www.archive-org-2014.com » HR » M » MDC

Choose link from "Titles, links and description words view":

Or switch to "Titles and links view".

    Archived pages: 826 . Archive date: 2014-08.

  • Title: MDC | Personalni arhiv
    Descriptive info: Glavni sadržaj.. |.. Navigacija u kategoriji.. MDC.. Pretraživanje.. Abecedni pregled.. A-E.. F-G.. H-K.. L-M.. N-R.. S-U.. V-Ž.. Aleksić, Lucija.. Babin, Ankica.. Balabanić, Josip.. Balen, Branka.. Balen-Letunić, Dubravka.. Barbalić, Željko.. Barbić, Vesna.. Baričević, Marina.. Baričević, Dorotea.. Batorović, Mato.. Bauer, Antonija.. Bauer, Antun.. Begonja-Vidović, Leonilda.. Benc-Bošković, Katica.. Benyovsky, Lucija.. Borošak-Marijanović, Jelena.. Brajdić, Vjekoslav.. Brlošić, Stjepan.. Bulat, Mirko.. Buršić, Herman.. Cvitanović, Đurđica.. Čorak, Željka.. Ćus-Rukonić, Jasminka.. Diana, Deša.. Diminić, Josip.. Dobronić, Lelja.. Draganić, Danica.. Drechsler-Bižić, Ružica.. Dučakijević, Mirjana.. Dukat, Zdenka.. Durbešić, Viktorija.. Dvojković, Zdravko.. Eckhel, Nerina.. Fazinić, Alena.. Frajtag, Zdenka.. Gašparović, Ljerka.. Girardi-Jurkić, Vesna.. Gjetvaj, Nada.. Goll, Predrag.. Gotthardi-Škiljan, Renata.. Hajduk, Stjepan.. Hećimović, Branko.. Heim, Mira.. Horvat, Ida.. Horvat, Vlado.. Horvatić, Franjo.. Iskra-Janošić, Ivana.. Ivanuš, Rhea Silvija.. Ivanuša, Dolores.. Ivetić, Marija.. Ivkanec, Ivanka.. Ivoš, Jelena.. Jajčević, Zdenko.. Juroš-Monfardin, Fina.. Kalauz, Ksenija.. Kalšan, Vladimir.. Karaman, Antun.. Kečkemet, Duško.. Kelemen, Boris.. Kero, Pavao.. Kirigin, Branko.. Klemm, Miroslav.. Kličinović, Božena.. Kosanović, Nikola.. Koščević, Želimir.. Kraguljac, Božena.. Kralj, Ariana.. Kružić-Uchytil, Vera.. Ladović, Vanda.. Ladović, Josip.. Lazarević, Aleksandra.. Lechner, Zdenka.. Leskošek, Vilim.. Lončarić, Magdalena.. Majanović, Nada.. Maleković, Vladimir.. Maroević, Tonko.. Maroević, Ivo.. Maruševski, Olga.. Matić, Ivan.. Mihovilić, Kristina.. Miškiv, Ivanka-Jesenka.. Mrkobrad, Valerija.. Munk, Zdenka.. Nedved, Branka.. Orlić, Alma.. Oštrić, Olga.. Oštrić, Goroslav.. Pauletich, Antonio.. Pavić, Vladimira.. Pavlović, Zagorka.. Petricioli, Sofija.. Petr-Marčec, Smiljana.. Premerl, Nada.. Prister, Boris.. Quien, Guido.. Radauš-Ribarić, Jelka.. Radovčić, Jakov.. Ramušćak, Ljubica.. Randić, Mirjana.. Rendić-Miočević, Ante.. Ribičić-Županić, Anica.. Rus, Zdenko.. Sakač, Mirjana.. Schneider, Marijana.. Sokač-Štimac, Dubravka.. Sorić, Ante.. Staničić, Stanko.. Stergar, Branka.. Susovski, Marijan.. Šercer, Marija.. Šestan, Ivan.. Širec, Ljubica.. Škulj, Božica.. Šterk, Slavko.. Šutalo, Kata.. Toldi, Zvonimir.. Tomičić, Jasna.. Tonković, Marija.. Tonković, Snježana.. Uskoković, Jelena.. Velić, Biserka.. Vikić, Branka.. Vinterhalter, Jadranka.. Vojnović, Zdenko.. Vojnović, Mihovil.. Vorano, Tullio.. Vrbanić-Fadjejev, Ivana.. Vrkljan-Križić, Nada.. Zebec, Vladimir.. Zidić, Igor.. Pronađi muzealca.. Ime i prezime:.. Ustanova:.. Arheološki muzej Istre.. Arheološki muzej Split.. Arheološki muzej u Zagrebu.. Arheološki muzej Zadar.. Creski muzej.. Dvor Trakošćan.. Etnografski muzej Istre.. Etnografski muzej Split.. Etnografski muzej Zagreb.. Fundacija Ivana Meštrovića - Atelijer Meštrović.. Fundacija Ivana Meštrovića - Galerija Ivana Meštrovića.. Galerija Klovićevi dvori.. Galerija