www.archive-org-2014.com » HR » M » MDC

Choose link from "Titles, links and description words view":

Or switch to "Titles and links view".

    Archived pages: 826 . Archive date: 2014-08.

  • Title: MDC | Personalni arhiv
    Descriptive info: Glavni sadržaj.. |.. Navigacija u kategoriji.. MDC.. Pretraživanje.. Abecedni pregled.. A-E.. F-G.. H-K.. L-M.. N-R.. S-U.. V-Ž.. Aleksić, Lucija.. Babin, Ankica.. Balabanić, Josip.. Balen, Branka.. Balen-Letunić, Dubravka.. Barbalić, Željko.. Barbić, Vesna.. Baričević, Marina.. Baričević, Dorotea.. Batorović, Mato.. Bauer, Antonija.. Bauer, Antun.. Begonja-Vidović, Leonilda.. Benc-Bošković, Katica.. Benyovsky, Lucija.. Borošak-Marijanović, Jelena.. Brajdić, Vjekoslav.. Brlošić, Stjepan.. Bulat, Mirko.. Buršić, Herman.. Cvitanović, Đurđica.. Čorak, Željka.. Ćus-Rukonić, Jasminka.. Diana, Deša.. Diminić, Josip.. Dobronić, Lelja.. Draganić, Danica.. Drechsler-Bižić, Ružica.. Dučakijević, Mirjana.. Dukat, Zdenka.. Durbešić, Viktorija.. Dvojković, Zdravko.. Eckhel, Nerina.. Fazinić, Alena.. Frajtag, Zdenka.. Gašparović, Ljerka.. Girardi-Jurkić, Vesna.. Gjetvaj, Nada.. Goll, Predrag.. Gotthardi-Škiljan, Renata.. Hajduk, Stjepan.. Hećimović, Branko.. Heim, Mira.. Horvat, Ida.. Horvat, Vlado.. Horvatić, Franjo.. Iskra-Janošić, Ivana.. Ivanuš, Rhea Silvija.. Ivanuša, Dolores.. Ivetić, Marija.. Ivkanec, Ivanka.. Ivoš, Jelena.. Jajčević, Zdenko.. Juroš-Monfardin, Fina.. Kalauz, Ksenija.. Kalšan, Vladimir.. Karaman, Antun.. Kečkemet, Duško.. Kelemen, Boris.. Kero, Pavao.. Kirigin, Branko.. Klemm, Miroslav.. Kličinović, Božena.. Kosanović, Nikola.. Koščević, Želimir.. Kraguljac, Božena.. Kralj, Ariana.. Kružić-Uchytil, Vera.. Ladović, Vanda.. Ladović, Josip.. Lazarević, Aleksandra.. Lechner, Zdenka.. Leskošek, Vilim.. Lončarić, Magdalena.. Majanović, Nada.. Maleković, Vladimir.. Maroević, Tonko.. Maroević, Ivo.. Maruševski, Olga.. Matić, Ivan.. Mihovilić, Kristina.. Miškiv, Ivanka-Jesenka.. Mrkobrad, Valerija.. Munk, Zdenka.. Nedved, Branka.. Orlić, Alma.. Oštrić, Olga.. Oštrić, Goroslav.. Pauletich, Antonio.. Pavić, Vladimira.. Pavlović, Zagorka.. Petricioli, Sofija.. Petr-Marčec, Smiljana.. Premerl, Nada.. Prister, Boris.. Quien, Guido.. Radauš-Ribarić, Jelka.. Radovčić, Jakov.. Ramušćak, Ljubica.. Randić, Mirjana.. Rendić-Miočević, Ante.. Ribičić-Županić, Anica.. Rus, Zdenko.. Sakač, Mirjana.. Schneider, Marijana.. Sokač-Štimac, Dubravka.. Sorić, Ante.. Staničić, Stanko.. Stergar, Branka.. Susovski, Marijan.. Šercer, Marija.. Šestan, Ivan.. Širec, Ljubica.. Škulj, Božica.. Šterk, Slavko.. Šutalo, Kata.. Toldi, Zvonimir.. Tomičić, Jasna.. Tonković, Marija.. Tonković, Snježana.. Uskoković, Jelena.. Velić, Biserka.. Vikić, Branka.. Vinterhalter, Jadranka.. Vojnović, Zdenko.. Vojnović, Mihovil.. Vorano, Tullio.. Vrbanić-Fadjejev, Ivana.. Vrkljan-Križić, Nada.. Zebec, Vladimir.. Zidić, Igor.. Pronađi muzealca.. Ime i prezime:.. Ustanova:.. Arheološki muzej Istre.. Arheološki muzej Split.. Arheološki muzej u Zagrebu.. Arheološki muzej Zadar.. Creski muzej.. Dvor Trakošćan.. Etnografski muzej Istre.. Etnografski muzej Split.. Etnografski muzej Zagreb.. Fundacija Ivana Meštrovića - Atelijer Meštrović.. Fundacija Ivana Meštrovića - Galerija Ivana Meštrovića.. Galerija Klovićevi dvori.. Galerija likovnih umjetnosti, Osijek.. Galerija umjetnina grada Slavonskog Broda.. Gliptoteka HAZU.. Gradski muzej Bjelovar.. Gradski muzej Karlovac.. Gradski muzej Korčula.. Gradski muzej Nova Gradiška.. Gradski muzej Požega.. Gradski muzej Sisak.. Gradski muzej Varaždin.. Gradski muzej Vinkovci.. Gradski muzej Virovitica.. Gradski muzej Vukovar.. Hrvatski muzej naivne umjetnosti.. Hrvatski povijesni muzej.. Hrvatski povijesni muzej, Zagreb.. Hrvatski prirodoslovni muzej.. Hrvatski školski muzej.. Hrvatski športski muzej.. Hrvatski željeznički muzej.. HT muzej.. Javna ustanova Zbirka umjetnina Ante i Wiltrud Topić Mimara - Muzej Mimara.. Kabinet grafike HAZU.. Lošinjski muzej.. Moderna galerija.. Muzej Belišće.. Muzej Brodskog Posavlja.. Muzej  ...   