste uglavnom opisuju radnju koja se odvija tijekom same izvedbe.. Glagoli tipa.. goniti, sijecati, jecati, nazivati krečati, tresti, priginjati.. i dr.. označavaju različite radnje koje neupućeni slušatelji teško razaznaju, kao što teško raspoznaju različite melodijske varijacije unutar jednog žanra.. Znalci i pomniji slušatelji mogu raspoznati više načina pjevanja gange, koja se razlikuje od sela do sela, s obzirom na inicij napjeva i priginjanje, način.. ganganja, praćenja, vozenja, preuzimanja.. prihvaćanja.. nastavka pjevanja drugog stiha, dužine pauze između dva stiha.. U isto vrijeme, pjevači koji poznaju i izvode gangu svjesni su vlastite uloge i radnji koju je potrebno obaviti tijekom pjevanja.. Za promatrače izvana, tekst je onaj po čemu se mogu razlikovati uhu naizgled slična pjevanja.. Prema Anti Kraljeviću, „kuća je gange rimovani deseterački dvostih sa stankom iza četvrtoga sloga (4,6)“.. Deseterac je osim u gangi najčešći stih i u ostalim žanrovima navedenog područja – brojke, bećarca, džotavice, pivanja na bas.. Jedini način učenja gange u prošlosti bila je usmena predaja odnosno neposredno slušanje i vježbanje izvođenja.. Mlađe su generacije slušajući i oponašajući izvedbu starijih, usvajale gangu, izvodile je i usavršavale prenoseći je dalje na nove generacije.. Današnji nositelji tradicije pjevanja gange pretežito je starije stanovništvo navedenih područja, koji svojim odlaskom u bespovrat odnose pojedine stilove pjevanja gange.. Globaliziran i standardiziran način života u ruralnim krajevima ne dozvoljava novim generacijama aktivno, životno učenje tog načina pjevanja.. Mediji, audio i video zapisi te organizirana folklorna društva načini su i mjesta gdje današnje generacije imaju mogućnost stjecanja znanja o tom načinu pjevanja.. Osim pjevača, nositelja tradicije, postoji znatan broj ljubitelja gange koji svojim aktivnostima potpomažu popularizaciju i bolje poznavanje te tradicije.. Tijekom posljednjih desetak godina, jedan od najaktivnijih u tome je Imoćanin Tomislav Matković.. On je, osim snimanja brojnih susreta gangaša, osnovao internet stranicu koja predstavlja tu glazbenu baštinu.. Netemperirano pjevanje poput gange objektivno je vrlo teško transkribirati u medij notnog zapisa standardizirane zapadnoeuropske notacije.. Stoga je pouzdan način prikupljanja i izrade zapisa o gangi kvalitetno audio i video snimanje formalnih i neformalnih izvedbi još aktivnih pojedinaca i skupina gangaša, čime se ganga može arhivirati kao živi dokument, kojim se ubuduće mogu koristiti i nositelji i znanstvenici.. Ganga je termin koji je svojom popularnošću nadrastao lokalno i regionalno značenje.. Kao najviše prezentiran i najrašireniji žanr, ganga je postala vrlo prepoznatljiva, pa se i drugi slični vokalni žanrovi često lokalno potpišu pod termin gange.. Ganga je tako postala uvriježeni termin za sveukupno tradicijsko pjevanje Dalmatinskog zaleđa, a često i cjelokupnog dinarskog područja.. Broj gangaša se u posljednje vrijeme smanjuje radi manjeg broja prilika za izvedbu.. Najuporniji izvođači se, osim u gostionama, često pojavljuju u sklopu nastupa kulturno-umjetničkih društava, ili u nekim od neformalnih prigoda poput svadbi, derneka i sličnih narodnih veselja.. Donošenjem ovog rješenja, sukladno članku 12.. stavku 1.. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara na predmetno dobro primjenjuju se citirani Zakon, kao i svi drugi propisi koji se odnose na kulturna dobra.. Sukladno članku 12.. stavku 4.. istoga Zakona, točkom 4.. izreke ovog rješenja, određena je obveza upisa predmetnog dobra u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske – Listu zaštićenih kulturnih dobara.. stavku 5.. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, žalba protiv ovog rješenja ne zadržava njegovo izvršenje.. Iz gore navedenih razloga trebalo je riješiti kao u izreci.. MINISTAR.. mr.. Božo Biškupić..