likovnih umjetnosti, Osijek.. Galerija umjetnina grada Slavonskog Broda.. Gliptoteka HAZU.. Gradski muzej Bjelovar.. Gradski muzej Karlovac.. Gradski muzej Korčula.. Gradski muzej Nova Gradiška.. Gradski muzej Požega.. Gradski muzej Sisak.. Gradski muzej Varaždin.. Gradski muzej Vinkovci.. Gradski muzej Virovitica.. Gradski muzej Vukovar.. Hrvatski muzej naivne umjetnosti.. Hrvatski povijesni muzej.. Hrvatski povijesni muzej, Zagreb.. Hrvatski prirodoslovni muzej.. Hrvatski školski muzej.. Hrvatski športski muzej.. Hrvatski željeznički muzej.. HT muzej.. Javna ustanova Zbirka umjetnina Ante  ...   prvo vrijeme u Varaždinu.. Najstariji očev brat bio je zagrebački nadbiskup dr.. Antun Bauer (istog imena i prezimena kao njezin suprug).. Diplomirala je na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, ali nikada nije radila kao pravnica.. Godine 1945.. upisala je studij povijesti umjetnosti i arheologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, apsolvirala, ali nije diplomirala.. Do 1952.. radila je kao knjižničarka u Gipsoteci.. Zajedno sa suprugom A.. Bauerom i sa suradnicima izradila je Bibliografiju za povijest umjetnosti i srodne struke, u trideset i tri sveska (čiji se kopije čuvaju u današnjoj Gliptoteci, Likovnom arhivu HAZU i knjižnici MDC-a).. Usporedo je sa suprugom A.. Bauerom, utemeljiteljem i osnivačem MDC-a, u Gipsoteci radila i poslove povijesničarke umjetnosti te tehničke poslove vezane za Gipsoteku.. Od 1953.. zaposlila se kao bibliotekarka na Pravnom fakultetu, doktorirala knjižničarstvo i radila sve do mirovine 1973.. Za MDC je napisala tekst o 60 godina zajedničkoga života i rada s Antunom Bauerom u kojemu govori o podudarnosti njihovih imena i prezimena kao i podudarnosti njihovih profesionalnih interesa što je rezultiralo 60.. godišnjim brakom, ali i profesionalnom suradnjom.. Antonija Bauer umrla je 26.. prosinca.. 2003.. u 90.. godini.. Napomena: podatci preuzeti iz anketnog upitnika, materijala predanih za Personalni arhiv MDC-a i iz intervjua snimljenog 7.. lipnja 2002.. Razgovor vodila i snimila Jozefina Dautbegović.. Iz Knjižnice MDC-a:.. Radovi autora.. tekst zvučnog zapisa.. sakrij tekst zvučnog zapisa.. Za njega sam se odlučila, znate radi čega, jer svi ovi drugi moji poznati su se namjestili, nije bilo teško dobiti namještenje pogotovo s akademskom spremom, svaki je radio svoj posao u svome uredu poslije ih nije bilo briga za to, bavili su se koječim i ničim, a moj muž - on je samo sanjao o umjetnosti o kiparstvu o slikarastvu.. A pogotovo popodne.. Kad smo se upoznali, on bio je asistent na Sveučilištu prof.. Hoffilleru iz arheologije.. Kad je svršilo radno vrijeme, to tek bio početak njegovog rada, jer onda nije bilo ni telefona, ni stranaka.. On je cijelo popodne do navečer sjedio u Arheološkome muzeju i radio i to se meni kod njega sviđalo.. Oni moji drugi, poznati, njima je njihovo zvanje samo bilo vrelo prihoda od čega su živjeli, ali nisu se bavili tim poslom, a on je samo sanjao o stvaranju ustanova.. O nama.. Registar muzeja.. Registar muzeja, zbirki i riznica u vlasništvu vjerskih zajednica.. Zbirke.. Digitalne zbirke.. Knjižnica.. Arhiv.. Personalni arhiv zaslužnih muzealaca.. Projekti.. Izložbe.. Predavanja i radionice.. Skupovi i manifestacije.. Publikacije.. Zaštita..