francuski jezik na Filozofskom falkultetu Sveučilišta u Zagrebu.. Školovala se i u Parizu, Münchenu i Istanbulu.. Diplomirala je francuski jezik na Sorbonni.. Pohađala je i dvije godine Ecole du Louvre.. Za vrijeme studija radila je kao turistički vodič po europskim zemljama, a nakon stjecanja diplome djeluje kao znansvena novakinja-istraživačica nacionalnog baroknog slikarstva na području goričkog arhiđakonata te kao prof.. povijesti umjetnosti u VII.. gimnaziji u Zagrebu.. Od 1979.. zaposlena je kao kustosica Zbirke europske bjelokosti i tekstila u Muzeju "Mimara" u kojemu obavlja poslove organizacije nacionalnih i međunarodnih izložaba, muzejske pedagogije, uređivanja muzejskih publikacija i poslove odnosa s javnošću.. Zvanje više kustosice stekla je 1986.. , a odlukom Ministarstva kulture 1995.. imenovana je muzejskom savjetnicom.. Zvanje magistrice humanističkih znanosti stekla je obradom teme Barokno štafelajno slikarstvo u goričkom arhidjakonatu, 1976.. Studijski boravak u Švicarskoj, Austriji, Turskoj i Francuskoj omogućio joj je suradnju s inozemnim stručnjacima i dodatno obrazovanje u struci.. Autorica je četrdesetak domaćih i inozemnih izložaba, sudionica međunarodnih projekata, autrorica 12 likovnih postava izložaba, urednica nekoliko muzejskih publikacija, vodiča, kataloga i kreativnih radionica.. Aktivno je sudjelovala na 27 stručnih skupova, kongresa i simpozija u zemlji i inozemstvu.. Dugogodišnja je aktivna članica HMD i ICOMA i članica Hrvatskog muzejskog vijeća u vrijeme donošenja novog Zakona o muzejima.. Autorica je znanstvenoistraživačkih projekata s područja povijesti umjetnosti, brojnih znanstvenih i stručnih publikacija i članaka, međunarodnih i nacionalnih izložaba, koordinatorica projekta muzejske edukacije i komunikacije te posebnih programa namijenjenih slabovidnim, slijepim i gluhonijemim osobama.. Napomena: podatci preuzeti iz anketnog upitnika, materijala predanih za Personalni arhiv MDC-a i iz intervjua snimljenog 7.. ožujka 2007.. Iz Knjižnice MDC-a:.. Radovi autora.. tekst zvučnog zapisa.. sakrij tekst zvučnog zapisa.. Osobno mi je on (Ante Topić Mimara) odabrao Zbirku bjelokosti, za što sam mu jako zahvalna jer sam proširila svoje znanje.. Naravno, ja sam željala slikarstvo jer sam radila magisterij iz slikarstva, pa mi se to učinilo jednim kontinuitetom u struci i da produbim istraživanja koja sam već započela.. Međutim, njegov odabir bio je bjelokost.. U početku mi to nije bilo drago, nije me uplašilo, ali naprosto mi je bilo žao što nisam dobila mogućnosti raditi na slikarstvu.. Naravno, kad uđete u neki materijal, kao povjesničar umjetnosti morate se brzo moći snaći sa svakim materijalom.. Sada, iz ovog današnjeg pogleda, ako se osvrnem mogu reći da sam jako zadovoljna.. Zapravo mi je otvorio prozor prema primjenjenoj umjetnosti.. O nama.. Registar muzeja.. Registar muzeja, zbirki i riznica u vlasništvu vjerskih zajednica.. Zbirke.. Digitalne zbirke.. Knjižnica.. Arhiv.. Personalni arhiv zaslužnih muzealaca.. Projekti.. Izložbe.. Predavanja i radionice.. Skupovi i manifestacije.. Publikacije.. Zaštita..