    Original link path: /html/rjesenje.html
    Open archive

  • Title: Šime Čagalj
    Descriptive info: Ganga kao oblik usmenog izražavanja.. Šime Čagalj.. Postoje književni usmeni narodni oblici, koji su jedinstveni za određene narode ili koji su jedinstveni za jedan etnički krug unutar naroda.. Oni mogu biti tek jednim dijelom vezani uz tekst, ali se samo djelomice izražavaju tekstom, dok im glavni tim bar daje način ili ritual izvođenja i manifestiranja.. Takav jedan primjer, koji je specifičan po svojoj formalnoj građi i načinu izvođenja, jest ganga, dvostihna pjesma, s područja Imotske krajine i Hercegovine.. Ganga je zapravo nešto, što je moglo na spontani način omogućiti široko “demokratski” izraz čovjeku, koji nije mogao upoznati medij umjetnosti vremena, u kojom je živio.. Bez obzira na vrijeme, u kojem se rađala, ona je zapravo najdublja riječ unutarnjosti o svim pojavnim i skritim zbivanjima u čovjeku, koji ju je stvarao i pjevao.. Baveći se najelementarnijim stvarima iz svakodnevnice, od čisto praktičnih pojava do elementarne filozofije, koja uvire u tajnu onostranih projekciji života, ganga je univerzalno ogledalo života i svake moguće sudbine svoga autora.. IME.. Ne zna se točno, po čemu je ganga dobila ime.. Ime je vezala uz albansku riječ.. KANG.. , što znači pjesma, veselje, zabava….. Narod smatra, da naziv dolazi od toga, što oni, koji prate glavnog pjevača, često i ne znajući stihove, pjevaju.. gan.. gen.. , Neki smatraju, da je ime dobila prema zvuku gusala -.. gun.. Teško je reći, po čemu je dobila ime, ali je najvjerojatnije, da se odgovor nalazi među prije iznesenim problemima.. MJESTO, GDJE SE GAJI GANGA.. U širem smislu riječi ganga je nastala u ruralnoj sredini.. Rađa se i razvija na selu, polju, brdu itd.. U topografskom smislu njezina je kolijevka Dalmatinska zagora ~ područje Imotskog.. Može se čuti u svim selima Imotske krajine i Hercegovine.. Govori se, da je iz Imotskog prenesena u Hercegovinu u drugoj polovici 19.. st.. , ali je vjerojatno to bilo dosta prije, jer je svakodnevni život vezao Hercegovce i Imoćane.. Najdotjeranije uzorke tog pučkog staralaštva imamo oko Imotskog i Posušje.. NAČIN IZVOĐENJA.. Kako smo vidjeli, ganga je dvopjev; jedan pjevač pjeva, a prati ga jedan, dva ili više “gangača” i to svi u jedan glas.. Koliki će broj “gangača” biti, ovisi o skupini ljudi, koja sluša, o slaganju glasova, a i o samom “pivaču” predvodniku i jačini njegova glasa, jer glas vođe mora nadvisivati ostale.. Glavni pjevač započinje pjesmu i predvodi ostale u pjevanju.. Za “pivača” se kaže da “piva” ili “vodi”, a za pratioce se kaže da “gangaju” ili “prate”.. Kad glavni pjevač završi prvi stih, gangaši prihvaćaju, a on istodobno s gangačima nastavlja drugi stih.. Svakomu je čast biti glavni “pivač”, pa se često pjevači natječu, tko će započeti pjesmu.. Visina i brzina napjeva zavisi o fizičkim mogućnostima pjevača, o njihovim plućima i glasnicama.. FORMA.. S obzirom na tekst  ...   