    Original link path: /hr/mdc/arhiv/personalni-arhiv-zasluznih-muzealaca/?muzealacId=8
    Open archive

  • Title: MDC | Personalni arhiv
    Descriptive info: Antun Bauer.. prof.. povijesti umjetnosti i arheologije.. znanstveni savjetnik.. arheologija, kolekcionarstvo.. muzeologija, arheologija, kolekcionarstvo, urednički poslovi.. Antun Bauer rođen je 1911.. u Vukovaru.. Osnovnu školu pohađao je u Vukovaru, a gimnaziju u Vukovaru i Osijeku.. Filozofski fakultet, grupu povijest umjetnosti i arheologiju, diplomirao je u Zagrebu 1935.. Nakon diplome duže je vrijeme boravio u Maloj Aziji obilazeći arheološke terene, a zatim je godinu dana bio na studiju na Sveučilištu u Beču i Münchenu gdje je obranio doktorsku tezu Rimska olovna plastika, na osnovi koje je 1939.. promoviran u doktora filozofije.. Bio je demonstrator Arheološkog zavoda Sveučilišta u Zagrebu od 1939.. -1942.. Godine 1937.. osniva Gipsoteku u kojoj do 1952.. godine bio ravnatelj.. Za znanstvenog suradnika JAZU, na Odjelu za likovne umjetnosti, izabran je 1949.. Godinu dana kasnije dobio je prvu nagradu za muzeologiju u NRH.. Godine 1952.. postavljen je za direktora Hrvatskoga školskog muzeja za koji je izradio koncepciju stalnog postava i priredio niz muzejskih izložaba.. Vlastitim zbirkama i donacijama osnovao je nekoliko muzejskih ustanova i galerija u Hrvatskoj: 1937.. Gipsoteku u Zagrebu; 1940.. Galeriju slika u Osijeku; 1942.. Arhiv za likovnu umjetnost u Zagrebu; 1948.. Gradski muzej u Vukovaru; 1955.. Galeriju slika u Vukovaru i  ...   u Zagrebu.. Kao samostalna ustanova MDC je registriran 22.. VII.. 1968.. na adresi Mesnička 5.. u Zagrebu za čiji je rad Bauer ustupio sav materijal: dokumentaciju, fotodokumentaciju i knjižnicu koja se odnosi na muzeološku problematiku.. Pokrenuo je poslijediplomski studij muzeologije na Sveučilištu u Zagrebu i predavač na istom studiju od 1966.. -1989.. Pokretač je i časopisa Muzeologija, a prve brojeve tog muzejskog časopisa (koji i danas izlazi u izdanju MDC-a), objavio je o vlastitom trošku.. Sudjelovao je na brojnim skupovima, simpozijima, putovanjima, međunarodnim studijima, (u Francuskoj, Engleskoj, Austriji, Njemačkoj, Grčkoj, Italiji ), gdje je održao velik broj predavanja.. Za svoj rad na području muzeologije dobio je niz priznanja i nagrada, ali je Nagradu Hrvatskog muzejskog društva "Pavao Ritter Vitezović", koja se dodjeljuje za životno djelo odbio 6.. siječnja 1975.. s obrazloženjem da "svoje životno djelo nije završio.. i da ima mnogo starijih i zaslužnijih.. kojima je ta nagrada daleko potrebnija.. ".. Ipak mu je godine 1986.. dodijeljena Nagrada "Pavao Ritter Vitezović" za životno djelo.. Antun Bauer umro je 9.. travnja 2000.. godine u 89.. Napomena: Antun Bauer je umro prije pokretanja projekta Personalni arhiv MDC-a.. Svi podatci su preuzeti iz arhiva MDC-a.. O autoru su pisali..

    Original link path: /hr/mdc/arhiv/personalni-arhiv-zasluznih-muzealaca/?muzealacId=9
    Open archive