    Original link path: /hr/mdc/arhiv/personalni-arhiv-zasluznih-muzealaca/?muzealacId=97
    Open archive

  • Title: MDC | Personalni arhiv
    Descriptive info: Zdenko Rus.. povijesti umjetnosti i filozofije.. muzejski savjetnik (u mirovini).. slikarstvo, grafika 19.. i 20.. stoljeća, problemske izložbe, likovna kritika.. Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu,.. Zdenko Rus rođen je u Karlovcu 1941.. Osnovnu je školu završio u Čemincu, u Baranji, a gimnaziju u Osijeku.. Godine 1961.. doselio je u Zagreb, gdje je na Filozofskom fakultetu diplomirao povijest umjetnosti i filozofiju.. Od početka ga je privlačilo slikarstvo, ali i čista filozofija.. Nekoliko se godina družio s Veselkom Tenžerom, s kojim je dijelio studentsku sobu.. Predavao je estetiku na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, vodio tjednu radijsku emisiju, imao stalnu kolumnu u Oku, a od 1974.. stalno mu je radno mjesto u Modernoj galeriji u Zagrebu gdje je voditelj Zbirke grafike 19.. stoljeća.. Autor je ili suautor 40-ak izložbi, postava, kataloga i koncepcija izložaba suvremene hrvatske umjetnosti te dviju monografija - Marijane Muljević (1985.. ) i Đure Sedera (1996.. ).. Autor je knjige Apstraktna umjetnost u Hrvatskoj.. Slikarstvo, egzistencija, apstrakcija (1985.. Redovito je objavljivao likovne kritike, recenzije, eseje i studije u stručnim časopisima, tjednicima i dnevnom tisku, kao i na radiju i televiziji.. Vodio je  ...   Dobitnik je nagrade "7 sekretara SKOJ-a".. Napomena: podatci preuzeti iz anketnog upitnika, materijala predanih za Personalni arhiv MDC-a i iz intervjua snimljenog 22.. ožujka 2005.. Razgovor vodila i snimila Jozefina Dautbegović.. O autoru su pisali.. Moj sistem rada je mazohistički.. Ja moram vidjeti i tražim od umjetnika da mi pokaže baš sve, sve i ono što smatra da čak nije ni za baciti, jer mu se ne da, toliko je smeće.. Sad kako smo u doba digitalizacije ja svaku takvu stvar snimim, pa je isprintam i tako slažem i sad će Vlado Martek imati bar 1.. 000 takvih snimaka, iz čega je popis s potpunom kataloškom obradom, od čega će biti izloženo jedna četvrtina.. To je jedini način da uđeš u suštinu stvari, da možeš odabrati stvarno ono što će umjetnika najbolje reprezentirati i s druge strane da se ne dogodi da površno, lijepo kao na valovima, na površini pišeš i tako provučeš sebe u svom uvodnom tekstu s par pametnih fraza, a da iza toga ne stoji temeljiti u punom smislu, istraživački, reću ću tu odioznu riječ, taj pozitivistički materijal, koji treba svladati..

    Original link path: /hr/mdc/arhiv/personalni-arhiv-zasluznih-muzealaca/?muzealacId=62
    Open archive

  • Title: MDC | Personalni arhiv
    Descriptive info: Mirjana Sakač.. povijesti umjetnosti.. muzejska savjetnica (u mirovini).. povijesna zbirka, povijesni spomenici i antička kultura.. Mirjana Sakač (Noll-Kulundžić) rođena je u Osijeku 1935.. Za vrijeme Drugoga svjetskog rata roditelje su joj kao simpatizere otpora strijeljale ustaše zajedno sa Židovom M.. Kleinom, kojega su ga pokušali zaštititi.. Odrasla je kod strica koji nije imao djece.. Krenula je u njemačku školu, a potkraj rata sa stricem i tetom (koja je bila Njemica) odselila je u Tirol.. Nakon rata, 1945.. , preko Crvenog križa pronašli su je majčina sestra i tetak, književnik Zvonimir Kulundžić, koji su živjeli u Beogradu i doveli je k sebi.. Osnovnu školu završila je uz prekide u različitim školama i na različitim jezicima.. Gimnaziju i Filozofski fakultet, povijest umjetnosti, završila je u Zagrebu.. U kući tetka Z.. Kulundžića bila je okružena knjigama, i to je odredilo izbor njezina zanimanja.. Kao studentica često je putovala po Europi.. Godine 1960.. primljena je na radno mjesto kustosice pripravnice u Gliptoteci HAZU, i to kao voditeljica Zbirke povijesnih spomenika Hrvatske.. Sudjelovala je i na terenskim istraživanjima u Splitu, Trogiru i Šibeniku.. Autorica je 30-ak izložaba, autorica kataloga i predgovora.. Od 1989.. do 2000.. (vrijeme  ...   Gradskog muzeja Bjelovar i Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića.. Napomena: podatci preuzeti iz anketnog upitnika, materijala predanih za Personalni arhiv MDC-a i iz intervjua snimljenog 1.. ožujka 2004.. Najzanimljivija mi je bila izložba koju sam tek kasnije, u devedesetim godinama radila i koja je bila neka vrsta putujuće izložbe, gdje sam izložila hrvatsku baštinu od 9.. do 15.. stoljeća i nekako uključila i istarske freske, koje sam jako voljela raditi.. Onda je ta izložba bila prezentirana i u Zagrebu i Bjelovaru, u Osijeku, Umagu i u Kutini.. Isto tako mi je jako na srcu izložba "Vinceta iz Kastva".. To je izložba iz 1974.. koja je bila održana u Gliptoteci i u povodu koje je kasnije bio simpozij u Pazinu, ali i izložba fresaka koju sam priredila u Skoplju.. Uopće, suradnja sa Skopljem, mogu reći da su to bili divni ljudi, i veoma, veoma korektni.. Tu sam bila čak iznenađena, možda sam očekivala.. Što ja znam, ali naišla sam na vrhunsku profesionalnost u Skoplju.. Kad sam došla s tim freskama u Skoplje, mene su čekali njihovi tehnički djelatnici, čekali su me novinari, radio, televizija je došla, sve je tu štimalo..

