www.archive-org-2014.com » HR » M » MDC

Choose link from "Titles, links and description words view":

Or switch to "Titles and links view".

    Archived pages: 826 . Archive date: 2014-08.

  • Title: MDC | Personalni arhiv
    Descriptive info: Glavni sadržaj.. |.. Navigacija u kategoriji.. MDC.. Pretraživanje.. Abecedni pregled.. A-E.. F-G.. H-K.. L-M.. N-R.. S-U.. V-Ž.. Aleksić, Lucija.. Babin, Ankica.. Balabanić, Josip.. Balen, Branka.. Balen-Letunić, Dubravka.. Barbalić, Željko.. Barbić, Vesna.. Baričević, Marina.. Baričević, Dorotea.. Batorović, Mato.. Bauer, Antonija.. Bauer, Antun.. Begonja-Vidović, Leonilda.. Benc-Bošković, Katica.. Benyovsky, Lucija.. Borošak-Marijanović, Jelena.. Brajdić, Vjekoslav.. Brlošić, Stjepan.. Bulat, Mirko.. Buršić, Herman.. Cvitanović, Đurđica.. Čorak, Željka.. Ćus-Rukonić, Jasminka.. Diana, Deša.. Diminić, Josip.. Dobronić, Lelja.. Draganić, Danica.. Drechsler-Bižić, Ružica.. Dučakijević, Mirjana.. Dukat, Zdenka.. Durbešić, Viktorija.. Dvojković, Zdravko.. Eckhel, Nerina.. Fazinić, Alena.. Frajtag, Zdenka.. Gašparović, Ljerka.. Girardi-Jurkić, Vesna.. Gjetvaj, Nada.. Goll, Predrag.. Gotthardi-Škiljan, Renata.. Hajduk, Stjepan.. Hećimović, Branko.. Heim, Mira.. Horvat, Ida.. Horvat, Vlado.. Horvatić, Franjo.. Iskra-Janošić, Ivana.. Ivanuš, Rhea Silvija.. Ivanuša, Dolores.. Ivetić, Marija.. Ivkanec, Ivanka.. Ivoš, Jelena.. Jajčević, Zdenko.. Juroš-Monfardin, Fina.. Kalauz, Ksenija.. Kalšan, Vladimir.. Karaman, Antun.. Kečkemet, Duško.. Kelemen, Boris.. Kero, Pavao.. Kirigin, Branko.. Klemm, Miroslav.. Kličinović, Božena.. Kosanović, Nikola.. Koščević, Želimir.. Kraguljac, Božena.. Kralj, Ariana.. Kružić-Uchytil, Vera.. Ladović, Vanda.. Ladović, Josip.. Lazarević, Aleksandra.. Lechner, Zdenka.. Leskošek, Vilim.. Lončarić, Magdalena.. Majanović, Nada.. Maleković, Vladimir.. Maroević, Tonko.. Maroević, Ivo.. Maruševski, Olga.. Matić, Ivan.. Mihovilić, Kristina.. Miškiv, Ivanka-Jesenka.. Mrkobrad, Valerija.. Munk, Zdenka.. Nedved, Branka.. Orlić, Alma.. Oštrić, Olga.. Oštrić, Goroslav.. Pauletich, Antonio.. Pavić, Vladimira.. Pavlović, Zagorka.. Petricioli, Sofija.. Petr-Marčec, Smiljana.. Premerl, Nada.. Prister, Boris.. Quien, Guido.. Radauš-Ribarić, Jelka.. Radovčić, Jakov.. Ramušćak, Ljubica.. Randić, Mirjana.. Rendić-Miočević, Ante.. Ribičić-Županić, Anica.. Rus, Zdenko.. Sakač, Mirjana.. Schneider, Marijana.. Sokač-Štimac, Dubravka.. Sorić, Ante.. Staničić, Stanko.. Stergar, Branka.. Susovski, Marijan.. Šercer, Marija.. Šestan, Ivan.. Širec, Ljubica.. Škulj, Božica.. Šterk, Slavko.. Šutalo, Kata.. Toldi, Zvonimir.. Tomičić, Jasna.. Tonković, Marija.. Tonković, Snježana.. Uskoković, Jelena.. Velić, Biserka.. Vikić, Branka.. Vinterhalter, Jadranka.. Vojnović, Zdenko.. Vojnović, Mihovil.. Vorano, Tullio.. Vrbanić-Fadjejev, Ivana.. Vrkljan-Križić, Nada.. Zebec, Vladimir.. Zidić, Igor.. Pronađi muzealca.. Ime i prezime:.. Ustanova:.. Arheološki muzej Istre.. Arheološki muzej Split.. Arheološki muzej u Zagrebu.. Arheološki muzej Zadar.. Creski muzej.. Dvor Trakošćan.. Etnografski muzej Istre.. Etnografski muzej Split.. Etnografski muzej Zagreb.. Fundacija Ivana Meštrovića - Atelijer Meštrović.. Fundacija Ivana Meštrovića - Galerija Ivana Meštrovića.. Galerija Klovićevi dvori.. Galerija likovnih umjetnosti, Osijek.. Galerija umjetnina grada Slavonskog Broda.. Gliptoteka HAZU.. Gradski muzej Bjelovar.. Gradski muzej Karlovac.. Gradski muzej Korčula.. Gradski