www.archive-org-2014.com » HR » S » S-P

Choose link from "Titles, links and description words view":

Or switch to "Titles and links view".

    Archived pages: 180 . Archive date: 2014-02.

  • Title: SAVEZ ZA PROMJENE (SP)
    Descriptive info: .. SAVEZ.. ZA PROMJENE.. Našu stranku osnovali su ljudi koji vjeruju u slobodu, osobnu i ekonomsku.. Zalažemo se za promjenu uloge središnje banke (HNB-a) i provođenje ekspanzivne monetarne politike.. Političke elite predvođene HDZom i Kukuriku koalicijom, samo su produžene ruke bankarskih kartela koji porobljavaju, izrabljuju i pljačkaju naš narod.. Ako vam je dosta ekonomskog ropstva i diktature banaka, ova stranica je pravo mjesto za vas.. Ivan Pernar (SP).. Početna.. Program.. Općenito.. Monetarna politika.. Zašto je došlo do kreditne krize?.. Pretvaranje HNB-a iz mjenjačnice u centralnu banku.. Prestanak politike državnog zaduživanja.. Nužnost postojanja proračunskog deficita.. Onemogućavanje multiplikacije depozita i kredita.. Ekspanzivna monetarna politika.. Ukidanje valutne klauzule.. Pitanje svih pitanja.. Uspostava monetarnog suvereniteta.. Slamanje dužničkog ropstva [Kako riješiti problem vanjskog duga?].. Odbacivanje dužničke doktrine.. Porezna politika.. Općenito o porezima.. Uvođenje dvojne stope PDV-a.. Otpis poreznog duga.. Ukidanje poreza na nasljedstvo.. Ukidanje ZAMP-ovog nameta.. Ukidanje RTV pretplate.. Protiv poreza na dividendu.. Protiv poreza na nekretnine.. Ukidanje obveznog članstva u gospodarskoj i obrtničkoj komori.. Oslobađanje od plaćanja poreza i paušala za male iznajmljivače.. Povratak kinematografa u sustav PDV-a.. Povećanje poreza po odbitku.. Fiskalna politika.. Nominalno povećanje plaća svim korisnicima državnog proračuna.. Ušteda na nepotrebnim rashodima.. Prelazak državnih institucija na otvoreni kod (open source).. Prestanak vojne misije u Afganistanu.. Prestanak financiranja vjerskih zajednica iz državnog proračuna.. Prestanak subvencioniranja brodogradnje.. Uvođenje reda na osnovnu listu ljekova HZZO-a.. Proizvodnja i zapošljavanje.. Osobne slobode.. Oslobađanje od robovskog mentaliteta.. Legalizacija marihuane.. Vjerska sloboda.. Legaliziranje obrazovanja kod kuće.. Ukidanje klevete kao kaznenog djela.. Protiv obveznog cijepljenja.. Pravo na pristup internetu.. Protiv 'Big brother' države.. Za besplatnu zdravstvenu zaštitu.. Za besplatno obrazovanje.. Sport za sve.. Europska unija.. Zašto se protivimo ulasku u Europsku uniju?.. Vlada dogovorila sa EU ekonomsko uništenje i porobljavanje našeg naroda, čeka nas Grčki scenarij!.. 600 milijuna eura članarine.. Neokolonijalizam.. Zaštita okoliša.. Zabrana GMO-a.. Zašto se protivimo nuklearnoj energiji i zalažemo za obnovljive izvore energije?.. Zabrana korištenja streljiva sa osiromašenim uranom.. Prestanak zaprašivanja 'chemtrailovima'.. Zaštita životinja.. O nama.. Kontakt.. Podružnice.. Pristupnica.. Donacije.. Organizacija.. Statut.. Literatura.. Kako je nastao novac (za print).. Kako je nastao novac (pdf).. Mehanika novca (pdf).. Kako je nastao novac (online - scribid).. Leci.. Financijski izvještaj 2012.. Bilanca i izvještaj o prihodima i rashodima.. Bilješke uz financijske izvještaje.. IZVJEŠĆE O PRIMLJENIM DONACIJAMA 2012.. g.. Lokalni izbori 2013.. Financijsko izvješće.. Pratite nas na:.. MosNewsWriter.. News Feeds:.. 