    Original link path: /hr/mdc/arhiv/personalni-arhiv-zasluznih-muzealaca/?muzealacId=63
    Open archive
  •  

  • Title: MDC | Personalni arhiv
    Descriptive info: Marijana Schneider.. dr.. znanstvena savjetnica (u mirovini), vanjska suradnica Instituta povijesti umjetnosti,.. slikarstvo 19.. stoljeća, slike, grafike i skulpture crkvene umjetnosti.. ,.. Marijana Schneider rođena je u Zagrebu 1923.. Osnovnu školu i realnu gimnaziju pohađala je u Zagrebu, gdje je na Filozofskom fakultetu diplomirala povijest umjetnosti i kulture s arheologijom te opću i nacionalnu povijest.. Nakon studija dvije je godine radila u Jadran-filmu, jednu godinu u Etnografskome muzeju Zagreb, a od 1951.. do 1983.. u Povijesnome muzeju u Zagrebu, (danas Hrvatskom povijesnome muzeju) gdje je vodila Zbirku slika, grafike i skulpture crkvene umjetnosti.. Tijekom tridesetogodišnjega rada uu HPM-u na osnovi znanstvene obrade teme i materijala pripremila je i postavila više od trideset izložaba povijesnoga, kulturnopovijesnoga i umjetničkog sadržaja među kojima "Siget u umjetnosti", 1966.. , "Iz kulturnog i društvenog života Ilirskog preporoda", 1967.. , "Vedute 19.. stoljeća u grafici," 1968.. "Historijsko slikarstvo u Hrvatskoj", 1969.. , "Narodne nošnje u slikarstvu i grafici 19.. stoljeća", 1971.. , "Slikar Ivan Zasche" (1825.. -1983.. ) i mnoge druge.. Godine 1969.. postala je vanjska suradnica Instituta za povijest umjetnosti.. Suradnica je Bibliografskog leksikona Leksikografskog zavoda.. Doktorirala je 1974.. na Filozofskom fakultetu u  ...   djelo "Pavao Ritter Vitezović" i Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića.. Napomena: podatci preuzeti iz anketnog upitnika, materijala predanih za Personalni arhiv MDC-a i iz intervjua snimljenog 19.. veljače 2003.. Meni nije žao što sam se ja morala baviti i s kamenim spomenicima i oružjem i ovim i onim, čovjek uvijek nešto nauči.. Zapravo mi je žao utoliko što sam tek zadnjih 15 godina svoga staža bila specijalizirana.. Možda da su onda bili kompjutori, te bi moje ceduljice što sam ja pisala i slagala u kuvertice možda bile pristupačnije.. I danas ih listam, tko bi ih sad sredio.. Opet mi nije žao jer kontakt s materijalima.. Moram priznati, koliko god smo bili „bokčija“ što se tiče prostora, ali je jedna stvar bila dobra, da je za putovanja je uvijek bilo.. Ne mislim samo na stručna, zajednička, nego za studijska putovanja po zemlji, a poslije po inozemstvu i to moram priznati da je bilo obilato.. Pedesetih godina sam počela ići po Dalmaciji, Slavoniji da upoznam muzeje, poslije, kad sam se počela specijalno baviti likovnom zbirkom, onda sam počela odlaziti najprije u Austriju, najviše u Beč, zatim u Mađarsku..