muzej Nova Gradiška.. Gradski muzej Požega.. Gradski muzej Sisak.. Gradski muzej Varaždin.. Gradski muzej Vinkovci.. Gradski muzej Virovitica.. Gradski muzej Vukovar.. Hrvatski muzej naivne umjetnosti.. Hrvatski povijesni muzej.. Hrvatski povijesni muzej, Zagreb.. Hrvatski prirodoslovni muzej.. Hrvatski školski muzej.. Hrvatski športski muzej.. Hrvatski željeznički muzej.. HT muzej.. Javna ustanova Zbirka umjetnina Ante i Wiltrud Topić Mimara - Muzej Mimara.. Kabinet grafike HAZU.. Lošinjski muzej.. Moderna galerija.. Muzej Belišće.. Muzej Brodskog Posavlja.. Muzej  ...   Gradiška, čiji se osnutak veže za Likovnu koloniju Strmac (1979.. ), koja se održavala svake godine, a kasnije je djelovala bienalno.. Budući da je u staroj jezgri grada postojala zgrada JNA, taj je prostor dodijeljen Muzeju uz uvjet da se formira povijesna zbirka Drugoga svjetskog rata.. Od 1981.. uz povijesnu građu i galeriju, Muzej širi područje djelovanja etnografskom i arheološkom zbirkom.. Kao voditeljica Povijesne zbirke na prvoj crti bojišnice u vrijeme Domovinskog rata skupljala je i skrbila o muzejskoj građi.. Godine 1993.. angažmanom Z.. Pavlović Muzej je dobio veliku donaciju - ljekarničku zbirku mjesnog ljekarnika Karla Djenješa koja potječe još iz vremena Vojne krajine.. Osim ljekarničke, donacija je sadržavala zbirku razglednica, plakata, nešto zemljopisnih karata, ukupno 4 000 predmeta, uz originalni namještaj ljekarne.. Z.. Pavlović je tu vrijednu donaciju, važnu za povijest grada, evidentirala i unijela u inventarnu knjigu.. Izradila je idejnu koncepciju za novi postav Muzeja i bila autorica nekoliko kataloga koji su pratili važnije izložbe: Iz cerničke kulturne baštine, 1993.. (suautorstvo), katalog 80.. godina novogradiške gimnazije 1999.. , 130 godina Dobrovoljnog vatrogasnog društva Nova Gradiška, 2001.. ,100.. godina biciklizma u Novoj Gradiški, katalog Ivo Ivec Kramarić - općinski načelnik, 1999.. Zagorka Pavlović umirovljena je 2002.. Napomena: podatci preuzeti iz anketnog upitnika, materijala predanih za Personalni arhiv MDC-a i iz intervjua snimljenog 10.. srpnja 2003.. Razgovor vodila i snimila Jozefina Dautbegović.. Iz Knjižnice MDC-a:.. Radovi autora.. tekst zvučnog zapisa.. sakrij tekst zvučnog zapisa.. U drugom mjesecu 1993.. dobili smo jednu veliku donaciju, od našeg sugrađanina, ljekarnika gospodina Karla Djenješa, koji je veoma rano došao u Novu Gradišku.. 1853.. godine preuzeli su ljekarnu koja je već radila.. Bila je ljekarna i za Vojne krajine u gradu.. S obzirom da je bila vojska, imali su potrebu za lijekovima.. Nakon ukidanja Vojne krajine ona je prešla u je civilnu ljekarnu.. Iza toga je došao i gospodin Djenješ i preuzeo tu ljekarnu i vodio je sve do nacionalizacije 1949.. , a isto tako imali su veliko gospodarstvo.. Njegov otac, iako je bio ljekarnik, ali se i jednim dijelom bavio gospodarstvom.. On je s poznatim veterinarom koji je bio iz Nove Gradiške, zvao se Nikola Vukosanović, uvezao prve simentalke krave koje su došle u Novu Gradišku.. Gospodin Djenješ je bio pasionirani fotograf.. Ne samo fotograf, skupljao je sve, bio je svestran, sve ga je zanimalo, sve je nosio svojoj kući, čuvao, čuvao.. O nama.. Registar muzeja.. Registar muzeja, zbirki i riznica u vlasništvu vjerskih zajednica.. Zbirke.. Digitalne zbirke.. Knjižnica.. Arhiv.. Personalni arhiv zaslužnih muzealaca.. Projekti.. Izložbe.. Predavanja i radionice.. Skupovi i manifestacije.. Publikacije.. Zaštita..