16.. Pro.. 2013.. Cijepljenje u Hrvatskoj treba biti dobrovoljno.. Prisilno cijepljenje protivno je našem uvjerenju da svaki pojedinac ima pravo odlučivati o sebi i svojem zdravlju.. Članak 6.. Zakona o zaštiti prava pacijenata kaže da svaki pacijent ima pravo odbiti pojedini dijagnostički ili terapijski postupak.. Tražimo da se to pravo proširi i na obvezno cijepljenje, odnosno da cijepljenje postane dobrovoljno.. Posljednjih godina svjedoci smo da se sve veći broj roditelja u Hrvatskoj našao na optuženičkoj klupi zato jer nisu dali cijepiti svoju djecu.. To je posljedica članka 77.. Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti koji kaže da se roditelj, odnosno skrbnik može kazniti sa 2000 kuna kazne ako odbije cijepiti svoje dijete.. Bitno je reći da cjepiva mogu imati teške nuspojave, poput paralize, autoimunih bolesti ili autizma.. Dovoljno je prisjetiti se masovne histerije oko cjepiva protiv svinjske gripe 2009.. godine i njegove štetnosti koja daleko nadmašuje njegovu korist, te da je Republika Hrvatska na to cjepivo bacila 330 milijuna kuna.. Pravo na slobodu izbora osnovno je pravo svakoga čovjeka i treba se odnositi i na donošenje odluke o cijepljenju ili necijepljenju.. Obaveza cijepljenja protivna je i članku 40.. Ustava Republike Hrvatske kojim se jamči sloboda savjesti i uvjerenja.. Cijepljenje u Hrvatskoj treba biti dobrovoljno kako bi ljudi sami mogli izabrati na osnovu svih dostupnih izvora informacija žele li ili ne cijepiti sebe i svoju djecu protiv određenih zaraznih bolesti.. Demokratska i ekonomska razvijenost zemlje ogleda se upravo u slobodi izbora koje nudi svojim stanovnicima.. Vrijeme je i da Hrvatska napokon učini iskorake u tom smjeru  ...   kaže da sada potpuno drugačije gleda na cijelu situaciju budući je shvatila da krivnja za problem neotplativog duga ne leži na pojedincu već na monetarnom sustavu baziranom na dugu.. I mi smo bili radosni, međutim onda je rekla sljedeću misao: '.. Možda je netko i ranije pričao o svemu ovome što knjiga govori, ali do mene to tada nije dopiralo, nisam to prepoznavala.. Točno zapažanje, sve dok ljudi ne dobiju tu plavu kuvertu s papirom A4 formata u kojem piše da se moraju iseliti iz svoga doma ne zanima ih uloga HNB-a ili način regulacije novca u zemlji.. Ono što je bitno jest sljedeće – iako smo pod totalnom medijskom cenzurom, ljudi su se počeli javljati Živom zidu na dnevnoj bazi.. Dakle, gotovo da nema dana da nam se ne javi jedna obitelj koju čeka deložacija, jedino što još nisu dobili jest datum.. Kada ga dobiju, tada ćete na TV-u vidjeti one scene gdje kordon interventne policije opsjeda kuću.. Te scene će nažalost biti sve češće.. Bliži se trenutak kada će ljudi konačno biti suočeni sa svom okrutnošću marionetske vlasti i kada će napokon otvoriti svoje oči za jednostavnu istinu o kojoj cijelo vrijeme govorimo.. Taj trenutak ujedno je i početak kraja diktature banaka u našoj zemlji.. 01.. Ruj.. Razlog broj 1 protiv Američke intervencije u Siriji.. Ljudi nisu svjesni toga što rat na Sredozemlju znači.. Amerikanci koriste osiromašeni uran u svome streljivu.. , taj toksični metal korodira velikom brzinom i zagađuje more, zemlju i zrak.. Na kraju dospijeva u hranidbeni lanac, do mene i vas i izaziva probleme s bubrezima, rak testisa i pluća, leukemiju, hrpu problema.. Većina ljudi to ne zna, odnosno shvatiti će da postoji problem tek kad se razbole kao i Talijanski vojnici koji umiru nakon povratka s vojne misije na Kosovu.. 250.. 