www.archive-org-2014.com » HR » M » MDC

Choose link from "Titles, links and description words view":

Or switch to "Titles and links view".

    Archived pages: 826 . Archive date: 2014-08.

  • Title: MDC | Personalni arhiv
    Descriptive info: Glavni sadržaj.. |.. Navigacija u kategoriji.. MDC.. Pretraživanje.. Abecedni pregled.. A-E.. F-G.. H-K.. L-M.. N-R.. S-U.. V-Ž.. Aleksić, Lucija.. Babin, Ankica.. Balabanić, Josip.. Balen, Branka.. Balen-Letunić, Dubravka.. Barbalić, Željko.. Barbić, Vesna.. Baričević, Marina.. Baričević, Dorotea.. Batorović, Mato.. Bauer, Antonija.. Bauer, Antun.. Begonja-Vidović, Leonilda.. Benc-Bošković, Katica.. Benyovsky, Lucija.. Borošak-Marijanović, Jelena.. Brajdić, Vjekoslav.. Brlošić, Stjepan.. Bulat, Mirko.. Buršić, Herman.. Cvitanović, Đurđica.. Čorak, Željka.. Ćus-Rukonić, Jasminka.. Diana, Deša.. Diminić, Josip.. Dobronić, Lelja.. Draganić, Danica.. Drechsler-Bižić, Ružica.. Dučakijević, Mirjana.. Dukat, Zdenka.. Durbešić, Viktorija.. Dvojković, Zdravko.. Eckhel, Nerina.. Fazinić, Alena.. Frajtag, Zdenka.. Gašparović, Ljerka.. Girardi-Jurkić, Vesna.. Gjetvaj, Nada.. Goll, Predrag.. Gotthardi-Škiljan, Renata.. Hajduk, Stjepan.. Hećimović, Branko.. Heim, Mira.. Horvat, Ida.. Horvat, Vlado.. Horvatić, Franjo.. Iskra-Janošić, Ivana.. Ivanuš, Rhea Silvija.. Ivanuša, Dolores.. Ivetić, Marija.. Ivkanec, Ivanka.. Ivoš, Jelena.. Jajčević, Zdenko.. Juroš-Monfardin, Fina.. Kalauz, Ksenija.. Kalšan, Vladimir.. Karaman, Antun.. Kečkemet, Duško.. Kelemen, Boris.. Kero, Pavao.. Kirigin, Branko.. Klemm, Miroslav.. Kličinović, Božena.. Kosanović, Nikola.. Koščević, Želimir.. Kraguljac, Božena.. Kralj, Ariana.. Kružić-Uchytil, Vera.. Ladović, Vanda.. Ladović, Josip.. Lazarević, Aleksandra.. Lechner, Zdenka.. Leskošek, Vilim.. Lončarić, Magdalena.. Majanović, Nada.. Maleković, Vladimir.. Maroević, Tonko.. Maroević, Ivo.. Maruševski, Olga.. Matić, Ivan.. Mihovilić, Kristina.. Miškiv, Ivanka-Jesenka.. Mrkobrad, Valerija.. Munk, Zdenka.. Nedved, Branka.. Orlić, Alma.. Oštrić, Olga.. Oštrić, Goroslav.. Pauletich, Antonio.. Pavić, Vladimira.. Pavlović, Zagorka.. Petricioli, Sofija.. Petr-Marčec, Smiljana.. Premerl, Nada.. Prister, Boris.. Quien, Guido.. Radauš-Ribarić, Jelka.. Radovčić, Jakov.. Ramušćak, Ljubica.. Randić, Mirjana.. Rendić-Miočević, Ante.. Ribičić-Županić, Anica.. Rus, Zdenko.. Sakač, Mirjana.. Schneider, Marijana.. Sokač-Štimac, Dubravka.. Sorić, Ante.. Staničić, Stanko.. Stergar, Branka.. Susovski, Marijan.. Šercer, Marija.. Šestan, Ivan.. Širec, Ljubica.. Škulj, Božica.. Šterk, Slavko.. Šutalo, Kata.. Toldi, Zvonimir.. Tomičić, Jasna.. Tonković, Marija.. Tonković, Snježana.. Uskoković, Jelena.. Velić, Biserka.. Vikić, Branka.. Vinterhalter, Jadranka.. Vojnović, Zdenko.. Vojnović, Mihovil.. Vorano, Tullio.. Vrbanić-Fadjejev, Ivana.. Vrkljan-Križić, Nada.. Zebec, Vladimir.. Zidić, Igor.. Pronađi muzealca.. Ime i prezime:.. Ustanova:.. Arheološki muzej Istre.. Arheološki muzej Split.. Arheološki muzej u Zagrebu.. Arheološki muzej Zadar.. Creski muzej.. Dvor Trakošćan.. Etnografski muzej Istre.. Etnografski muzej Split.. Etnografski muzej Zagreb.. Fundacija Ivana Meštrovića - Atelijer Meštrović.. Fundacija Ivana Meštrovića - Galerija Ivana Meštrovića.. Galerija Klovićevi dvori.. Galerija likovnih umjetnosti, Osijek.. Galerija umjetnina grada Slavonskog Broda.. Gliptoteka HAZU.. Gradski muzej Bjelovar.. Gradski muzej Karlovac.. Gradski muzej Korčula.. Gradski muzej Nova Gradiška.. Gradski muzej Požega.. Gradski muzej Sisak.. Gradski muzej Varaždin.. Gradski muzej Vinkovci.. Gradski muzej Virovitica.. Gradski muzej Vukovar..  ...   zvanje.. muzejska savjetnica.. polje djelovanja.. povijest umjetnosti, suvremena povijest umjetnosti.. uže polje djelovanja.. organiziranje predavanja, video i filmske projekcije, performanse, izdavačka djelatnosti.. ustanove.. ,.. SCCA- Institut za suvremenu umjetnost,.. Muzej savremene umetnosti.. biografija.. Jadranka Vinterhalter rođena je 1948.. u Zemunu.. Obzirom da joj je otac bio diplomata, odrasla je u različitim kulturnim sredinama Europe i Amerike.. Osnovnu školu pohađala je u New Yorku, a živjela je u Beogradu, Sarajevu i Zagrebu.. Nakon diplome 1974.. godine se zaposlila u Muzeju savremene umetnosti u Beogradu kao kustos u Centru za vizualnu kulturu i informiranje.. Unutar Centra vodila je edukativne programe i seminare za širu publiku te posebne specijalizirane programe za učenike svih uzrasta.. Postavila je oko 60 izložaba modernih umjetnika.. Godine 1984.. Zapošljava se u Muzejskom dokumentacijskom centru gdje preuzima poslove koncipiranja i uređivanja stručnog muzeološkog časopisa "Informatica Museologica".. Jedan je od autora vodiča "Muzeji i galerije Hrvatske" 1992.. g.. Od 1985.. radila je na organizaciji muzejskog izdavaštva na međunarodnom sajmu knjiga Interliber.. Početkom Domovinskog rata MDC dobiva ulogu matične ustanove koja skrbi o mreži muzeja u Hrvatskoj te zajedno s kolegama evidentira ratne štete i o tome kontinuirano informira domaću i svjetsku javnost.. Od 1994.. godine započinje s radom u Soros Institutu za suvremenu umjetnost (SCCA) i prikuplja dokumentaciju o suvremenim hrvatskim umjetnicima.. Bavila se promocijom mladih suvremenih umjetnika predstavljajući ih na izložbama koje i danas služe kao izvor dragocjenih informacija.. Uz navedene poslove radila je i na edukaciji mladih ljudi i budućih kustosa.. Unutar rada u SCCA organizirala je međunarodni seminar "Muzeji i galerije suvremene umjetnosti poslije rata", a polaznici seminara su obišli niz gradova u regiji.. Od 2000.. godine radi u Muzeju suvremene umjetnosti kao voditeljica Zbirke moderne umjetnosti, a od 2007.. kao voditeljica Zbirke skulpture.. Danas je voditeljica Dokumentacijskog i informacijskog odjela.. Sudjelovala je u ostvarivanju velikog projekta preseljenja Muzeja suvremene umjetnosti na novu lokaciju u Novom Zagrebu.. Kao voditeljica Zbirke skulpture radila je na izradi vodiča kroz novi postav.. Od 2007.. predaje doktoratima Muzeologiju na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu.. Iz Knjižnice MDC-a:.. Radovi autora.. O nama.. Registar muzeja.. Registar muzeja, zbirki i riznica u vlasništvu vjerskih zajednica.. Zbirke.. Digitalne zbirke.. Knjižnica.. Arhiv.. Personalni arhiv zaslužnih muzealaca.. Projekti.. Izložbe.. Predavanja i radionice.. Skupovi i manifestacije.. Publikacije.. Zaštita..