    Original link path: /hr/mdc/arhiv/personalni-arhiv-zasluznih-muzealaca/?muzealacId=57
    Open archive

  • Title: MDC | Personalni arhiv
    Descriptive info: Sofija Petricioli.. povijesti umjetnosti.. kustos.. kasnogotička i renesansna majolika.. Sofija Petricioli rođena je 1933.. u Vukovaru, gdje je završila osnovnu i srednju školu.. Studij povijesti umjetnosti diplomirala je na filozofskom fakultetu u Zagrebu 1958.. g.. Slijedeće godine započinje s radom u Arheološkom muzeju u Zadru gdje je obradila inventar srednjovjekovne skulpture, a 1960.. godine započinje s radom u tek formiranom Muzeju grada Zadra.. Integracijom svih zadarskih muzeja u Narodni muzej Sofija Petricioli radi na izradi stalnog postava: Urbanistički razvoj Zadra (ostvaren 1979.. godine) i Kulturno-historijski spomenici od romanike do renesanse (ostvaren 1997.. godine).. Tijekom radova na zadarskoj  ...   kod otočića Gnalić blizu Biograda aktivno ju veže za građu pronađenu u olupini.. Radila je na restauraciji, klasifikaciji, obradi i predstavljanju građe Gnalića javnosti putem izložaba.. Izradila je projekt adaptacije prostora i postava stalne izložbe u Zavičajnom muzeju u Biogradu.. U Narodnom muzeju ostvarila je stalnu izložbu portreta i stilskog namještaja 1998.. Od 1992.. godine do umirovljenja je bila ravnateljica Narodnog muzeja.. Odlikovan je 1999.. godine redom Hrvatske Danice s likom Marka Marulića.. Napomena: podaci preuzeti iz anketnog upitnika, materijala predanih za Personalni arhiv MDC-a i iz intervjua snimljenog 26.. svibnja 2009.. Razgovor vodila i snimila Iva Validžija..

    Original link path: /hr/mdc/arhiv/personalni-arhiv-zasluznih-muzealaca/?muzealacId=116
    Open archive

  • Title: MDC | Personalni arhiv
    Descriptive info: Smiljana Petr-Marčec.. etnologije i češkog jezika.. znanstveni stupanj.. VSS.. muzejski savjetnik.. Muzej prehrane "Podravka".. Pokrajinski muzej Ptuj, Slovenija.. Smiljana (Smiljka) Petr-Marčec rođena je 18.. siječnja 1951.. u Brnu u Čehoslovačkoj.. U Varaždinu je završila osnovnu školu i gimnaziju.. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirala je etnologiju i češki jezik.. Prvo zaposlenje dobila je 1980.. godine u Pokrajinskom muzeju Ptuj, gdje je završila pripravnički staž i položila stručni ispit.. Već 1982.. godine zaposlila se u Podravci u Koprivnici na mjesto kustosa i voditelja Muzeja Prehrane Podravka, koji je tada bio muzej u osnivanju.. Od 1986.. godine zaposlena je u Muzeju Međimurja Čakovec, kao kustos Etnografskog odjela.. Autorica je stalnog postava Etnografskog odjela Muzeja Međimurja Čakovec.. U razdoblju 1989.. – 1994.. godine obnašala je dužnost ravnateljice Muzeja Međimurja.. Uz vođenje muzejskih poslova, vodila je i radove na zaštiti i  ...   je s Radionicom za rekonstrukciju narodne nošnje u Zagrebu, na izradi međimurske nošnje za potrebe reprezentacije Sabora Republike Hrvatske.. Surađivala je s Etnografskim muzejem u Zagrebu i Institutom za etnologiju i folklor.. Obnašala je dužnost člana Komisije za stručna zvanja u razdoblju od 1998.. do 2004.. Bila je član Povjerenstva za izradu Pravilnika o načinu i mjerilima za povezivanje u sustav muzeja RH i Pravilnika o stručnim i tehničkim standardima za određivanje vrsta muzeja.. Bila je član Povjerenstva za stručne ispite do 2010.. Izradila je stručne elaborate i obrazloženja za Ministarstvo kulture RH koji se bave pitanjem zaštite nematerijalne baštine pri UNESCO-u, pod tematikom Međimurskih pokladnih ophoda.. Zvanje muzejskog savjetnika stekla je 2005.. Napomena: podaci preuzeti iz anketnog upitnika, materijala predanih za Personalni arhiv MDC-a i iz intervjua snimljenog 8.. lipnja 2011.. Razgovor vodila i snimila Tea Rihtar..