  • Title: MDC | Personalni arhiv
    Descriptive info: Leonilda Begonja-Vidović.. povijesti umjetnosti.. muzejska savjetnica (u mirovini).. ruralna arhitektura, narodna nošnja Dalmacije.. Leonilda (Ilda) Begonja-Vidović rođena je u Splitu gdje je završila osnovnu školu i gimnaziju.. Filozofski falkultet - etnološku grupu, diplomirala je 1954.. u Zagrebu.. Od 1954.. radila je u Etnografskom muzeju u Splitu.. Na početku svoga radnog vijeka vodila je Zbirku nošnji i tekstila Dalmacije.. Direktoricom Etnografskog muzeja Split imenovana je 1959.. Zvanje muzejske savjetnice stječe 1983.. Kao direktorica upravljala je stručnim i znanstvenim radom i organiziranjem stalnoga novog postava, za koji je priredila dio o narodnim nošnjama i nakitu.. Autorica je brojnih izložaba, od kojih su najznačajnije "Bakar i mjed"" 1968.. , Etnografija i dječji izraz", 1971.. , "Kuvertur u dalmatinskoj kući", 1977.. , a suautorica je izložaba: "Obrisi jednog vremena", 1965.. , "Muzej i dijete", 1965.. , "Sinjska alka", 1968.. , "Narodna umjetnost", 1969.. , "Čipka i vez", 1969.. Sudjelovala je na brojnim izložbama izvan Etnografskog muzeja.. Vodila je terenske radove, etnološka ispitivanja, otkupe, snimana na lokalitetima otoka Paga, otoka Zlarina (nošnje), Krapnja (nošnja), Čiova, Šolte, Hvara, Brača, Korčule, Lastova, Visa, Biševa - ruralna arhitektura.. Registrirala je oko 150 nepokretnih spomenika i 30 ruralnih cjelina u selima na području Makarskog primorja.. Bila je voditeljica ekipe etnologa koja je 1971.. boravila u Italiji i  ...   djelo.. U mirovini je od 1985.. Napomena: podatci preuzeti iz anketnog upitnika, materijala predanih za Personalni arhiv MDC-a i iz intervjua snimljenog 19.. lipnja 2006.. Za naš je bilo važno da sakupimo što više materijala jer je sve nestajalo, da ga determiniramo, valoriziramo, da ga opišemo.. Muzej je nekada skupljao materijal po kriteriju lijepoga, on je tek osnovan 1910.. , tako da je bilo je puno materijala koji je zavedeno tamo gdje je kupljeno.. Sad je bilo važno ako smo mi ušli u trag; jedan prmjer da vam reknem: postojala je jedna grupa prekrasnih sadaka to su haljeci koje nose djevojke ili žene, sprijeda otvoren, dulji ili kraći, bez rukava.. Oni su uglavnom od sukna, bijelog ili modroga ili crnog, dok je ovo bila jedna grupa crvenog, crvene čoje, a čoju je kupovao samo tko je imao pare, ukrašena sa srebrenim vrpcama.. Inventirane su bili kao Poljica, a nama nije bilo jasno: jesu li to Poljica kao čitava, ili Imotski, selo koje je u Poljicima.. To je tako stajalo, prekrasna zbirka, dok jednoga dana kolegica i ja nismo išle u jedno selo Kućišće koje je na zadnjem rubu prema Poljicima i našli smo tamo jedan i sad smo znali da to pripada Poljicima.. To su vam takvi primjeri..

    Original link path: /hr/mdc/arhiv/personalni-arhiv-zasluznih-muzealaca/?muzealacId=88
    Open archive
  •  

  • Title: MDC | Personalni arhiv
    Descriptive info: Katica Benc-Bošković.. povijesti umjetnosti i etnologije.. znanstvena suradnica (u mirovini).. narodne nošnje Jadrana, Hrvatskog zagorja i Međimurja.. Katica Benc Bošković rođena je u Čilipima 1927.. Gimnaziju je završila u Dubrovniku 1946.. i iste se godine upisala na Filozofski fakultet u Zagrebu na XVII.. grupu predmeta koja je obuhvaćala etnologiju i etnografiju, jugoslavensku književnost, klasičnu arheologiju (prethistorija) i hrvatski sa staroslavenskim jezikom.. bila je zaposlena u Etnografskome muzeju u Zagrebu.. Tijekom dugogogodišnjeg rada sudjelovala je na etnološkim istraživanjima dubrovačkog područja, Hrvatskog zagorja i Međimurja.. Istraživala je područje materijalne, duhovne i socijalne kulture, tekstilno rukotvorstvo, pokladne maske te svadbene običaje Konavala, otoka Mljeta i Dubrovačkog primorja.. Razultate svojih znanstvenih istraživanja objavljivala je u stručnim časopisima, novinama, na radiju i televiziji.. Na temelju dugogodišnjeg istraživanja na području Konavala 1980.. izradila je i obranila doktorsku disertaciju s naslovom Etnološke karakteristike tekstilnog rukotvorstva u Konavlima, na Filozofskom fakultetu u Beogradu.. Bila  ...   brojnih postava izložaba; u Etnografskome muzeju u Zagrebu, Etnografskom odjelu Muzeja seljačkih buna u Gornjoj Stubici, u Mohaču (Mađarska) Bytomu (Poljska) te u Barceloni (Španjolska).. Umrla je 29.. Napomena: podatci preuzeti iz anketnog upitnika, materijala predanih za Personalni arhiv MDC-a i iz intervjua snimljenog 10.. veljače 2005.. Nisam se ja radeći konavosku nošnju zadražavala samo na Mediteranu, ja sam voljela proučavati slavonske, mediteranske, orijentalne, bizantinske.. Onda sam išla na teren, imali smo potrebu.. Nije bilo, ja mislim, pet predmeta iz Hrvatskog zagorja u nošnji.. Pitajte malu Zorićku ona sad vodi (zbirku) što sam ja nabavila na terenu.. Jako mi je puno pomogla kolegica, možda je ne poznate, ona je radila u Jugoslavenskoj akademiji, (u Hrvatskoj) dr.. Vesna Čubrinović Kostantinović.. Ona je imala kola, onda smo mi kolima proputovale.. Ona je proučavala stanovništvo, a ja nošnje, tako da sam napravila vrlo lijepi depo narodnih nošnji i međimurskih..