000 američkih veterana zaljevskog rata ima zaljevski sindrom što je ništa drugo nego posljedica trovanja osiromašenim uranom.. Kao što je uzrok kreditne krize pogrešna regulacija novca, tako je i osiromašeni uran uzrok eksplozije karcinoma i deformiteta u zemljama na udaru američkih bombi.. Molimo vas da odvojite svoje vrijeme i pogledate sljedeće dokumentarce kako bi dobili uvid u ono što nam se sprema.. 30.. Kol.. Podrška sutrašnjem prosvjedu protiv Američke agresije na Siriju.. U subotu 31.. 8.. u 13h na Cvjetnom trgu.. održati će se.. prosvjed protiv vojne agresije koju Obamina administracija planira izvesti u Siriji.. Ovom prilikom pozivamo sve naše članove i simpatizere da se odazovu.. Molimo vas da pogledate govor umirovljenog Američkog generala Weslya Clarka o tome kako SAD planira srušiti vlade 7 zemalja u roku od 5 godina i video 'Put u treći svjetski rat'.. Cilj Američke agresije je uspostava marionetskih režima diljem svijetu kako bi oni koji su privatizirali novac [FED] mogli zavladati cijelim svijetom.. Više članaka.. ŽIVI ZID + STOP DELOŽACIJAMA = Uključi se.. Novac je sredstvo društvene kontrole i većina Hrvata su dužnički robovi!.. Zašto se kune ne tiskaju u Hrvatskoj?.. Podrška prosvjedu Occupy pokreta protiv monetarne politike HNB-a!.. Protiv zadiranja u privatan život građana.. Pridružite nam se na subotnjem prosvjedu povodom svjetskog dana borbe protiv Monsanta.. Početak.. 1.. 2.. 3.. 4.. 5.. 6.. 7.. 8.. 9.. 10.. Kraj.. Stranica 1 od 21.. Twitter:.. Uključite.. se i Vi:.. Pratite.. nas na Twitter-u:.. Pretraživanje.. sadržaja portala:.. Kako.. je nastao novac - priča koju svatko može i treba razumijeti.. Zaduženost.. građana [dužničko ropstvo].. Golem.. - Ledeno doba.. Ivan.. Pernar (SP) VS.. Rohatinski & Bohaček - Puls Hrvatske.. Prof.. Slavko Kulić o HNB-u, Rohatinskom, monetarnoj politici.. Pernar TV PLUS.. dr.. sc.. Ivan Lovrinović: "Valutnu klauzulu trebalo je već davno ukinuti".. Marijana.. Petir (HSS) ne razumije kako jaka kuna utječe na našu ekonomiju.. Kapital.. Network.. REVOLUCIJA.. | Boris Malagurski | Epizoda 7.. Online.. članovi.. Trenutno aktivnih Gostiju: 11.. Prijava.. korisnika.. Korisničko Ime.. Lozinka.. Zapamti me.. Zaboravili ste lozinku?.. Zaboravili ste Korisničko Ime?.. Registracija.. Copyright 2014.. SAVEZ ZA PROMJENE (SP)..

    Original link path: /
    Open archive

  • Title: Općenito
    Descriptive info: Općenito.. Savez za promjene je ekonomski progresivna stranka što znači da odbacuje ideološke podjele iz prošlosti i okrenuta je budućnosti.. Nasuprot državnoj kontroli i cenzuri, mi zastupamo koncept osobne slobode koji pojedincu jamči pravo na slobodu misli i govora.. Želimo da naša država bude društvo prosperiteta u kojem će ljudi moći raditi, štedjeti, ulagati i stvarati nove vrijednosti, a ne biti prisiljavani na život u bijedi i siromaštvu i zbog toga ovisiti o pomoći države.. Osobna prava i slobode.. Vjerujemo da su svi ljudi stvoreni jednaki i da im pripadaju neotuđiva prava; među ostalima: pravo na život, slobodu od raznih oblika mučenja, ropstva, prisilnog ili neplaćenog rada, pravo na slobodu i sigurnost, pošteno i brzo suđenje, pravo na samoobranu, privatnost, privatno vlasništvo, te slobodu savjesti, slobodu izražavanja, okupljanja i udruživanja.. Ekonomske slobode.. Vjerujemo u pravo pojedinca da proizvodi, trguje ili konzumira dobra i usluge u čiji je posjed došao na legalan način, dakle bez korištenja sile, prijevarom ili krađom.. Bez ekonomske slobode nema gospodarskog rasta kao ni stvaranja novih vrijednosti i radnih mjesta.. Neosporno je da su društva u kojima su ekonomske slobode veće bogatija i da imaju viši životni standard i gospodarski rast, te manje siromaštva, korupcije i političke represije.. Promjena monetarne politike.. Umjesto restriktivne monetarne politike i dužničke inflacije želimo da  ...   