    Original link path: /hr/mdc/arhiv/personalni-arhiv-zasluznih-muzealaca/?muzealacId=129
    Open archive
  •  

  • Title: MDC | Personalni arhiv
    Descriptive info: Nada Premerl.. povijesti umjetnosti i njemačkog jezika.. muzejska savjetnica (u mirovini).. povijest umjetnosti, povijest središta Zagreba krajem 19.. stoljeća.. građanska kultura Zagreba u 19.. stoljeću, infrastruktura, manufakture, tekstil, infrastruktura, manufaktura, tekstil, cehalije, nacrti.. Nada Premerl rođena je u Otočcu 1939.. Završila je Školu primijenjene umjetnosti, tekstilni odjel, u Zagrebu, a povijest umjetnosti i njemački jezik diplomirala je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.. Sav radni vijek provela je u Muzeju grada Zagreba radeći kao kustosica do 1978.. kada je stekla zvanje više kustosice, a zvanje muzejske savjetnice 1987.. Od ožujka 1991.. do ožujka 1992.. je obnašala dužnost v.. d.. ravnateljice Muzeja grada Zagreba.. U početku je radila izložbe koje su primarno bile vezane za struku, a nakon nekoliko godina suradnje s dr.. F.. Buntakom poraslo je njezino zanimanje za povijest.. Bila je voditeljica Kulturno-povijesne zbirke, a kasnije Zbirke tekstila, cehalija i nacrta.. Godine 1991.. izradila je muzeološki program i koncepciju novog postava Muzeja grada Zagreba, kojim je "portretiran" grad sa svih aspekata te javnosti predstavljena zgrada Muzeja iz 1650.. , koja je i sama spomenik kulture, a u kojoj je nekad bio smješten samostan klarisa.. Godine 1996.. novi stalni postav Muzeja otvoren je za javnost.. U njemu je suradnjom s arhitektom Kovačićem problematizirala i vizualnu komunikaciju s posjetiteljima.. Prva veća izložba bila  ...   prema njezinu mišljenju i prosudbi kritike, najbolja izložba "Potok u srcu Zagreba" iz 2006.. (Medvešćak od izvora do ušća) koja je, uz koncepciju stalnog postava Muzeja, njezino životno djelo.. Za svoj rad nagrađena je Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića 1996.. , Nagradom grada Zagreba 2004.. , a 2005.. nagradom Hrvatskog muzejskog društva "Pavao Ritter Vitezović" za životno djelo.. Napomena: podatci preuzeti iz anketnog upitnika, materijala predanih za Personalni arhiv MDC-a i iz intervjua snimljenog 17.. srpnja 2002.. Najveći izazov mi je bio zapravo na koji način vizualno komunicirati s posjetiteljem.. Htjela sam da muzej bude duhovit, da ima nekakvih „štoseva“ i jako dobro sam surađivala s arhitektom Željkom Kovačićem, s kojim sam mnogo razgovarala, kojemu sam opširne scenarije predavala i koji je shvatio te moje želje.. U svaku temu sam se uživjela, ne znam sad reći što mi je bio najveći izazov.. Najbolja stvar koju smo izložili je, po meni, rekonstrukcija Ilice, ili prostorna maketa Donjega grada.. Mi smo prvi koji su uopće pokazali kako je izgledao taj Donji grad, istražili ga.. Sretna sam kad danas vidim da naša dječica hodaju po tim našim ulicama, on je u takvom mjerilu da to može služiti.. Onda sam bila sretna i sa drugom polovicom dvadesetog stoljeća, jer to je moja stvarnost..

    Original link path: /hr/mdc/arhiv/personalni-arhiv-zasluznih-muzealaca/?muzealacId=58
    Open archive

  • Title: MDC | Personalni arhiv
    Descriptive info: Boris Prister.. profesor arheologije.. faleristika.. Zbirka odlikovanja, medalja i značaka.. Boris Prister rođen je 1950.. u Zagrebu.. Diplomirao je arheologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1974.. Od 15.. travnja 1975.. zaposlen je u Povijesnom muzeju Hrvatske, danas Hrvatskom povijesnom muzeju, kao kustos zbirke odlikovanja, najveće takve zbirke u Republici Hrvatskoj.. Također vodi zbirku medalja i plaketa, a od 1991.. godine i zbirku značaka, tri zbirke s oko 10.. 000 muzejskih predmeta.. dobio je zvanje muzejskog savjetnika.. Autor je četiri kataloga muzejskih zbirki: Odlikovanja Povijesnog muzeja Hrvatske, 1984, zatim Odlikovanja Habsburške Monarhije iz Zbirke odlikovanja Veljka Malinara, 1991, Odlikovanja Nezavisne Države Hrvatske iz Zbirke odlikovanja Veljka Malinara, 1997, Odlikovanja Crne Gore, Srbije, Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca (Kraljevine Jugoslavije) i socijalističke Jugoslavije iz Zbirke odlikovanja Veljka Malinara, 2000.. Koautor je (s Jelenom Borošak-Marijanović) kataloga Sportske značke i odličja do Univerzijade 1987.. Koautor je knjige Hrvatska odlikovanja (s mr.. Stjepanom Adanićem, Krešimirom Kašparom i Ivanom Ružićem), „Narodne novine“, Zagreb 1996.. ,  ...   Odlikovanja, medalje, plakete i značke Austro-Ugarske Monarhije u Prvom svjetskom ratu iz zbirke Hrvatskog povijesnog muzeja).. Objavljuje pretežito u numizmatičkim časopisima: Numizmatičkim vijestima i Obolu, časopisima Hrvatskog numizmatičkog društva, kojeg je aktivni član.. Od 1989.. do 1993.. bio je dragovoljni tajnik Hrvatskog numizmatičkog društva, a od 1994.. glavni je urednik časopisa Obol.. Od 2008.. je dopredsjednik Hrvatskog numizmatičkog društva.. Napomena: podaci preuzeti iz anketnog upitnika, materijala predanih za Personalni arhiv MDC-a i iz intervjua snimljenog 2.. listopada 2012.. Mali šok je uvijek kad dođete na novo radno mjesto, odnosno, na prvo radno mjesto još veći, naravno, i onda mi se u početku činilo da neću moći ništa od toga savladati.. to je bilo, ono, neka mala kriza je nastupila po mom dolasku u muzej, no ubrzo sam shvatio da sve ja to ja naravno mogu i da hoću, i postao mi ja zapravo taj posao vrlo zanimljiv s vremenom tako da, ovaj, bacio sam se na obradu tih zbirki..