    Original link path: /hr/mdc/arhiv/personalni-arhiv-zasluznih-muzealaca/?muzealacId=69
    Open archive

  • Title: MDC | Personalni arhiv
    Descriptive info: Dubravka Sokač-Štimac.. arheologinja.. srednjovjekovno arheološko nalazište Rudine (benediktinska opatija sv.. Mihovila) zaštita spomenika kulture u Požegi.. Dubravka Sokač Štimac rođena je 1943.. u Zagrebu.. Gimnaziju je završila u Pakracu, a arheologiju je diplomirala na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.. Od 1968.. radi u Gradskome muzeju u Požegi kao kustosica arheologinja.. Zvanje muzejske savjetnice stekla je 1987.. Vanjska je suradnica Instituta za arheologiju u Zagrebu te dugogodišnja tajnica Muzejskog društva Slavonije i Baranje.. Od 1991.. imenovana je povjerenicom za zaštitu spomenika kulture za općinu Požega.. Jedan je mandat od 2000.. do 2004.. bila ravnateljica Gradskog muzeja Požega.. Vodila je mnoga arheološka istraživanja na nalazištima u požeškom kraju (Tekić, Rudina, Zarilac, Velika, Požega, Dolac).. Tijekom dugogodišnjeg rada u muzejskoj struci svoje je radove objavljivala u mnogim stručnim časopisima i publikacijama republičkoga i regionalnog značenja (u Arheološkom pregledu, Vijestima muzealaca i konzervatora, Muzeologiji, Glasniku slavonskih muzeja, Vjesniku Požeške kotline, Monografiji Požega,  ...   Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića.. veljače 2006.. Kad sam došla mislila sam da neću ništa moći napraviti.. Taj posao je takav da jednostavno čovjek mora biti strpljiv.. Mi dobro znamo da kultura nije nikad na nekom posebnom mjestu, da smo uvijek bili kao nekakva potrošnja i da treba puno uvjeravati, osobito lokalnu zajednicu, da je to nešto vrijedno, da se netko zainteresira.. Mislim da je to sve sreća, na kog se naiđe, tko je gradonačelnik, tko je onaj koji financira, jer o tome puno ovisi.. Mislim da su mnoge kolege nekako odustale od svog posla, ne samo od arheologije, nego i od nečega drugog, nisu bili dovoljno strpljivi, ne mogu više dočekati da „pokažem ono što ja mogu“.. Mislim da je to to.. Koliko će mladi ljudi, mislim da oni danas, one koje poznam, misle da se sve može preko noći, a to se ne može..

    Original link path: /hr/mdc/arhiv/personalni-arhiv-zasluznih-muzealaca/?muzealacId=64
    Open archive

  • Title: MDC | Personalni arhiv
    Descriptive info: Ante Sorić.. dipl.. pravnik.. pravo, rukovodni poslovi.. organizacija izložaba, marketing.. Ante Sorić rođen je u mjestu Preko na otoku Ugljanu 1929.. kao deveto od trinaestero djece.. Osnovnu školu pohađao je u šibenskom sjemeništu, a gimnaziju je također završio u Šibeniku.. Nakon rata završio je Pravni fakultet u Zagrebu.. Radio je u SSRN-u kao tajnik za nacionalna i vjerska pitanja, bio je zastupnik u Saboru, obavljao različite poslove: u turizmu je radio kao načelnik odjela za turističku propagandu, u kulturi je bio tajnik poznatom kolekcionaru Anti Topiću Mimari.. Radni vijek završio je kao ravnatelj Muzejsko - galerijskog centra, koji je djelovao u sklopu Zbirke umjetnina Ante i Wiltrud Topić Mimara, s vlastitim izložbenim prostorom koji je 1996.. preimenovan u Galeriju Klovićeve dvore.. Brojne izložbe koje je priredio A.. Sorić u Klovićevim dvorima brojem posjetitelja premašivale su sve dotadašnje i svaka je bila poseban društveni i kulturni događaj.. Njegov angažman počeo je izložbom "Grafika Albrechta Dürera", a nastavio se "Retrospektivom Otona Glihe", "Izložbom skulptura Dušana Džamonje", a pravi život Muzejsko - galerijskog prostora započeo je izložbom "Riznice zagrebačke katedrale", 1983.. Veliki projekt "Drevna kineska kultura" - izložba priređena u  ...   njegovim inozemnim vezama, krajem 2002.. ostvarena izložba "Zlatna žetva" - kineska suvremena umjetnost, koju A.. Sorić potpisuje i kao voditelj projekta.. Napomena: podatci preuzeti iz anketnog upitnika, materijala predanih za Personalni arhiv MDC-a i iz intervjua snimljenog 12.. siječnja 2005.. Te tri izložbe (Gliha, Džamonja i Durer) koje su bile u Muzejskom prostoru su pokazale da je zagrebačka publika čekala tako nešto i da je posjeta bila tada, nešto preko 50.. 000 ljudi.. Jasno, to nam je bilo veliko ohrabrenje, mi smo tada znali da krećemo u dobrom pravcu i počeo se širiti krug i unutrašnji broj stručnih ljudi i vanjskih.. Mimara u to doba još nije htio čak ni biti u tim prostorima, jer je bio nezadovoljan uređenjem prostora, pa je priredio izložbu svojih djela iz zbirke sadašnjeg muzeja Mimare u Vili Zagorje, to je današnjoj zgradi Predsjedničkih dvora.. Tamo su došli kustosi koji su bili vezani za Mimarinu zbirku i priredili su izložbu uz pomoć ostalih ljudi, i ta izložba je pokazala veliki interes publike, ne samo iz Zagreba, nego i iz drugih krajeva.. Još jednom, to je potvrada: Zagreb je jedan epicentar takve aktivnosti..