nas.. Protivimo se uvođenju poreza na nekretnine, kapitalnu dobit, dividendu i nasljedstvo.. Vjerske slobode.. Pravo je svakog pojedinca da javno ili privatno prakticira svoju religiju, vjerovanja ili vjerska učenja.. Istovremeno u potpunosti prihvaćamo pravo pojedinca da promijeni religiju ili ne pripada ijednoj religiji.. Također, tražimo odvojenost religije i države, te da se vjerske zajednice financiraju od donacija svojih vjernika, a ne iz državnog proračuna.. Odbacivanje politike koja odbija slušati ljude.. Većina ljudi protivi se obaveznom plaćanju RTV pretplate, prisilnom članstvu svih gospodarskih subjekata u gospodarskim ili obrtničkim komorama, Zakonu o autorskim pravima koji propisuje plaćanje poreza na sve prazne CD-e, taxi monopolu, blagim zatvorskim kaznama za nemarne i pijane vozače, te nasilje, korupciju i gospodarski kriminal.. Postoji cijeli niz nepravednih propisa i zakona kojima se čini šteta društvu u cjelini i kojima se pogoduje malim, interesnim, a nerjetko i kriminalno nastrojenim društvenim grupama.. Mi odbacujemo takvu politiku.. Nenasilje i mir.. Protivimo se intervencionističkoj vanjskoj politici koju provode političke elite.. Tražimo povlačenje Hrvatske vojske iz svih vojnih misija u inozemstvu.. Tražimo dosljedno provođenje zakona o zaštiti okoliša, te oštro kažnjavanje onih koji svjesno i namjerno uništavaju i truju našu okolinu.. Energetska strategija naše zemlje treba se zasnivati, u najvećoj mogućoj mjeri, na obnovljivim i ekološki prihvatljivijim izvorima energije.. Ažurirano Petak, 08 Srpanj 2011 23:15..

    Original link path: /index.php?Itemid=201
    Open archive

  • Title: Općenito
    Descriptive info: / Općenito..

    Original link path: /index.php?Itemid=203
    Open archive
  •  

  • Title: Monetarna politika
    Descriptive info: / Monetarna politika.. Monetarna politika.. Svi vidimo da se oko nas događaju masovne ovrhe i blokade, da ljudi ne mogu otplaćivati kredite, a nelikvidnost ubrzano raste.. Koji je uzrok toga, kako je do toga došlo? Pitaju se mnogi, ali masovni mediji uporno izbjegavaju dati odgovor na to pitanje.. Oni pričaju o krizi, o tome koje su njene posljedice, ali o uzrocima ne govore niti riječi.. Da bi mogli shvatiti zašto je došlo do krize, za početak ćemo navesti konkretne brojke.. Krajem svibnja 2011.. u bankama je bilo ukupno 213 mlrd.. kuna depozita, a kreditnih plasmana bilo je 307 mlrd.. kuna.. Drugim riječima, bili smo dužni bankama 94 mlrd.. kuna više nego što u bankama ima depozita (novca).. Gledano makroekonomski (iz ptičje perspektive), bili smo dužni bankama skoro 50% više novca nego što smo ga imali u njima.. Istovremeno, kamata na kredit je uvijek 2 ili 3 puta veća od kamate na depozit, a novi novac u optjecaj ulazi samo kao dug.. više.. Naša centralna banka (HNB) ne funkcionira kao ostale centralne banke, te umjesto da izravno posuđuje novac poslovnim (komercijalnim) bankama, traži od njih da se vani zadužuju u eurima koje potom kod HNB-a mijenjaju u kune.. Drugim riječima umjesto kao banka HNB funkcionira kao mjenjačnica (sličan monetarni