    Original link path: /hr/mdc/arhiv/personalni-arhiv-zasluznih-muzealaca/?muzealacId=115
    Open archive

  • Title: MDC | Personalni arhiv
    Descriptive info: Zdenko Vojnović.. prof.. filozofije.. kustos.. knjižničarstvo, kultura stanovanja, stilski namještaj.. muzejska pedagogija, muzeologija.. Zdenko Vojnović rođen je 1912.. u Zagrebu gdje je pohađao osnovnu školu i Prvu klasičnu gimnaziju.. Nakon mature upisao se na zagrebački Filozofski fakultet kao student tadašnje XXVII.. grupe predmeta.. U sklopu prvoga stručnog predmeta upisuje kolegije psihologije, logike i teorije spoznaje te povijesti filozofije, dok su mu u sklopu drugog predmeta kolegiji etika i estetika.. Tijekom studija usporedno sluša predavanja iz povijesti umjetnosti.. Studij filozofije i estetike završava 1935.. S grupom povjesničara umjetnosti pokreće časopis za umjetnička i kulturna pitanja Ars.. Kao stipendist francuske Vlade dva je semestra studija proveo u Francuskoj.. Svoju djelatnost u Muzeju za umjetnost i obrt započeo je 1940.. u svojstvu knjižničara volontera, a 1941.. primljen je u stalni radni odnos.. Krajem 1943.. položio je stručni ispit za zvanje knjižničara te je postao prvi stručno kvalificirani knjižničar u povijesti MUO-a.. Još kao student bio je  ...   stanju dočekao kraj rata.. U lipnju 1945.. vraća se u MUO, gdje priprema izložbu "Povijest muzeja za umjetnost i obrt" i stalni tematski postav Zbirke keramike stakla i metala.. Godine 1947.. stekao je zvanje kustosa.. Nastojeći oživotvoriti ideju "živog muzeja" održao je niz predavanja iz muzejske pedagogije, organizirao razne stručne skupove i književne večeri.. Najveće Vojnovićevo dostignuće svakako je osnivanje Kolegija muzeologije na zagrebačkom Filozofskom fakultetu (1950.. ), a značajnu ulogu ima i u osnivanju udruženja stručnih muzejskih djelatnika.. Mjesto direktora MUO-a preuzeo je 12.. lipnja 1952.. U jesen 1954.. odlazi na bolničko liječenje, gdje je zbog pada pogoršano njegovo zdravstveno stanje i umire u Rijeci u 42.. godini.. Svoje tekstove objavljivao je u Književniku, Hrvatskoj reviji, Hrvatskom kolu, Arsu, Republici, Kulturnom radniku, Arhitekturi, Historijskom zborniku i Muzeologiji.. Napomena: svi podaci preuzeti iz materijala i tekstova koje je Stanko Staničić (MUO) napisao, priredio i predao MDC-u za Personalni arhiv.. O autoru su pisali..

    Original link path: /hr/mdc/arhiv/personalni-arhiv-zasluznih-muzealaca/?muzealacId=104
    Open archive

  • Title: MDC | Personalni arhiv
    Descriptive info: Mihovil Vojnović.. povijesti.. viši kustos (u mirovini).. NOB i radnički pokret u Dalmaciji, socijalistička revolucija u Splitu.. Muzeju narodne revolucije Split,.. Mihovil Vojnović rođen je u selu Duće nedaleko od Omiša.. Gimnaziju je završio u Splitu, a Filozofski fakultet (grupu povijest) 1961.. u Zagrebu.. Od 1962.. do 1969.. radio je kao nastavnik u selu Lećevici.. Od 1969.. zaposlen je u Muzeju narodne revolucije u Splitu kao kustos Zbirke trodimenzionalnih predmeta.. Muzej narodne revolucije otvoren je za javnost 1980.. , na Dan oslobođenja grada Splita.. Za stalni postav Vojnović je izradio muzeološku koncepciju i scenarij za razdoblje od kapitulacije Italije, u rujnu 1943.. do kraja Drugoga svjetskog rata 1945.. , u kojemu je obradio 21 tematsku cjelinu.. U suradnji s ostalim kustosima radio je na gotovo svim tematskim izložbama: "Tito u Dalmaciji", "Split velikih dana slobode", "Osnivanje prve narodne vlasti", "Jugoslavenski dobrovoljci u španjolskom građanskom ratu", "IV.. splitska udarna brigada", "Split 1941.. -1945.. " i dr.. U suautorstvu s Tatjanom Kovač objavio je knjigu U spomen revoluciji, u kojoj su opisi svih spomen - obilježja posvećenih događajima iz povijesti radničkog pokreta.. Knjiga je objavljena u izdanju Instituta za historiju radničkog pokreta Dalmacije.. Bio je član Odbora za izradu novoga muzejskog postava II.. zasjedanja AVNOJ-a u Jajcu.. Od  ...   u Splitu", 1998.. i "Demokratski izbori u Splitu 1990.. -2000.. " Za svoj rad dobio je priznanje SUBNOR-a grada Splita.. Napomena: podatci preuzeti iz anketnog upitnika, materijala predanih za Personalni arhiv MDC-a i iz intervjua snimljenog 19.. lipnja 2006.. tekst zvučnog zapisa.. sakrij tekst zvučnog zapisa.. Bilo je teških stvari, a najgore je to što je u tome Muzeju, dok smo mi radili, uvijek neka politika imala svoje prste.. Ne mislim baš da je bilo puno, ali su neki iz tih krugova voljeli imati nekakav utjecaj na rad i na ocjene rada u tom Muzeju.. To su bili u prvome redu borci iz Drugog svjetskog rata, koji su sebe poistovjećivali s Muzejom i mislili da nije bilo njih, ne bi bilo ondašnje Jugoslavije.. Kad se radi jedna izložba onda vam neki političar dođe i kaže ova fotografija ne može ići.. Ja se dobro sjećam kad smo imali jednu izložbu "Tito u Dalmaciji" ili "Tito u Splitu", ne znam sad točno, onda je između ostalih s Titom na slici bila i Svaka Dapčević, normalno.. E, sad je trebalo Savku Dapčević izbaciti, odnosno te fotografije na kojima se ona pojavljivala ne stavljati na izložbu.. Ja sam ih stavio, ali onda je recenzija došla i takve su fotografije izbačene..