    Original link path: /hr/mdc/arhiv/personalni-arhiv-zasluznih-muzealaca/?muzealacId=10
    Open archive

  • Title: MDC | Personalni arhiv
    Descriptive info: Lucija Benyovsky.. povijesti.. mr.. povijest, NOB, dokumentarne zbirke i dokumentaristika.. radnički pokret, povijest ženskih društava.. Muzej revolucije naroda Hrvatske, Zagreb,.. Lucija Benyovsky rođena je 1940.. u Segetu Donjem kod Trogira.. Gimnaziju i Filozofski fakultet završila je u Zagrebu.. Od 1964.. godine radila je u Muzeju revolucije naroda Hrvatske u Zagrebu koji je kasnije preimenovan u Hrvatski povijesni muzej.. U HPM-u je bila voditeljica Zbirke tiska NOB-a, a zatim voditeljica Dokumentarne zbirke NOB-a.. Poslijediplomski studij također je završila u Zagrebu.. Autorica je brojnih izložaba, tekstova i članaka te predgovora katalozima.. Sudionica je 17 domaćih i nekoliko međunarodnih simpozija i skupova na kojima je imala izlaganja o temi radničkog pokreta.. Glavna joj je preokupacija bila je povijest ženskih društava, o kojima je objavila i monografiju te između ostaloga organizirala i značajnu izložbu, sa svojevrsnim presjekom svih ženskih listova od Prvoga svjetskog rata do suvremenog doba.. Svoje tekstove je objavljivala u dnevnim novinama, tjednicima, stručnim časopisima kao i u listovima za djecu i omladinu.. Među posljednjim autorskim izložbama, tj.. stalnim postavima za  ...   Kako sam ja osoba koja je, može se reći radoholičar, meni onda ne odgovara netko uz mene pa da ga ja moram moliti na neki način; pa daj da idemo početi raditi.. Ja volim sve sama napraviti, pa da onda nakon toga, kad je završen jedan rad, bilo da pišem neki članak bilo da pišem scenarij za neku izložbu, onda da ja dam to pokazati svom kolegi pa da mi na neki način kaže koje sam ja greške napravila i što sam eventualno trebala napisati, a nisam.. Ili taj mora držati moj tempo rada.. To se nekim ljudima ne da, tako da je meni dosta teško.. Ja moram imati klapu koja je voljna raditi, ne velim baš bez pauze, ali da ne pogledamo na sat; pa sad je to dosta, sad idemo pa ćemo to nastaviti sutra, pa onda opet ne sutra.. Tako da ja zapravo moram imati ljude koji su isto na neki način kao ja, istog temperamenta, koji vole posao, koji su zaljubljeni, koji bi uvijek nešto stvarali..

    Original link path: /hr/mdc/arhiv/personalni-arhiv-zasluznih-muzealaca/?muzealacId=11
    Open archive