model odveo je i Argentinu do sloma).. Zbog toga svi krediti imaju valutnu klauzulu, budući da novac pušten u opticaj ima pokriće u vanjskom dugu.. Zašto HNB ne želi izravno posuditi kune domaćim bankama? Zato jer želi održati kunu nerealno jakom.. Posljedica toga su višestruke.. Prva je da kuna jest jaka, ali zato imamo i nerealno velik vanjski dug, koji nije posljedica same potrošnje, nego je dobrim djelom nastao radi održanja tečaja (subvencioniranja uvoza).. Pokrivanje proračunskog deficita nekreditnom emisijom novca iz centralne banke umjesto zaduživanjem.. Tražimo da država proračunski deficit pokriva nekreditnom emisijom novca iz centralne banke (HNB-a), a ne beskonačnim zaduživanjem i akumulacijom duga.. Umjesto da se mali proračunski deficit (do 5%) pokriva svake godine nekreditnom emisijom, državni deficit (dug) se trenutno prenosi iz godine u godinu, odnosno akumulira uvećan za iznos pripadajućih kamata.. Budući da sav novac ulazi u opticaj kao dug, novčana masa raste izrazito usporeno, a dugovi jako brzo (4 puta brže od novčane mase), što nužno dovodi do kreditne krize (masovnih blokada i ovrha).. Cilj stranih financijskih institucija i državne politike beskonačnog zaduživanja je razvlaštenje države od sve njene imovine, a država budući da više nema što za prodavati mora smanjivati rashode i dizati poreze što dugoročno vodi padu životnog standarda i uništenju ekonomije.. Multiplikacija kredita i depozita krajnje je kriminalna shema kroz koju banke stvaraju novac iz ničega.. Zahvaljujući virtualnom novcu stvaraju realne dugove i ekstra profit.. Problem multiplikacije proizlazi iz činjenice da se veći dio od ukupne novčane mase uvijek nalazi unutar banaka u obliku depozita.. Trenutno stanje u Hrvatskoj (svibanj 2011.. ) bilo je sljedeće - depozita u bankama bilo je 213 mlrd.. kuna, a gotovog novca (u novčanicima, kasama itd.. ) bilo je 16 mlrd.. kuna, što će reći da je ukupna novčana masa bila 229 mlrd.. Drugim riječima, gotov novac (izvan banaka) činio je samo 7% od ukupne novčane mase, a 93% novca nalazilo se u obliku depozita u bankama.. Da bi ste razumjeli shemu potrebno je navesti konkretan primjer.. Zamislite da imate 1000 kn viška i pohranite ga u banku.. Istovremeno neka druga osoba (osoba X) želi kupiti mobitel od osobe Y, međutim nema novca, te uzima kredit od banke u iznosu od 1000 kn (vaš novac) i uplaćuje osobi Y taj novac na njen račun u banci.. Toga trenutka dogodila se apsurdna situacija.. Sada i vi i osoba Y imate po 1000 kn na računu (ukupno 2000), a stvarnog novca u banci je samo 1000 kn.. Pitanje monetarne politike ključno je za svaku ekonomiju.. O vrsti monetarne politike  ...   dolazi do kreditne krize, odnosno nemogućnosti otplate duga zato jer u takvom monetarnom modelu dug uvijek raste puno brže od novčane mase.. Pa ipak postoji praktičan problem, naime postoje dvije stvari koje ne smiju ići zajedno, nekreditna emisija koju radi država i multiplikacija novca koju rade banke.. Zašto? Zato jer ukoliko deficit proračuna iznosi 5% od ukupne novčane mase, teoretska inflacija bi trebala iznositi također 5% (ukoliko država pokrije deficit puštanjem novog novca u opticaj, odnosno povećanjem novčane mase za 5%).. Međutim ukoliko banke imaju mogućnost multiplikacije novca one mogu simulirati veći priljev novca od stvarnog, odnosno u našem monetarnom modelu mogu udvostručiti novčanu masu stvaranjem multipliciranih depozita i sa njima povezanih