    Original link path: /hr/mdc/arhiv/personalni-arhiv-zasluznih-muzealaca/?muzealacId=87
    Open archive
  •  

  • Title: MDC | Personalni arhiv
    Descriptive info: Tullio Vorano.. povijesti i povijesti umjetnosti.. viši kustos.. povijest, radnički pokret Labinštine i NOR Istre.. Memorijalna zbirka Matije Vlačića Ilirika, labinska povijesna kronika, istarski ugljenokopi, labinska društva i udruženja.. Radničko sveučilište Labin,.. Tullio Vorano rođen je 1946.. u Labinu gdje je pohađao Osnovnu talijansku školu i hrvatsku Gimnaziju, a Filozofski fakultet, grupu povijest i povijest umjetnosti, završio je u Zagrebu.. Sav radni vijek, od 1968.. godine proveo je u Narodnome muzeju Labin, u svojstvu kustosa voditelja.. Dva je puta bio vršitelj dužnosti direktora Radničkog sveučilišta Labin, a godinu je dana (1971.. ) honorarno predavao povijest u Gimnaziji „Mate Blažina“ u Labinu.. U jednome mandatu bio je izaslanik u Republičkom SIZ-u kulture i član Hrvatskog muzejskog vijeća.. Od 2004.. do 2006.. bio je voditelj Društva muzealaca i galerista Istre.. Bio je član Savjeta Historijskog arhiva Pazin, te član Upravnog vijeća Etnografskog muzeja Istre u Pazinu.. Kao predstavnik Zajednice Talijana Labin pet je puta uzastopno izabran za općinskoga, a kasnije i za gradskog vijećnika.. Pod njegovim je vodstvom obnovljena muzejska zgrada i postavljen novi stalni postav Narodnog muzeja Labin, koji djeluje u sklopu Pučkog otvorenog učilišta.. Posebno zanimanje pokazao je za život i rad Matije Vlačića Ilirika, te je upravljao otvaranjem Memorijalne zbirke Matije Vlačića Ilirika u Labinu.. Ujedno je organizirao restauriranje ciklusa baroknih slika i  ...   U glasilu Labinska komuna objavio je brojne članke o labinskim društvima i udruženjima, a s Turističkom zajednicom grada Labina sudjelovao u projektu Labin art republika.. Bavio se i prevođenjem s talijanskog jezika, pa je osim stručnih tekstova preveo i roman Diega Zandela Una storia istriana (Istarska priča).. Nagrađen je Srebrenom plaketom Labinske republike.. Napomena: podatci preuzeti iz anketnog upitnika, materijala predanih za Personalni arhiv MDC-a i iz intervjua snimljenog 22.. ožujka 2007.. Ministarstvo kulture, prvi puta, odnosno RSIZ je dao jedan mali iznos za popravak krova, onda smo mi vlastitim snagama nabavili materijal.. Imali smo stari kombi i s tim kombijem smo sav taj materijal za krov dovukli, to je strašna kvadratura, sve to po tim stepenicama, to je trajalo dosta dugo, svi smo bili angažirani.. Išli smo u Sloveniju kupiti daske, pa su se onda tu sušile jednu sezonu.. To je bio početak.. Kad smo uspjeli krov riješiti i kad su vidjeli da zaista stojimo i dušom i tijelom iza toga, onda je stvar nekako po inerciji krenula dalje, počeli su davati sredstva, tako smo obnavljali kat po kat, spuštali smo se od krova na dolje.. Kad smo opet došli do prizemlja trebalo je smisliti unutra, pa smo opet radili nove postave od prizemlja prema prvom katu, relativno je to bilo u redu..