  • Title: MDC | Personalni arhiv
    Descriptive info: Jelena Borošak-Marijanović.. profesor povijesti i arheologije.. muzejska savjetnica.. hrvatska povijest.. hrvatska povijest 19.. i prve polovice 20.. stoljeća, veksilologija.. Jelena Borošak-Marijanović rođena je 1951.. godine u Velikim Bastajima (Daruvar).. Gimnaziju je pohađala u Križevcima, a povijest i arheologiju je diplomirala na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1975.. Magistarski rad s temom "Doprinos Ivana Kukuljevića Sakcinskog i Društva za jugoslavensku povjesnicu i starine u očuvanju i znanstvenom utemeljenju istraživanja kulturne baštine" obranila je 2007.. U povijesnom muzeju Hrvatske (danas Hrvatskom povijesnom muzeju) zaposlila se 1976.. Na početku svog radnog vijeka bila je zadužena za Zbirku zastava i Dokumentarnu zbirku I, a dugi niz godina do današnjih dana skrbi o Zbirci zastava i Zbirci odora.. Zvanje višeg kustosa stakla je 1988.. godine , a zvanje muzejskog savjetnika  ...   je kataloga „Zastave kroz stoljeća“ u kojem je obrađeno 120 zastava i više od 30 zastavnih vrpci koje se nalaze u fundusu Hrvatskog povijesnog muzeja nastalih u razdoblju od 17.. -20.. Od 2007.. g.. je dio stručnog tima koji radi na izradi muzeološke koncepcije stalnog postava Hrvatskog povijesnog muzeja za novi prostor u bivšoj Tvornici duhana Zagreb (Koncepciju je prihvatilo Muzejsko vijeće na sjednici 17.. 7.. 2012.. ).. Članica je Hrvatskog zastavoslovnog i grboslovnog društva.. Aktivno je sudjelovala na XX veksilološkom kongresu u Stockholmu 2003.. , XXII veksilološkom kongresu u Berlinu 2007.. , te XXIV veksilološkom kongresu u Washingtonu 2011.. Napomena: podaci preuzeti iz anketnog upitnika, materijala predanih za Personalni arhiv MDC-a i iz intervjua snimljenog 26.. studenoga 2012.. Razgovor vodila i snimila Iva Validžija..

    Original link path: /hr/mdc/arhiv/personalni-arhiv-zasluznih-muzealaca/?muzealacId=135
    Open archive

  • Title: MDC | Personalni arhiv
    Descriptive info: Vjekoslav Brajdić.. kemije.. muzejski savjetnik (u mirovini).. prirodoslovlje, mineralogija i petrografija.. eruptivne i vulkanske stijene.. Mineraloško-petrografski muzej Zagreb,.. Vjekoslav Brajdić rođen je 1925.. u Skradu.. Prirodoslovno-matematički fakultet (mineraloško-kemijsku grupu) završio je u Zagrebu.. Prvo radno mjesto kustosa dobio je u Mineraloško - petrografskome muzeju u Zagrebu koji je kasnije preimenovan u Hrvatski prirodoslovni muzej.. U njemu je V.. Brajdić radio poslovime kustosa, ravnatelja i muzejskog savjetnika.. Također je radio i kao asistent na Katedri za kemiju na Prirodoslovno - matematičkom fakultetu u Zagrebu.. Često je boravio na terenu, istraživao je  ...   Dejane kod Vlasotnice, eruptive i piroklastite s područja Vudelja i potoka Bistrice na sjevernim padinama Ivanščice i Strahinjčice.. Svoje radove najčešće je objavljivao u Geološkom vjesniku, Glasniku prirodnjačkog muzeja, Vijestima muzealaca i konzervatora, te Informatici Museologici.. Pisao je i o novome mineralu barićitu, nazvanome po prof.. Ljudevitu Bariću.. Za Hrvatski biografski leksikon napisao je tekstove o Ljudevitu Bariću, Stjepanu Bahunu i Bogdanu Babiću.. Za svoj rad nagrađen je priznanjem Hrvatskoga prirodoslovnog društva.. Napomena: podatci preuzeti iz anketnog upitnika, materijala predanih za Personalni arhiv MDC-a i iz intervjua snimljenog 21.. veljače 2002..

    Original link path: /hr/mdc/arhiv/personalni-arhiv-zasluznih-muzealaca/?muzealacId=12
    Open archive

  • Title: MDC | Personalni arhiv
    Descriptive info: Stjepan Brlošić.. akademski slikar i kipar.. likovna umjetnost, moderna likovna umjetnost, kiparstvo.. osječki slikari 18.. i 19.. Stjepan Brlošić rođen je 1918.. u Piškorevcima kod Đakova.. Akademiju likovnih umjetnosti, studij kiparstva, upisao je u Zagrebu 1938.. u klasi profesora Frane Kršinića i Ivana Lozice ali je zbog rata morao prekinuti studij da bi ga tek 1951.. završio u Beogradu.. Poslije završene Akademije bio je profesor u osječkoj Gimnaziji, a 1961.. osnovao je i bio ravnatelj Galerije likovnih umjetnosti u Osijeku sve do 1973.. Autor je prvog stalnog postava Galerije likovnih umjetnosti, kao i osnivač Podružnice ULUH-a za Slavoniju (1962.. Među brojnim izložbama Galerije koje je on radio izdvajaju se; "Osječki slikari 19.. stoljeća", velika "Retrospektiva Huge Conrada von Hötzendorfa" te, također velika izložba, "Umjetnost 18.. stoljeća  ...   djeteta te motive seljačkih slavonskih žena.. Kiparstvu se vraćao u nepravilnim razmacima jer mu je činovnički dio posla u Galeriji likovnih umjetnosti oduzimao puno vremena i energije.. Okušao se i u izradi spomenika borcima iz Drugoga svjetskog rata, a jedan od uspjelijih je i Prijelaz preko Drave - spomenik palim borcima u Donjem Miholjcu.. Prema njegovom kazivanju otac mu je bio tesar, no za njegov kiparski rad najzaslužnija je njegova majka koja je bila vrlo vješta tkalja i vezilja od koje je učio sklad oblika i mekoću modelacije.. Njegova najveća zasluga je zalaganje za osnivanje i uređenje zgrade Galerije likovnih umjetnosti u Osijeku.. Odlikovan je Ordenom rada i Nagradom grada Osijeka.. Napomena: podatci preuzeti iz anketnog upitnika, materijala predanih za Personalni arhiv MDC-a 21.. listopada 2004..