    Original link path: /hr/mdc/arhiv/personalni-arhiv-zasluznih-muzealaca/?muzealacId=130
    Open archive

  • Title: MDC | Personalni arhiv
    Descriptive info: Guido Quien.. povijesti umjetnosti, komparatistike.. zbirka slikarstva 20.. stoljeća, kiparstvo I.. Meštrovića.. Guido Quien rođen je u Zagrebu 1943.. Otac mu je poznati hrvatski književnik Kruno Quien.. Djetinjstvo je proveo u Splitu, gdje je završio klasičnu gimnaziju.. Diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu grupu povijest umjetnosti i komparativnu književnost.. Nakon završenog fakulteta radio je nekoliko godina kao turistički vodič pa kao tajnik Društva povjesničara Hrvatske.. U Muzeju za umjetnost i obrt radio je 21 godinu kao voditelj Zbirke slikarstva (1972.. - 1994.. ), a od 1994.. do 2003.. obnašao je dužnost ravnatelja Fundacije Ivana Meštrovića.. Kao ravnatelju, cilj mu je bio obnoviti sve prostore Fundacije I.. Meštrovića i otvoriti ih za javnost.. Nakon Domovinskog rata obnovio je Crkvu Presvetog Otkupitelja, grobnicu obitelji Meštrović, u Otavicama, a njegov najveći životni projekt bilo je uređenje i postav Galerije Ivana Meštrovića u Splitu, u kojoj je stvorio preduvjete za povezanost sa zgradom Galerije, koja je Meštrovićevo autorsko djelo, vodeći brigu o pojedinostima, o vezi među zgradama, mramornim stupovima, okolišu, izloženim djelima u dramatskoj formi i osnovnoj vertikalnoj osi oko koje je zatvorio cjelokupnu koncepciju.. Za Meštrovića tvrdi da je, kao rijetko tko, bio zanimljiva osoba i kad se odvoje kvazipolitičke i "romantične" priče o njegovu podrijetlu od njegovih skulptura,  ...   Dok je obnašao dužnost ravnatelja Fundacije Ivana Meštrovića, objavio je elektroničku knjigu o Ivanu Meštroviću, koju je izradio s kolegama, stručnjacima Fundacije I.. Meštrovića, a koja je bila prva takva knjiga u Hrvatskoj.. Privatno se bavi uzgojem i križanjem ptica.. Također planira objaviti sabrana djela svog oca, književnika Krune Quiena, a kako i sam ima potvrđenog literarnog talenta, kani objaviti i knjigu novela.. Napomena: podatci preuzeti iz anketnog upitnika, materijala predanih za Personalni arhiv MDC-a i iz intervjua snimljenog 23.. studenoga 2005.. Išao sam u nešto.. Zbog čega? Možda zbog više razloga, ali eto nisam htio kao moji dragi kolege Đurđica i Staša u istoj instituciji provesti cijeli život.. Imao sam ambicije, neki program u glavi, posebno obnoviti Galeriju Meštrović u Splitu koja je bila u derutnom stanju, osim toga zbog rata je bila zatvorena.. Htio sam se u Split vratiti na jedan način, više ne igram nogomet, ili nešto takvoga, htio sam se vratiti na način koji sam godinama podržavao.. Godinama sam radio, surađivao kao i Maroević i Zidić i drugi, izložbama u Splitu, tako da je to bio jedan logični povratak sa strukom, da s naporom organizatorskim zagrlim i Zagreb i zavičaj.. (Kao pobjednik na bijelom konju?) Ehheeej! U Splitu nema pobjednika.. Morate se snaći..