    Original link path: /hr/mdc/arhiv/personalni-arhiv-zasluznih-muzealaca/?muzealacId=95
    Open archive

  • Title: MDC | Personalni arhiv
    Descriptive info: Ivana Vrbanić-Fadjejev.. povijesti umjetnosti.. kustosica (u mirovini).. utvrđeni gradovi na području Karlovca, istraživanje dokumentacijske građe (u Beču i Grazu) vezane za Vojnu krajinu, prevođenje.. Ivana Vrbanić Fadjejev rođena je 1925.. godine u Zagrebu.. Osnovnu i srednju školu završila je u Zagrebu, gdje diplomirala povijest umjetnosti na Filozofskom fakultetu 1952.. Budući da je bilo ratno i poratno vrijeme, studirala je od 1944.. do 1952.. godine, ali je već kao studentica radila u Muzeju za umjetnost i obrt.. I majčina i očeva obitelj njemačkog su podrijetla tako da je još kao dijete naučila njemački jezik, što joj je kasnije olakšalo bavljenje prevođenjem.. Velik dio radnog vijeka provela je u Gradskome muzeju Karlovac, gdje je bila direktorica ustanove.. Održavala je stalnu suradnju sa Saveznim institutom za zaštitu spomenika kulture, putovala je tri puta na dulje vrijeme u Beč (1955.. -1957.. ), gdje je u Kriegsarchivu i Hofkammerarchivu istraživala materijal iz vremena Vojne krajine i skupljala podatke o utvrđenim gradovima na području kotara Karlovac, uključujući i karlovačku tvrđavu.. Prikupljenu je građu mikrofilmirala za Savezni istitut za zaštitu spomenika kulture.. Njezine najveće zasluge odnose se na ponovno pokretanje rada Gradskog muzeja Karlovac,  ...   stručne literature i dokumenata za Zavod za zaštitu spomenika kulture.. Za svoj rad dobila je Nagradu grada Karlovca 1965.. i Povelju za izuzetne uspjehe u muzejskoj struci Saveza društava muzejskih radnika Jugoslavije 1983.. Napomena: podatci preuzeti iz anketnog upitnika, materijala predanih za Personalni arhiv MDC-a i iz intervjua snimljenog 6.. veljače 2002.. Razgovor vodila i snimila Jozefina Dautbegović.. Jedan od tih je bilo otvaranje Spomen - parka na Petrovoj gori.. To je bilo negdje u svibnju, ne znam više koje godine, 1966.. vjerojatno, jedan grozan kišni dan.. To spomen područje je u šumi, daleko od Vojnića.. Bila je jedna delegacija političarskih dužnosnika i ja sam ih vodila kroz te objekte.. Oni su sjeli u auto, i odvezli se doma, a mene ostavili u šumi i ja sam pješačila po kiši pet-šest kilometara do Vojnića.. To je bio odnos političara prema kulturnom radniku.. Isto takav sličan događaj se zbivao kod otvorenja staroga grada Dubovca 1960.. Bila je to velika svečanost.. Svi su bili pozvani, osim mene.. Ja sam sa zidarima sjedila ispod grada Dubovca u jednoj gostionici, a oni su gore slavili.. To je tipično za ovu struku..

    Original link path: /hr/mdc/arhiv/personalni-arhiv-zasluznih-muzealaca/?muzealacId=75
    Open archive

  • Title: MDC | Personalni arhiv
    Descriptive info: Nada Vrkljan-Križić.. francuskog jezika i povijesti umjetnosti.. muzejska savjetnica (u mirovini).. likovna kritika, marginalna umjetnost, glazbena kritika.. Nada Vrkljan Križić rođena je 1940.. u Beogradu.. Djetinjstvo je provela u Zagrebu (1940.. -1950.. ) i Opatiji (1950.. -1958.. ) gdje joj je otac bio hotelijer.. Od 1958.. živi u Zagrebu.. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirala je povijest umjetnosti i francuski jezik.. Poslije završenog studija šest godina bila prevoditeljica za njemački jezik u tvrtki Siemens, nakon čega je devet godina radila kao konzervatorica u Regionalnom zavodu za zaštitu spomenika kulture, dvanaest godina bila je kustosica i viša kustosica u Galeriji primitivne umjetnosti u Zagrebu, a ostali dio radnog vijeka do umirovljenja provela je u Muzeju suvremene umjetnosti kao ravnateljica ustanove, muzejska savjetnica i voditeljica Odjela marginalne umjetnosti (Outsideri).. Na Kraljevskom institutu za umjetničku baštinu u Bruxellesu (1978.. ) provela je šest mjeseci na specijalizaciji s područja zaštite predmeta i na izradi dokumentacije umjetničke baštine.. Osim neprekinutoga stručnog rada u muzejskim ustanovama (dulje od dvadeset godina) surađivala je u stručnim časopisima objavljujući tekstove, studije i eseje o suvremenoj glazbi - jazzu i šansonama, a bila je i vanjska suradnica Radio Zagreba I.. ,II.. , i III.. programa te HTV-a.. Posljednjih godina redovito surađuje u gotovo svim etabliranim stručnim časopisima i glasilima koja se bave kulturom.. Njezina bibliografija sadržava respektabilan  ...   umjetnosti i književnosti" (Chevalier de L' Ordre des Arts et des Letters).. Dobitnica je Nagrade HMD-a za životno djelo „Dr.. Pavao Ritter Vitezović“ 2006.. Preminula je u Zagrebu 1.. studenog 2012.. u 72.. godini života.. Napomena: podatci preuzeti iz anketnog upitnika, materijala predanih za Personalni arhiv MDC-a i iz intervjua snimljenog 25.. rujna 2002.. Puno sam putovala zadnjih godina, kada je moguće, bila u Berlinu i pratila tu scenu izgradnje muzeja u svijetu.. Bilbao sam imala sreću posjetiti, to je fascinantan doživljaj, pa sam puno sam pisla o tome što je uloga muzeja u novom svijetu, u 21.. stoljeću.. Što on treba biti? On mora biti maksimalno otvoren javnosti, mora privlačiti, ne širi dijapazon ljudi, ne samo usko stručni, nego vrlo širok dijapazon ljudi.. On mora pružati informaciju i senzaciju.. Današnji muzej ne može biti samo zatvorena znanstvena ustanova u koji će ući tri i pol posjetioca da istražuju svoje usko područje interesa.. Mora biti jedno živo kulturno stjecište, svih mogućih interesa.. U njemu se mora stalno nešto odigravati.. On mora biti na neki način i teatar i koncertna dvorana i muzej i izložbena dvorana.. On mora biti strahovito raznolik, mora imati vrlo raznoliku ponudu, naravno, koncentriran oko svoje osnovne teme, ovisno o kojemu se muzeju radi.. Muzeji suvremene umjetnosti su postali danas prava Meka svih mogućih turista..