    Original link path: /hr/mdc/arhiv/personalni-arhiv-zasluznih-muzealaca/?muzealacId=13
    Open archive

  • Title: MDC | Personalni arhiv
    Descriptive info: Mirko Bulat.. arheolog.. viši kustos (u mirovini).. arheologija, rimsko doba na području Slavonije i Baranje i ostatci limesa.. kasnoantičke nekropole, antička Mursa.. Mirko Bulat rođen je 1931.. u Osijeku.. Osnovnu školu i gimnaziju pohađao je u Osijeku, a arheologiju je diplomirao na Filozofskom faklultetu u Zagrebu 1955.. Od 1956.. godine obavlja poslove kustosa i višeg kustosa Arheološkog odjela Muzeja Slavonije Osijek.. Istraživao je ostatke antičke Murse na području današnjeg Osijeka.. Kao voditelj i suradnik radio je na iskopavanjima naselja iz brončanoga i željeznog doba, te rimskog logora u Gradcu kod Batinske Skele (1970.. ,1977.. ), na ostatcima rimskog Dalja (1966.. , 1974.. ), antičke kanalizacije u Kopačevu (1977.. ), te kasnoantičke nekropole u Sladojevcima (1966.. ), naselja iz kasnog brončanog doba u Dalju (1979.. Osobito se predano bavio proučavanjem razdoblja pretpovijesti, rimskog doba u Osijeku, Slavoniji i Baranji te istraživanjem  ...   Osijeka i nagrade Hrvatskoga muzejskog društva "Pavao Ritter Vitezović", za životno djelo 2005.. Kao priznanje za dugogodišnji rad Muzej Slavonije Osijek je listopada 2007.. objavio Zbornik radova Mirka Bulata s više od dvije stotine bibliografskih jedninica.. Dr.. Pinterović - ona mi je stvarno bila kao neki uzor, mentor.. Kad sam došao ona je tu bila, vodila je arheologiju.. Najprije je počela kao volonter, '42.. , ako se ne varam, onda je poslije postala direktorica, nakon što je dr.. Bosendorfer otišao u penziju.. Jako je puno radila.. Bila je formirana jedna Komisija za zaštitu spomenika kulture u kojoj je bila Anđela Horvat i još neke.. One su išle, obilazile dvorce i ono što je ostalo sačuvano u dvorcima prebacivale su u muzej, tako da naš Odjel umjetničkog obrta ima namještaj uglavnom iz tih dvoraca.. Spasile su ono što se moglo spasiti..

    Original link path: /hr/mdc/arhiv/personalni-arhiv-zasluznih-muzealaca/?muzealacId=14
    Open archive