    Original link path: /hr/mdc/arhiv/personalni-arhiv-zasluznih-muzealaca/?muzealacId=59
    Open archive

  • Title: MDC | Personalni arhiv
    Descriptive info: Jelka Radauš-Ribarić.. etnologinja.. dr.. humanističkih znanosti.. znanstvena savjetnica (u mirovini).. tradicijska narodna baština, etnografija Istre, ženska narodna nošnja u Istri.. Jelka Radauš Ribarić rođena je u Mariboru (Slovenija) 1922.. Osnovnu školu pohađala je u Mariboru, a Žensku realnu gimnaziju u Sušaku.. Nakon preseljenja obitelji u Zagreb nastavlja školovanje na II.. ženskoj realnoj gimnaziji u kojoj je 1940.. maturirala.. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu upisala je Etnološku grupu predmeta: etnologiju, južnoslavensku književnost, hrvatski jezik i arheologiju.. Diplomirala je 1944.. Nakon toga jednu je godinu radila u Nacionalnoj i sveučilišnoj biblioteci, a od 1945.. do mirovine 1975.. bila je zaposlena u Etnografskom muzeju u Zagrebu kao kustosica, viša kustosica i ravnateljica ustanove.. Velik dio vremena posvetila je istraživanjima na terenu, koje je rezultiralo doktorskom disertacijom Ženske narodne nošnje na poluotoku Istri, 1965.. Osim Istre, istraživala je jadransko, dinarsko i panonsko područje, kao i etnografiju Hrvata u inozemstvu (gradišćanski Hrvati, Hrvati oko Mohača u Mađarskoj).. Bila je članica mnogih strukovnih društava, komisija i odbora - od Međunarodne smotre folklora do Vinkovačkih jeseni.. Često je boravila na studijskim putovanjima u  ...   životno djelo "Milovan Gavazzi" 2006.. godine dodijeljena je dr.. sc.. Jelki Radauš Ribarić.. Napomena: podatci preuzeti iz anketnog upitnika, materijala predanih za Personalni arhiv MDC-a i iz intervjua snimljenog 7.. veljače 2002.. O autoru su pisali.. Mi etnografsku građu možemo prikupljati uglavnom radeći na terenu, a ne kao drugi muzeji koji se mogu ograničiti se na ono što im je ponuđeno.. Mi smo uvijek vezani na to što imamo u planu i morali smo ići prikupljati građu na teren da je ujedno i opremimo najnužnijim podacima.. Jer nama naša građa, sama po sebi, ne govori dosta.. Ona je samo mali sadržaj, da je to, recimo košulja, a kada je rađena, kada se nosila, tko ju je izradio, kakvu je ulogu u određenim običajima imala, to je sve trebalo ispitati na terenu.. Mi trebamo raditi na terenu, ne možemo se ograničiti samo na ono što nam se ponudi.. Ljudi umiru, oni stari koji nešto o tome znaju, oni će nestati i mi ćemo ostati bez osnovnih podataka koji bi nam mogli koristiti u daljnjem tumačenju te građe..

    Original link path: /hr/mdc/arhiv/personalni-arhiv-zasluznih-muzealaca/?muzealacId=61
    Open archive

  • Title: MDC | Personalni arhiv
    Descriptive info: Jakov Radovčić.. paleontolog.. mr.. prirodoslovnih znanosti.. paleontologija i biostratigrafija.. paleontologija fosilnih kralješaka krapinskog plaistocena.. HAZU,.. Jakov Radovčić rođen je u Kostanju kod Omiša.. Nakon završetka studija geologije i paleontologije na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu radio je kao asistent u Geološko-paleontološkoj zbirci tadašnjeg JAZU.. Godine 1970.. upisao je poslijediplomski studij paleontologije i biostratigrafije na matičnom fakultetu.. U sklopu suradnje Smithsonian institucija iz Washingtona i zagrebačkoga Geološko-paleontološkog muzeja 1972.. sudjeluje na američko-hrvatskom projektu istraživanja foslinih riba iz krednih naslaga jadranske karbonatne platforme.. Iste je godine dobio stipendiju Joyce and Zlatko Baloković Scholarship Fund za poslijediplomsko usavršavanje paleontologije na Sveučilištu Harvard u SAD-u, koje je prošao na Biološkom odjelu Sveučilišta Illinois u Chicagu.. Magisterij znanosti s područja biologije, s usmjerenjem na paleontologiju kralješnjaka stekao je 1974.. Od 1975.. do 1978.. bio je honorarni asistent u Geološko-paleontološkom zavodu PMF-a, a od 1980.. radi kao kustos za Zbirke fosilnih kralješnjaka i krapinskog pleistocena u Geološko-paleontološkome muzeju u Zagrebu.. Više je puta boravio na prirodoslovnim i paleoantropološkim katedrama nekoliko američkih sveučilišta, često je dobivao jednomjesečne stipendije u muzejskim institucijama europskih izvaneuropskih zemalja.. Tijekom muzejskog rada bio je inicijator ili suradniku izradi brojnih muzeoloških i znanstvenih projekata.. Autor je prve programske koncepcije djelovanja Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja, član  ...   realizaciju Muzeja krapinskih neandertalaca u Krapini u 2010.. godini.. Napomena: podatci preuzeti iz anketnog upitnika, materijala predanih za Personalni arhiv MDC-a i iz intervjua snimljenog 28.. svibnja 2007.. Dopunjeni podaci o nagradama preuzeti sa stranica Hrvatskog muzejskog društva www.. hrmud.. hr (http://www.. hr/clanak/Godisnja-nagrada-HMD-a/19 i http://www.. hr/clanak/Nagrada_za_zivotno-djelo-Pavao-Ritter-Vitezovic/20, pristup 05.. 04.. 2012.. Ja sam zapravo od 1969.. naginjao ka onome što najviše ljude zanima, a to je - kako smo mi došli na kuglu zemaljsku, kako smo se mi pojavili kao ljudi u današnjem svom habitusu modernih sapientnih ljudi, moderne morfologije i kulture, koja je daleko iznad životinjskog svijeta i iznad svih živih bića.. Imao sam sreću da sam došao raditi u Akademiju koja je to istraživala na hrvatskim terenima.. Došao sam već kao asistent na Akademiji u Krapinu.. Tamo je šezdesetih i sedamdesetih nastala inicijativa da se napravi novi muzej.. Ja sam bio jednim dijelom sudionik tih nastojanja koje je vodio prof.. Malez i koji su vodili ljudi iz Krapine.. Čuo sam puno tih priča i znam ljude koji su htjeli za Krapinu napraviti poznati svjetski lokalitet.. U međuvremenu sam kroz struku vidio da je to stvarno svjetski lokalitet, ali da on nije prezentiran na način na koji se takvi svjetski lokaliteti prezenitraju..