    Original link path: /hr/mdc/arhiv/personalni-arhiv-zasluznih-muzealaca/?muzealacId=76
    Open archive

  • Title: MDC | Personalni arhiv
    Descriptive info: Vladimir Zebec.. ing.. geologije.. znanstveni stupanj.. mr.. prirodnih znanosti.. muzejski savjetnik.. petrografija, mineralogija morfologija minerala i veza morfologije s kemizmom i uvjetima kristalizacije.. morfologija minerala i veza morfologije s kemizmom i uvjetima kristalizacije.. Mineraloško-petrografski muzej,.. Vladimir Zebec rođen je u Budrovcu 1944.. Gimnaziju je pohađao u Đurđevcu, a studij mineralogije i petrografije završio je na Geološkom odjelu Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.. Godine 1970.. zaposlio se kao kustos pripravnik u Mineraloško-petrografskome muzeju u Zagrebu.. Od 1986.. do 1987.. obnaša dužnost v.. d.. direktora, a nakon spajanja Mineraloško-petrografskog muzeja s Hrvatskim prirodoslovnim muzejom bio je voditelj Mineraloško-petrografskog odjela.. Poslijediplomski studij završio je 1980.. na Sveučilištu u Zagrebu, a magisterij znanosti stekao je obradom teme Epidot iz Smilevskog Dola kraj Dunja.. U zvanju muzejskog savjetnika u HPM-u vodi Zbirku Trepče, Busovače, Zbirku meteorita i zbirku u osnivanju Kalcit iz kamenoloma Donje Orešje na Medvednici.. Nekoliko godina bio je honorarni voditelj vježbi iz Opće mineralogije za studente geologije i kemije na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu.. Dvadesetak godina bio je predavač  ...   je užu specijalizaciju kristalooptičkih i kristalometrijskih metoda kod prof.. Ljudevita Barića.. Posljednjih godina intenzivno radi na pripremi kataloga Zbirke Stari Trg, u sklopu monografije o tom svjetski znamenitom rudniku na Kosovu.. Napomena: podatci preuzeti iz anketnog upitnika, materijala predanih za Personalni arhiv MDC-a i iz intervjua snimljenog 29.. svibnja 2007.. Druga zbirka je Zbirka hijalofana iz Busovače u Bosni.. To je jedan vrlo rijedak mineral, u svijetu tek na nekoliko mjesta je nađen.. U Busovači je negdašnja vojska tamo kopala radi kremena, za nekakve radarske sisteme trebali su dobre kristale kremena.. Nadali su se tamo naći, no pokazalo se da svi ti kremeni koje su izvadili nisu pogodni za to, pa su to napustili.. Tom prilikom su naišli na taj mineral koji se inače u svijetu javlja na par mjesta i to kao sitna zrnca uprskana u stijeni.. Tu se javlja u prekrasnim velikim kristalima, mi imamo pet kilograma težak, prekrasni kristal.. Puno kristala je čak draguljarske čistoće.. To je jedno svjetsko mjesto što se tiče mineralogije..