kreditnih plasmana.. Drugim riječima umjesto 5%, inflacija će u tom slučaju iznositi 10%.. Inflacija od 10% previsoka je, zato jer ukoliko inflacija prijeđe stopu od 8% tada njen efekt na ekonomiju prestaje biti pozitivan, odnosno postaje negativan.. Nemoguće je imati monetarni suverenitet ako je 92% banaka u stranom vlasništvu.. Međutim, pitanje koje se postavlja jest sljedeće – kako ga ga uspostaviti?.. Da bi ste to shvatili morate znati dvije tajne koje su skrivene od šire javnosti, prva je da je HNB mjenjačnica, a ne centralna banka, a druga je da banke rade multiplikaciju depozita i kredita, odnosno stvaraju novac iz ničega.. Sukladno tome, naš monetarni sustav vrlo je sličan argentinskom prije financijskog sloma.. Sada dolazimo do ključne stvari, a to je sljedeća, valutna klauzula postoji zato jer je HNB mjenjačnica, onog trenutka kada se valutna klauzula ukine (izmjenom zakona o obveznim odnosima), HNB prestaje biti mjenjačnica i postaje centralna banka, odnosno počinje raditi kunsku emisiju novca (novac koji se pušta u opticaj više nema pokrića u vanjskom dugu).. Tome je tako zato jer je nemoguće ukinuti valutnu klauzulu na kredite sve dok je pokriće za te iste kredite u vanjskom dugu, odnosno stranoj valuti.. U članku na temu našeg protivljenja Europskoj uniji, objasnio sam, da u njihovom modelu kojeg su naši prekopirali, nije moguće otplatiti dug nego on samo raste.. Zbog toga su ljudi sve zaduženiji, život je sve teži, ekonomija propada, a multinacionalne korporacije i banke preuzimaju sav kapital u zemlji.. Naime, Maastrichtski ugovor stavio je svjetsko tržište novca (zaduživanje) kao jedini mehanizam kontrole deficita i zabranio druge mehanizme puštanja novca u opticaj (nekreditnu emisiju državi od strane centralne banke).. Zato sve zemlje EU imaju eksponencionalno rastuće dugove i najzaduženije su na svijetu.. Izlazak iz tog ropstva moguć je jedino slamanjem dužničkog ropstva.. Ista stvar koja se trenutno događa u Hrvatskoj dogodila se u Argentini.. Naime za razliku od kune koja je vezana uz euro, njihova je valuta bila vezana uz dolar.. Drugim riječima i njihova centralna banka funkcionirala je kao mjenjačnica, njihova valuta imala pokriće u dugu, ukupna novčana masa rasla usporeno, a dugovi ubrzano.. Jedini izlazak iz te situacije bio je otpis 70% vanjskog duga, te potom promjena monetarnog modela (da centalna banka opet ima ulogu banke).. Ekonomsko-politička ideologija koja tvrdi da je primarna uloga novca stvaranje duga, a ne razmjena dobara i usluga zove se dužnička doktrina.. Prema njoj novac = dug.. Da nitko nije ulazio u dug, ne bi bilo niti novca u opticaju, zato jer u takvom monetarnom modelu novac u opticaj ulazi samo i isključivo nečijim ulaskom u dug.. Da su svi (građani, tvrtke i država) živjeli ‘u skladu sa svojim mogućnostima’, odnosno nisu trošili više novca nego su imali i posljedično ulazili u dug (dizali kredite), ne bi uopće bilo novca u opticaju (niti bi itko od nas imao prebijene kune u džepu), bez obzira na to što postoje stvarne vrijednosti (kapital), odnosno robe i usluge koje bi trebale biti pokrivene novčanim ekvivalentom.. Već tu uviđate apsurdnost cijele situacije.. Prema dužničkoj doktrini primarni cilj monetarne politike nije postizanje što većeg gospodarskog rasta i pune zaposlenosti nego cjenovna stabilnost..

    Original link path: /index.php?Itemid=204
    Open archive

  • Title: Zašto je došlo do kreditne krize?