    Original link path: /hr/mdc/arhiv/personalni-arhiv-zasluznih-muzealaca/?muzealacId=99
    Open archive

  • Title: MDC | Personalni arhiv
    Descriptive info: Ljubica Ramušćak.. likovna umjetnost, etnologija.. suvremeno slikarstvo i kiparstvo Međimurja.. Ljubica Ramušćak rođena je 1941.. u Čakovcu.. Diplomirala je povijest umjetnosti i etnologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.. Cijeli radni vijek provela je u Muzeju Međimurja u Čakovcu kao kustosica Etnografskog odjela, voditeljica Likovne galerije, muzejska savjetnica i ravnateljica Muzeja.. Od 1991.. zbog obiteljskih razloga preselila je u Zagreb.. U tom je razdoblju radila u Muzejskome galerijskom centru (MGZ-u) u Zagrebu, gdje je realizirala nekoliko velikih projekata nacionalnoga i međunarodnog značenja.. U matičnome muzeju uz redovitu je djelatnost (terenski rad, istraživanje, pribavljanje i obrada te zaštita i čuvanje muzejske građe, stručno -znanstveni rad) inicirala novu muzeološku koncepciju stalnog postava Muzeja Međimurja prema suvremenim zahtjevima muzejske struke.. Na području etnologije njihov se Muzej približio tipu francuskog ekomuzeja.. Kao ravnateljica vodila je obnovu i revitalizaciju spomenika kulture Stari grad u Čakovcu, u kojemu je smješten Muzej Međimurja, i kapelice sv.. Jelene u Šenkovcu  ...   MDC-a i iz intervjua snimljenog 4.. svibnja 2005.. Ono što mene posebno veseli da sam ja ovim našim autorima na toj retrospektivnoj velikoj izložbi koje su se održavale u prostorima likovne galerije, to je prostor od 500 kvadrata, zapravo se vidio čitav njihov rad prezentiran na taj način, jedan presjek njihovog rada koji je u lokalnim sredinama nemoguće ostvariti, naročito ne u malim prostorima.. Tako da su tu bile od Marije Zidarić, njezina velika retrospektivna izložba, pa Josip Grgevčić, pa Štebih.. To mi je zapravo bio onaj prvi cilj kojem sam ja krenula.. Tu je naš Kipke koji je naš Čakovčanec i koji je imao nekoliko izložaba u našem izložbenom prostoru, da ne nabrajam velike izložbe ostalih autora od Price, Lipovca, Marijane Muljević.. Tu je bila i izložba Priske Kulčar koja je isto naša autorica, tako da sam ispreplitala imena, autora iz čitave Hrvatske, a tu su bile i međunarodne izložbe..

    Original link path: /hr/mdc/arhiv/personalni-arhiv-zasluznih-muzealaca/?muzealacId=60
    Open archive