    Original link path: /hr/mdc/arhiv/personalni-arhiv-zasluznih-muzealaca/?muzealacId=100
    Open archive

  • Title: MDC | Personalni arhiv
    Descriptive info: Igor Zidić.. povijesti umjetnosti i komparativne književnosti.. kustos (u mirovini).. slikarstvo i kiparstvo hrvatske moderne umjetnosti književnost, likovna kritika, esejistika.. Nakladni zavod Matice hrvatske,.. Igor Zidić rođen je 1939.. u Splitu.. Klasičnu gimnaziju pohađao je u Splitu, a na Filozofskom fakultetu u Zagrebu grupu povijest umjetnosti i komparativna književnost diplomirao je 1964.. Bio je tajnik Matice hrvatske 1966.. -1968.. , i urednik časopisa Život umjetnosti.. Pokrenuo je i vodio prvih trinaest brojeva časopisa Hrvatski tjednik.. Bio je i urednik časopisa Kolo.. Od 1972.. radio je kao urednik u Nakladnom zavodu Matice hrvatske.. U Modernu galeriju došao 1989.. , na mjesto ravnatelja.. Autor je nekoliko monografija: Miljenko Stančić, 1979.. ; Matko Trebotić, 1981.. ; Hrvoje Šercar, 1984.. , te autor predgovora u katalozima Emanuel Vidović, 1971.. ; Erotika u novijem hrvatskom slikarstvu, 1977.. ; Petar Dobrović, 1990.. Objavljuje studije s područja novije hrvatske umjetnosti.. Dva puta je bio selektor hrvatske sekcije za venecijanski biennale, 1993.. i 1995.. Objavio je knjigu pjesama Tkalac na propuhu, 1972.. te zbirku eseja Granica i obostrano - studije i ogledi o hrvatskoj umjetnosti 20.. stoljeća, 1996.. U  ...   MDC-a i iz intervjua snimljenog 3.. veljače 2003.. Kako ići vani? Kad sam radio izložbu 100 godina hrvatskog pejzaža u Milanu, mislio sam na to da kroz pejzaž možemo sjajno afirmirati vrhunske naše slikare.. Ako uzmete da, osim Račića, gotovo da i nije bilo velikog slikara koji nije bio pejzažist po vokaciji, ali je i Račić imao onu vedutu, makar Pariza, koja je opet nešto najljepšega što imamo, i da se može vrhunski pokazati kvalitet i da se može zaintrigirati publika koja dolazi sa različitim interesima.. Netko će doći kao potencijalni turista na takvu izložbu.. Kroz 100 godina Hrvatskog pejzažnog i vedutnog slikarstva vidjet će da je to i lijepa zemlja.. Vidjet će da je u mnogim aspektima i kultivirana zemlja, a vidjet će i da ima djevičanskih prostora.. To je sve na umjetničkim slikama koje se ne mogu smatrati i ne smatraju se propagandom.. Dakle to je jedna kulturna, suptilna propaganda.. Onda sam na biennalima naravno zastupao tezu da se treba ići sa suvremenom umjetnošću.. Neki su htjeli da se za biennale radi naiva.. Smatrao sam da je to katastrofalna ideja..

    Original link path: /hr/mdc/arhiv/personalni-arhiv-zasluznih-muzealaca/?muzealacId=77
    Open archive

  • Title: MDC | Knjižnica > Katalog knjižnice > Kako pretraživati
    Descriptive info: Kontakt.. e-mail pošiljatelja:.. tekst poruke:.. Kako pretraživati.. povratak na pretraživanje.. kako pretraživati - opća pravila.. svaki upisani pojam potrebno je potvrditi tipkom enter ili tipkom pretraži (i sustav će prikazati rezultat(e) pretraživanja).. Tipkom obriši omogućava se novo pretraživanje.. redoslijed unosa pojmova nije bitan niti je potrebno uvažavati razliku između malih i velikih slova.. U jedno polje mogu se upisati najviše tri riječi.. unos nekoliko ključnih riječi suzuje opseg pretraživanja što preporučujemo jer je maksimalan broj rezultata ograničen na 500 jedinica.. riječ se može skratiti do tri znaka (npr.. Bau će pokazati sve autore koji imaju bau u imenu ili prezimenu).. omeđenje pretraživanja.. Pretraživanje se može omeđiti  ...   ili ISSN (međunarodni standadni brojevi za monografske i serijske publikacije).. prikaz kataložnih zapisa.. Korisnici mogu pregledavati samo skraćene bibliografske zapise.. Za detaljnije informacije mogu se koristiti uslugom Pitajte knjižničara.. Skraćeni bibliografski zapis obuhvaća:.. prezime i ime autora.. naslov, podnaslov.. numeričke podatke.. impresum (mjesto izdavanja, izdavač i godina izdavanja).. materijalni opis (podaci o broju stranica, ilustracijama, formatu knjige).. napomene (naslov izvornika; podaci o predgovoru, pogovoru, prevodiočevoj napomeni; podaci o promjeni naslova serijske publikacije.. predmetnice (ključne riječi koje pobliže opisuju sadržaj djela, npr.. tema, zemljopisni naziv, naziv muzeja/zbirke/ustanove, ime osobe).. isbn/issn.. Prikaz se dobiva pritiskom miša na potcrtani naslov dobiven pretraživanjem.. O knjižnici.. Katalog knjižnice.. Prinove knjižnice MDC-a..