    Original link path: /hr/mdc/arhiv/personalni-arhiv-zasluznih-muzealaca/?muzealacId=65
    Open archive

  • Title: MDC | Personalni arhiv
    Descriptive info: Stanko Staničić.. umjetnost, umjetnički obrt.. namještaj, profani namještaj sjeverozapadne Hrvatske s kraja 18.. i početka 19.. stoljeća, oslikana koža, keramika.. Stanko Staničić rođen 1929.. u Sigetecu kod Koprivnice.. Gimnaziju je završio u Zagrebu, a povijest umjetnosti diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.. Sav radni vijek proveo je u Muzeju za umjetnost i obrt u Zagrebu.. Velik utjecaj i ulogu u njegovu životu imao je prof.. Zdenko Vojnović od kojega je naučio mnogo o muzeologiji i muzejima uopće kao i prof.. Zdenka Munk pod čijim je ravnanjem proveo 25 godina svojega radnog staža.. Kao mladi kustos najprije je radio na Zbirci tekstila, a od 1962.. kustos je Zbirke namještaja, s kolegicom Verom Kružić Uchytil.. Poslije odlaska kolegice Olge Klobučar u mirovinu, preuzeo vođenje Zbirke keramike.. Njegovo zanimanje bilo je više usmjereno na suvremenu keramiku.. Postavio je velik broj izložaba, kao i dionicu keramike u novom stalnom postavu Muzeja za umjetnost i obrt 1995.. Autor je brojnih kataloga koji su pratili izložbe priređivane u zemlji i inozemstvu.. Napisao je mnogo članaka o namještaju i kulturi stanovanja, obradi kože i tehnici  ...   za životno djelo 2004.. Napomena: podatci preuzeti iz anketnog upitnika, materijala predanih za Personalni arhiv MDC-a i iz intervjua snimljenog 10.. lipnja 2002.. Međutim, kad me sad pitate što bi ja mogao izdvojiti, ja ne smatram životnim djelom, ali smatram jednim segmentom u tom našem poslu, s kojim sam ja zbilja potpuno zadovoljan, to je dionica keramike u stalnom postavu Muzeja za umjetnost iz 1995.. To ja zbilja, kad dođem gore, ja stanem, još danas iako je prošlo sedam godina, ja moram reći da se divim.. Međutim, nije do kraja divljenje, jer nisam zadovoljan prostorom koji mi je dodijeljen, jer je to tamo na kraju, nekako i premalo, međutim u danim okolnostima, u tom zadanom prostoru, mislim da sam napravio maksimalno što sam mogao.. A što se tiče drugoga, to bi trebalo tek uslijediti.. Moj opus još nije završen.. Ja vam sad radim na katalogu Zbirke porculana, i ako to uspijem sretno dovesti do kraja, nadam se da hoću, onda bi recimo to, uz stalni postav, možda bi to na neki način mogao smatrati ili doživjeti kao moje životno djelo..

    Original link path: /hr/mdc/arhiv/personalni-arhiv-zasluznih-muzealaca/?muzealacId=66
    Open archive

  • Title: MDC | Personalni arhiv
    Descriptive info: Branka Stergar.. profesor povijesti umjetnosti i arheologije.. viši kustos.. kulturna povijest grada Ozlja, slikarstvo Slave Raškaj.. povijest grada Ozlja.. Branka Stergar rođena je 1946.. Diplomirala je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu povijest umjetnosti i arheologiju.. Nakon udaje seli se u Kanadu.. Pri povratku u Hrvatsku 1990.. godine zapošljava se u Zavičajnom muzeju Ozalj.. U muzeju je radila sa Martinom Vajdićem, tadašnjim kustosom.. Nakon upoznavanja sa zbirkama i građom muzeja započinje  ...   Ratna događanja i radovi na Starom gradu odgodili su otvaranje stalnog postava do 2002.. U svojem djelovanju kao kustos sakupila je puno dragocjenih podataka i artefakata vezanih za život i rad jedne od najcjenjenijih hrvatskih slikarica Slave Raškaj.. Organizirala je nekoliko umjetničkih kolonija "Slavino proljeće".. Napomena: podaci preuzeti iz anketnog upitnika, materijala predanih za Personalni arhiv MDC-a i iz intervjua snimljenog 29.. kolovoza 2009.. Razgovor vodila i snimila Iva Validžija..