dragi ima oči plave.. O PISMU.. Ja vesela, niko ne osića,.. Došlo pismo od mojega cvića.. O UDAJI.. “Sad se cure udaju na rate,.. Tri miseca pa se kući vrate.. O VOJSCI.. Ja sam svoje odslužio dvije,.. Sad nek služi ko služio nije.. O ZATVORU.. “Zvona zvone, a doline ječe,.. Teško onom kog zakon opeče.. O TUĐINI.. “Da znaš, mAjko kako ti je sinu,.. Teška srca ići u tuđinu.. O PIĆU.. “Božo mili, koja li je jača,.. Lozovače ili šljivovača.. O ŠKOLI.. “Džabe, dragi, gimnazija tvoja,.. Privari te nepismenost moja.. O KOPANJU.. Oj motiko, odbit ću ti uši,.. Ti si mojoj dodijala duši.. O GUSLAMA.. “Gusle moje od kljenova panja,.. Kad guslite tuga mi je manja.. Iz svih ovih primjera vidi se tematska sveobuhvatnost gange, tog usmenog narodnog oblika, koji je duboko zahvatio ljudsku svakodnevnicu sredine, u kojoj se rodio, razvijao i u kojoj danas živi.. TKO I U KAKVIM PRIGODAMA PJEVA GANGU.. Ganga je pjesma, na koju nisu pretplaćene “.. specijalne”.. prigode.. Ona se pjeva u svim svečanim trenucima, ali ne u svečanim u “.. dekorativnom”.. smislu riječi, već onda, kada u čovjeku-pjevaču proradi “.. sila”.. da zapjeva.. Najčešće nije to nikakav vanjski povod, radi se uvijek o gangi - pjesmi, koja zamjenjuje nekakvu svečanost, koja se događa daleko ili čak u snu, a u čovjeku živi tek kao želja.. Ganga je rik mladog junaka “siledžije”, ona je i krik usred tišine pejzaža, kojim se ruši iz snažna grla.. Pjevaju gangu momci i djevojke.. Na “silima” i po povratku sa “sila”.. Pjeva se na popularnim seoskim “dernecima” i pazarnim danima, na dane svetaca zaštitnika pojedinih sela.. Pjeva je svatko, tko nosi u sebi nered ili ustroj života i želi ga na taj način demonstrirati.. Tada se ganga nameće izvana inercijom svoje nazočnosti - ona se prihvaća kao najjednostavnija i poznata priča o javi i intimi.. Gangu ne možemo čuti samo na sprovodu, iako nije neobično, da se zaori pri povratku posmrtne povorke kućama.. Gangu, rekosmo, pjevaju momci i djevojke, muškarci i žene, iako se može reći, da je ganga “junačka pjesma”, za koju treba sonoran, junački glas.. ZAKLJUČAK.. Ima li ganga šanse da se održi pred navalom novotarija svih vrsta? Može li se ona oduprijeti noževima tehnike, koja uništava sve, što nije egzistencijski zakonomjerno? Kad odgovorimo na ova pitanja moramo voditi računa o samoj domovini gange, o mentalitetu kraja, u kojem živi, o sposobnostima njezinih baštinika za čuvanje tradicionalnih vrijednosti.. I imajući upravo to u vidu, možemo ustvrditi, da ona ima izglede za opstanak.. Čovjek se može promijeniti izvana, ali dok bude kamene mjesečine i bure, dok bude sablasnih zimskih vjetrova u domovini gange i povratka junaka u kasnu noć - eto nadahnuća, da se zaori ganga, snažno i zvonko, sutra kao danas i jučer..

    Original link path: /html/sime_eagalj.html
    Open archive



  •  


    Archived pages: 34