    Original link path: /hr/mdc/knjiznica/katalog-knjiznice/kako-pretrazivati/
    Open archive

  • Title: MDC | Knjižnica > Zbirke
    Descriptive info: Info za korisnike.. Knjižnični fond, koji se svake godine obogaćuje s prosječno 800 novih naslova, ustrojen je u nekoliko zbirki.. Zbirka knjiga.. sadržava publikacije hrvatskih i inozemnih autora s područja muzeologije, muzeografije i zaštite muzejskih predmeta, ali i kulturne povijesti, povijesti umjetnosti, arheologije, etnologije i drugih srodnih znanosti.. Obuhvaća monografije, priručnike, zbornike, studije, zbirke eseja, muzejske, arheološke, kulturno-povijesne vodiče.. Zasebnu cjelinu čini Referalna zbirka sa sadržajno specijaliziranim enciklopedijama, rječnicima, leksikonima, muzejskim adresarima.. Zbirka periodike.. obuhvaća godišnjake, časopise i novine primarno muzejske i muzeološke tematike u izdanju hrvatskih i inozemnih muzeja, muzejskih udruga ili specijaliziranih nakladnika.. Oko 350 tekućih naslova omogućuje uvid u recentna muzejska događanja u Hrvatskoj i inozemstvu.. Zbirka kataloga izložaba.. najveća je knjižnična zbirka.. Ujedno je i jedinstvena zbirka u  ...   hrvatskih muzejskih djelatnika s područja muzeologije i informacijskih znanosti.. Zbirku rukopisa.. čine neobjavljeni stručni radovi stručnjaka MDC-a, hrvatskih muzejskih djelatnika, studenata muzeologije.. Obuhvaća seminarske i diplomske radove, stručne radove za muzejska zvanja, izvješća, stručna mišljenja, muzeološke koncepcije, elaborate.. Zbirka elektroničkih publikacija.. najmlađa je knjižnična zbirka koja sadržava CD-ROM-ove muzejske tematike.. To su većinom izdanja hrvatskih muzeja i odnose se na kataloge povremenih izložaba, multimedijske vodiče kroz stalne postave ili tematske monografije.. Zbirka Bauer.. obuhvaća donaciju raritetnih muzejskih časopisa, vodiča, kataloga izložaba, likovnih monografija i druge knjižnične građe s tematikom muzeja.. U zbirci su sadržane i tiskane i netiskane publikacije Antuna Bauera, a među njima iznimno mjesto ima.. Bibliografija i građa za umjetnost i srodne struke.. Rukopisi dr.. Antuna Bauera u knjižnici MDC-a..

    Original link path: /hr/mdc/knjiznica/zbirke/
    Open archive

  • Title: MDC | Knjižnica > Prinove knjižnice MDC-a
    Descriptive info: ISSN 1845-2507.. Prinove knjižnice MDC-a mrežno je dostupna elektronička bibliografska baza podataka sa sažecima.. Specijalizirana je za područje muzeologije i znanja o muzejima.. Sadržava bibliografske zapise o recentnim publikacijama hrvatskih i inozemnih autora u izdanju muzeja, muzejskih udruga i srodnih baštinskih ustanova.. Tematski je vezana za hrvatske i inozemne muzeje, muzejske zbirke i izložbe, arheološke lokalitete, muzeološku literaturu i literaturu o preventivnoj zaštiti.. Svaki bibliografski zapis popraćen je informativnim opisnim sažetkom koji ukratko prikazuje osnovni sadržaj  ...   koja se kao serijska publikacija objavljuje od 1994.. Bibliografija se godišnje ažurira s prosječno 140 novih bibliografskih zapisa koji čine reprezentativni uzorak godišnjih akvizicija knjižnice MDC-a.. Prati rad popunjavanja knjižničnih zbirki i upoznaje korisnike s njezinim sadržajem.. Javno je dostupna radi zadovoljavanja stručnih i znanstvenih te drugih potreba korisnika i jedan je od oblika promidžbe muzejskog izdavaštva.. Snježana Radovanlija Mileusnić.. T: + 385 (0)1 48 47 914.. E:.. sradov@mdc.. hr.. Datum zadnjeg ažuriranja: 24.. 2013.. Pretraživanje Prinova..

    Original link path: /hr/mdc/knjiznica/prinove-knjiznice-mdc-a/
    Open archive



  •  


    Archived pages: 826