    Original link path: /hr/mdc/arhiv/personalni-arhiv-zasluznih-muzealaca/?muzealacId=119
    Open archive

  • Title: MDC | Personalni arhiv
    Descriptive info: Marijan Susovski.. povijesti umjetnosti i eng.. jezika.. muzejski savjetnik.. likovna umjetnost, vizualni dizajn,.. Donacija Seissel, Zbirka Richter novi umjetnički mediji, Exat 51 i Nove tendencije.. Marijan Susovski rođen je 1943.. u Zagrebu, gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju u kojoj je maturirao s temom iz povijesti umjetnosti s naslovom Impresionizam kao baza moderne umjetnosti.. Filozofski fakultet, grupu povijest umjetnosti i engleski jezik, diplomirao je 1968.. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.. Još kao student sudjelovao je u radu istraživačkih ekipa Instituta za povijest umjetnosti duž jadranske obale, u sklopu projekta Južni Jadran koji je vodio dr.. Milan Prelog.. Magistarski ispit s temom Televizijski vizualni dizajn položio je 1983.. godine, također na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.. Radio je kao vanjski stručni suradnik Centra za industrijsko oblikovanje, bio poslovni tajnik Društva povjesničara umjetnosti te vanjski stručni suradnik Radio Zagreba za likovnu umjetnost.. Od 1972.. bio je u stalnom radnom odnosu u Galeriji suvremene umjetnosti, Galerijama grada Zagreba (sada Muzej suvremene umjetnosti), a od 1984.. do 1990.. bio je ravnatelj MSU-a.. Također je bio voditelj Zbirki donacije Seissel i Richter, ali je i aktivno sudjelovao u radu muzejske  ...   je Medaljom rada Josipa Broza Tita 1979.. te Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića.. Njegova doktorska disertacija Josip Seissel - konstruktivističko razdoblje 1921.. -1924.. ostala je nedovršena.. Umro je u Zagrebu 20.. listopada 2003.. u 61.. godini.. srpnja 2002.. Vrlo mi je teško bilo što izdvojiti jer sam veoma volio svoj posao i volim ga i danas.. Bio sam uvijek angažiran oko njega, borio sam se, osobito 1970-ih godina, za promoviranje mladih umjetnika koji su tada bili marginalizirani.. Mislim da sam to činio s velikim uspjehom jer su svi ti umjetnici kojima sam tada postavljao prve izložbe i pisao tekstove za kataloge posve besplatno, noćima, pokušavajući ih plasirati u inozemstvo, postali poznati.. Svojim najvećim uspjehom smatram to što su svi ti ljudi uspjeli, svaka osoba kojoj sam priredio izložbu danas je među najznačajnijim hrvatskim umjetnicima.. Danas su postali poznati.. Ja sam zaslužan i za to što su mnogi umjetnici koji su se tada bavili video umjetnošću prvi put dobili videokamere u ruke, još 1972.. /73.. ili 1974.. Još se danas bave time i postali su slavni u svijetu zbog svojih videoradova, da ne nabrajam imena..

    Original link path: /hr/mdc/arhiv/personalni-arhiv-zasluznih-muzealaca/?muzealacId=67
    Open archive