  • Title: MDC | Personalni arhiv
    Descriptive info: Herman Buršić.. viši predavač talijanskoga i latinskog jezika (u mirovini).. povijest, povijest NOB-a.. razvoj i povijest Istre, istarski partizanski tisak.. Talijanska gimnazija Pula,.. Muzej narodne revolucije Istre, Pula,.. Ekonomski fakultet-odsjek za turizam, Rijeka.. Herman Buršić rođen je u Krnici kod Pule 1928.. Još kao šesnaestogodišnji dječak otišao je u partizane i ostao do kraja rata kao jedan od najmlađih partizana.. Filozofski fakultet, studij povijesti, diplomirao je u Zagrebu.. Neko je vrijeme radio kao profesor u Talijanskoj gimnaziji, no veći dio svog radnog vijeka proveo je u Muzeju revolucije Istre u Puli.. Napisao je 130 radova na temu narodnooslobodilačkog rata i socijalističke revolucije u Istri, a autor je i triju knjiga o istarskom partizanskom tisku.. Istraživao je povijest Istre, radnički pokret, organizaciju NOP-a, ekonomsko stanje u Istri, razvoj narodne vlasti u Puli, gospodarske prilike, radnički pokret u Labinu.. Objavljivao mnogim časopisima, zbornicima među kojima su i Sjeverojadranski institut JAZU, u  ...   od Rovinja do Labina, a predavao je i talijanski i latinski jezik na Ekonomskom fakultetu-odsjek za turizam u Rijeci.. Za aktivno sudjelovanje u NOB-u dobio je dvije medalje za hrabrost, Orden zasluga za narod, a za predani rad Orden rada sa zlatnim vijencem i brojna druga odlikovanja, nagrade, povelje, priznanja i zahvalnice.. listopada 2003.. Tako su me strpali, dakle, dekretom sam išao tamo.. Moram osnovati muzej, to je imperativno; da ne može Istra biti bez muzeja i ja sam osnovao muzej.. Bačić, direktor muzeja koji je primio svu arheološku građu od Talijana, koji su dali proć' bio je prvi koji došao tu (on je umro).. Kad smo prvu izložbu radili mi nismo imali bijelog platna.. Ja i on zajedno, dva direktora, smo s nekim vimom prali to pa bi napisali drugu izložbu.. Minimum ičega nismo imali.. Mi, dva direktora, bijelimo (platno) da bi mogli opet napisati naslov neke druge izložbe..

    Original link path: /hr/mdc/arhiv/personalni-arhiv-zasluznih-muzealaca/?muzealacId=15
    Open archive

  • Title: MDC | Personalni arhiv
    Descriptive info: Đurđica Cvitanović.. znanstvena istaživačica (u mirovini).. sakralna i profana arhitektura, barok i 19.. arhitektura Karlovca, Klanjca i grada Buzeta, arhitektura Zagreba.. Institut za povijest umjetnosti Zagreb-vanjska suradnica.. Durđica Cvitanović rođena je 1924.. u Gospiću jer joj je otac, inače podrijetlom Istranin, bio učitelj u okolici Gospića.. Djetinjstvo je provela u Zagrebu.. Gimnaziju je pohađala u Zagrebu, Krku i Bjelovaru.. Upisala je Medicinski fakultet, no nakon dvije godine napustila je taj studij i poslije Drugoga svjetskog rata upisala studij povijesti umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.. Magistrirala je 1956.. godine, a doktorirala 1972.. Nikada nije bila u radnom odnosu, ali je sve vrijeme bila stalna vanjska suradnica Instituta za povijest umjetnosti u Zagrebu i povremena suradnica JAZU (HAZU), Strossmayerove galerije te više restauratorskih radionica.. Autorica je brojnih studijskih i stručno-znanstvenih izložaba, znanstvenih radova, knjiga.. Uže polje njezina djelovanja je arhitektura Karlovca, Klanjca i grada Buzeta, sakralna arhitektura, barok i 19.. stoljeće.. Dobitnica je brojnih nagrada i priznanja, među kojima i Nagrade "Bartol Kašić" za znanstveni rad, Nagrade grada Zagreba za izložbu "Sveti trag", postavljenu 1994.. u povodu 900.. godišnjice utemeljenja Zagrebačke biskupije.. Kao članica komisije Haaške konvencije  ...   Česta je suradnica različitih stručnih časopisa.. Preminula je u Zagrebu 12.. svibnja 2009.. Napomena: podatci preuzeti iz anketnog upitnika, materijala predanih za Personalni arhiv MDC-a i iz intervjua snimljenog 3.. ožujka 2003.. Svakako sam bila ambiciozna, ja nikad ne smatram da je ambicija negativna stvar, jer sam često čula: ah, što je ona ambiciozna, ili: mi bi taj doktorat za tri dana napravili.. To sam ja čula iza leđa, od ljudi koji nisu nikada napravili doktorat.. Mene to nikad nije uzrujavalo jer sam uvijek znala da sam puno truda uložila u to.. Znam jednu situaciju da smo dobili neke nagrade, za koju je jedna moja vrlo časna i draga kolegica rekla da je neće primiti, jer su tu nagradu njih 35 trebali primiti, a ne nas nekoliko.. Ja sam izjavila novinarima da sam ja to zaslužila i da neću odbiti tu nagradu.. Ja priznjem da sam zaslužila, jer sam napravila to to, i to, za tu izložbu.. I molim, to je moja kvalifikacija.. Ja, ako nisam, onda se neću se ni pojaviti, a ne da ću odbiti neku nagradu iz ponosa jer netko drugi nije dobio..

    Original link path: /hr/mdc/arhiv/personalni-arhiv-zasluznih-muzealaca/?muzealacId=16
    Open archive



  •  


    Archived pages: 826