  • Title: MDC | Personalni arhiv
    Descriptive info: Mirjana Randić.. dipl.. etnolog i prof.. engleskog jezika.. Mirjana Randić rođena je 1946.. godine u Zagrebu.. Diplomirala je na Filozofskom fakultetu, smjer etnologija i engleski jezik 1972.. Iste godine se zaposlila u Etnografskom muzeju u Zagrebu na radnom mjestu kustosa pripravnika.. Od 1974.. godine radi kao kustos, 1985.. postaje viši kustos, a od 1993.. je muzejska savjetnica.. U muzeju je bila zadužena za zbirke lončarstva, košaraštva i glazbala.. U svojem terenskom radu naročito se bavila prehranom i narodnom medicinom, a rezultate svojih istraživanja objavila je u muzejskim publikacijama.. Autorica je i suautorica niza izložaba: "Lončarstvo Hrvatskog Zagorja", 1974,.. "Lončarstvo Hrvatske", 1979.. koja je predstavljena i u Mađarskoj, "Košaraštvo", 1990.. ,  ...   "Pavao Ritter Vitezović" Hrvatskog muzejskog društva.. Posebno priznanje Hrvatskog muzejskog društva za 2009.. godinu kao dio tima dobila je za izložbu "Moć boja : kako su boje osvojile svijet" kao autorica koncepcije izložbe uz Aidu Brenko i autore likovnog postava Branimira Paškvana, Niku Pavlinek i Damira Prizmića.. Suorganizatorica je znanstvenih skupova na temu hrane 15.. Međunarodnog skupa etnologa-istraživača prehrane na temu mediteranske prehrane; skupova u okviru izložaba "Svijet hrane u Hrvatskoj", "Vizualizacija hrane u muzeju" i "Turist za stolom".. Koautorica je i scenaristica filma "Praktičari narodne medicine" u izdanju EMZ, te za serijal "Narodna medicina" HRT-a.. Sudjelovala je u obradi etnografske građe Muzeja grada Iloka te izradi prijedloga stalnog postava..

    Original link path: /hr/mdc/arhiv/personalni-arhiv-zasluznih-muzealaca/?muzealacId=127
    Open archive

  • Title: MDC | Personalni arhiv
    Descriptive info: Ante Rendić-Miočević.. povijesti umjetnosti, arheolog.. arheologija, antika i egipatska zbirka.. arheologija, grčka i rimska plastika.. Ante Rendić Miočević rođen je u Splitu,1943.. godine gdje je pohađao osnovnu školu i klasičnu gimnaziju koju je završio u Zagrebu.. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, grupu povijest umjetnosti i arheologija diplomirao je godine 1969.. Kao arheolog pripravnik zaposlio se u Arheološkome muzeju u Splitu.. Nakon položena stručnog ispita 1973.. zapošljava se u Arheološkome muzeju u Zagrebu kao kustos, do 1979.. , zatim postaje viši kustos, da bi 1986.. stekao zvanje muzejskog savjetnika.. Uz rad u Antičkom odjelu, bio je i voditelj Egipatske zbirke.. Od 1984.. obnaša dužnost ravnatelja Arheološkoga muzeja u Zagrebu.. Još od studentskih dana bio je sudionikom brojnih arheoloških istraživanja, voditelj arheoloških ekipa, sudjelovao je u istraživanjima Narone, Solina, Škripa, Prozora.. Bio je sudionik na mnogim međunarodnim skupovima u zemlji i inozemstvu.. Autor je ili suautor brojnih izložbenih projekata, među kojima su i "Blaga hrvatskih muzeja-Arheološki muzej Zagreb" u Arezzu i Torinu te autor izložbe koja je obilježila 150.. obljetnicu Arheološkoga muzeja s naslovom "Muzeopis".. U njegovoj bibliografiji brojni su tekstovi različitog sadržaja, od muzeoloških do onih posvećenih problemima grčke i rimske provincijalne plastike i kultnih spomenika domaćih božanstava.. Autor je više predgovora, uvodnika  ...   Hrvatskog muzejskog društva za životno djelo "Pavao Ritter Vitezović" za 2008.. Napomena: podatci preuzeti iz anketnog upitnika, materijala predanih za Personalni arhiv MDC-a i iz intervjua snimljenog 3.. ožujka 2004.. Podaci o nagradi za životno djelo preuzeti sa stranica Hrvatskog muzejskog društva (http://www.. Ima jedna zamiljiva priča koju je možda ispričao i netko drugi.. Jednu od izložaba koju smo radili kolegica Dubravka Balen i ja kao mladi kustosi, ne znam ni kad je to bilo, ona me doduše, moram reći, nagovorila da radimo izložbu koja se zvala Igre i igračke od pretpovijesti do srednjeg vijeka.. Jedna tema koja je tada bila apsolutno neiskorištena, bizarna, mislim da su se ovi stariji naši naprosto zgražali nad činjenicom da jednu takvu temu radimo.. Napravili smo je relativno brzo, ona je mene, moram reći, animirala, motivirala.. Trebalo je mene pokrenuti.. Mene uvijek netko mora podbadati.. Ona je svoj dio već bila napravila, ja sam se mučio oko toga.. Neću reći da smo to radili lijevom nogom ili lijevom rukom, ali onako usputno smo to radili.. Mislim da nijedna izložba koju smo mi radili, pa čak ne znam ni za muzej kasnije, nije doživjela takav odjek i uspjeh.. Obišla je cijelu Hrvatsku i možda širi prostor tadašnji..

    Original link path: /hr/mdc/arhiv/personalni-arhiv-zasluznih-muzealaca/?muzealacId=52
    Open archive



  •  


    Archived pages: 826