  • Title: MDC | Personalni arhiv
    Descriptive info: Marija Šercer.. povijesti i povijesti umjetnosti.. povijest i povijest umjetnosti,.. umjetnički obrt, umjetnički ukrašeno hladno oružje 17.. i 18.. stoljeća, stari zagrebački obrti.. Muzeju Srba u Hrvatskoj, Zagreb,.. Marija Šercer rođena je 1933.. Osnovnu i srednju školu pohađala je u Subotici, a na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirala je 1957.. , grupu povijest i povijest umjetnosti.. Jednu je godinu radila u Osnovnoj školi u Ivancu kao profesor povijesti, a od 1959.. bila je kustosica u Muzeju Srba u Hrvatskoj.. Nakon pripajanja tog Muzeja Povijesnome muzeju 1963.. , preuzela je poslove kustosice u toj ustanovi.. Budući da joj je majka bila Mađarica, odlično je govorila mađarski jezik pa je dobila stipendiju za šest mjeseci studijskog boravka u Mađarskoj radi usavršavanja u struci.. Od 1967.. vodila je Zbirku oružja u Hrvatskom povijesnome muzeju u Zagrebu.. Najprije je obradila Zbirku oružja Desnica, koju je književnik Vladan Desnica prodao HPM-u.. Usto je obradila arhivsku građu - korespondenciju obitelji Desnica koja se odnosi na bosanskohercegovački ustanak iz 1875.. Inventirala je i sustavno obradila hladno oružje, koje je prikazano na izložbama "Staro oružje na motki", 1972.. "Jatagani", 1975.. , "Mačevi, bodeži, noževi", 1977.. , "Sablje", 1980.. Godine 1975.. magistrirala je s temom Umjetnički ukrašeno hladno oružje 17.. stoljeća u Povijesnome muzeju Hrvatske.. Priredila je nekoliko gostujućih izložaba u  ...   Hrvatskoga narodnog muzeja u Zagrebu.. Napomena: podatci preuzeti iz anketnog upitnika, materijala predanih za Personalni arhiv MDC-a i iz intervjua snimljenog 28.. veljače 2002.. bibliografija.. Ja sam više radila individualno, iako sam sudjelovala na skupnim izložbama, ako je što trebalo, recimo, Bitka kod Siska, ili Bitka na Mohačkom polju, Ilirski preporod, pa onda Hrvatski narodni prporod, u Muzeju za Umjetnost i obrt.. To je bila jedna velika izložba gdje sam ja sudjelovala s cehovskom građom.. Iskreno priznajem, ja sam radila više samostalnih izložaba, a kod rada na oružju sam se automatski zainteresirala za građu i oružara, za Zagreb i njegovu produkciju, rad tih djelatnika, kovača, puškara.. Tako sam došla i do cehova.. Malo po malo nekako se ta građa prikupila i ušli smo u zajedničku izložbu.. Zapravo, to je bila moja izložba, Zagrebački cehovi, koja je bila postavljena u Muzeju grada i koja je bila u njihovom prostoru, u onom starom, ne sadašnjem, ne znam više u koliko soba, ali uglavnom sve je sjelo iako je bilo jako puno izložaka, nekako je bilo dosta pregledno.. Jedino sam imala peh, jer je to bilo u siječnju '91.. , počeli su sukobi, rat, sve je bilo sporadično, ali baš zbog tih opasnosti građu i arhivu, sve je trebalo polako vratiti da ne bi slučajno nastradala..

    Original link path: /hr/mdc/arhiv/personalni-arhiv-zasluznih-muzealaca/?muzealacId=68
    Open archive

  • Title: MDC | Personalni arhiv
    Descriptive info: Ivan Šestan.. matična služba za etnologiju, tradicijsko gospodarstvo, vinogradarstvo, vinarstvo, maslinarstvo.. Ivan Šestan rođen je u Zagrebu 1947.. Gimnaziju i Filozofski fakultet, grupu etnologiju i indologiju diplomirao je u Zagrebu.. Želio se baviti suvremenom indijskom kulturom, no stjecajem okolnosti njome se nakon stjecanja diplome nije bavio, ali mu je stečeno znanje pomagalo u bavljenju etnologijom.. Prvo radno mjesto, još kao apsolventu, bilo mu je u Muzeju Đakovštine u Đakovu, gdje je vodio Zbirku narodne nošnje.. Kasnije prelazi u Etnografski muzej u Zagrebu.. Posebno ga zanima vinogradarstvo i vinarstvo u antici i srednjem vijeku.. Prva njegova izložba u Etnografskome muzeju bila je na temu "Motiv srca u likovnom tradicijskom izrazu", zatim je postavio izložbe "Maslinarstvo", "Vinogradarstvo", "Narodne nošnje bunjevačkih Hrvata" i dr.. Autor je brojnih kataloga, sudionik nekoliko konferencija i znanstvenih skupova u zemlji i inozemstvu.. Od izvornih znanstvenih radova najznačajniji su Obrti u okolici Zagreba, Etnološka istraživanja 3-4, 1987.. , Okolica Gračaca kao stjecište kultura, (Etnološka tribina 16, 1993.. ), O nekim pitanjima tehnologije hrvatske tradicijske vitikulture  ...   svoj dosadašnji rad i uspoređujem ga s radom drugih kolega, ima tu jedna stvar.. Ja znam da to možda čak i nije neka prednost, odnosno, nije nekakva kvaliteta, to što za pojedine moje kolege možete reći da je stručnjak za ovo ili ono područje.. Kad pogledam svoju bibliografiju tu ima različitih tema.. Stvar je u tome što mene nešto zainteresira, zaintrigira, nešto mi nije jasno, postoji nešto o čemu nešto znate i ja sad idem sebi razjasniti i u onoj mjeri kad je meni jasno, to me napušta.. Jedino što nisam uspio do sada, u tom pravcu bih htio ići, a to je pitanje vinogradarstva, podrijetla našeg vinogradarstva, ne onaj povijesni dio, koji je manje više razjašnjen, nego u etnološkom smislu.. Ima još puno točaka koje su interesantne jer predstavljaju nekakav odnos antike i srednjeg vijeka, tog romanskog stanovništva, otkud potječe, ne samo romanskog nego i grčkog, i tog odnosa prema barbarima, to jest nama Slavenima, Ilirima, i tu u tom području bi se dalo dosta napraviti..

    Original link path: /hr/mdc/arhiv/personalni-arhiv-zasluznih-muzealaca/?muzealacId=79
    Open archive



  •  


    Archived pages: 826