    Descriptive info: /.. / Zašto je došlo do kreditne krize?.. Zašto je došlo do kreditne krize?.. Četvrtak, 04 Kolovoz 2011 09:48.. Zemlju potresa nestašica novca, broj blokiranih građana raste iz mjeseca u mjesec, sve je više onih koji ne mogu vraćati kredite, a.. deložacije su postale svakodnevna pojava.. u bankama je bilo ukupno.. 213 mlrd.. kuna depozita.. , a.. kreditnih plasmana bilo je 307 mlrd.. Drugim riječima,.. bili smo dužni bankama 94 mlrd.. više nego što u bankama ima depozita (novca).. Savršeno je jasno da ako je duga ‘u startu’ 50% više od depozita, a kamata na dug 2 ili 3 puta veća od kamate na depozit, da sa protokom vremena situacija može biti samo još gora, jer će razlika između ukupnog duga i depozita svakim danom biti sve veća budući da dugovi rastu puno brže od novčane mase.. Zbog te razlike – između ukupnog iznosa duga i depozita, došlo je do kreditne krize, a posljedično je i udio ‘loših kredita’ (neotplativih) sve veći.. Pa ipak, mnogi koji ne shvaćaju problematiku monetarne politike u RH, znaju predbacivati svojim sugrađanima: “sami ste si krivi što ste u dugu, zašto ste uzimali kredite”, ili još gore: “tko vas je tjerao da uzimate kredit sa valutnom klauzulom”.. Međutim, ne shvaćaju da.. u našem monetarnom modelu novac ulazi u optjecaj samo kao dug.. (nema nekreditne emisije), odnosno – da nitko nije ušao u dug ne bi bilo niti novca u optjecaju.. Drugim riječima, primarna uloga novca u Hrvatskoj nije razmjena dobara i usluga, nego isključivo stvaranje duga.. Da su svi (građani, tvrtke i država) živjeli ‘u skladu sa svojim mogućnostima’ i da nisu dizali kredite, novca u opticaju ne bi uopće niti bilo, niti bi itko od nas imao prebijene pare (lipe) u džepu.. Zašto novac u RH ulazi u optjecaj samo kao dug, odnosno zašto nema nekreditne emisije? Prije svega moram objasniti što je to.. Smisao nekreditne emisije je pokrivanje državnog deficita, a radi ga država na način da proračunski manjak pokrije izravno kod centralne banke bez zaduživanja.. Drugim riječima to je emisija nezaduženog novca u optjecaj.. Zašto bi država trebala pokrivati deficit bez zaduživanja? Zato jer logika novčanog toka tako nalaže.. Naime, poslovne banke do novca dolaze posudbom od centralne banke.. Budući da je centralna banka državna institucija bilo bi suludo da država preko centralne banke posudi novac poslovnim bankama po kamatnoj stopi od 1%, a potom od  ...   Dakle, novčani tok u RH je ovakav: poslovne banke se zaduže u inozemstvu za eure, te eure potom u HNB-u pretvore u kune i zbog toga skoro sve kune koje banke plasiraju u obliku kredita (duga) imaju valutnu klauzulu.. Nažalost, dio ljudi ne shvaća da problem leži u monetarnom modelu koji državu i narod vodi u propast.. Odnosno, smatra da problem leži na pojedincu, te da ga sukladno tome samo pojedinac može i riješiti (gledaju iz žablje perspektive).. Međutim, ne shvaćaju da je problem sustavne naravi, a da su ljudi samo taoci tog suludog monetarnog modela, te da koliko god se trudili ne mogu izaći iz gliba u koji ih je sustav uvalio.. Iako Aleksandra Stankovića cijenim, pokazao se potpuno slijepim za tu činjenicu.. Pogledajte njegov komentar na stanje svojih osobnih financija pogođenih kreditom u CHF:.. ".. Sam sam si kriv za sranje u kojem sam se našao.. Problem kreditne prezaduženosti samo je moj problem, on je u stvari rješiv (mogu otić na neku drugu tv i tako si povećati prihode), ali ja za to jednostavno nemam muda opravdavajući to nekim višim ciljevima.. Stanković ne shvaća da problem kreditne prezaduženosti nije 'samo njegov' problem, te da je taj problem nerješiv u postojećem monetarnom modelu.. Savršeno je jasno da Hrvatskoj pod hitno treba monetarna reforma koja bi spasile ljude iz klješta lihvara i špekulanata u odijelima (bankara).. Ukoliko vas više zanima ova tema pročitajte knjigu '.. U njoj je na jednostavan način objašnjen problem novca kao duga (većina ljudi ne zna da je novac dug) i uloge naše središnje banke kao mjenjačnice (večina ljudi misli da HNB pušta kune u opticaj - stvara novac).. PS: Par pitanja za razmišljanje.. Ako su banke davale kredite - samo kreditno sposobnima, zašto je došlo do kreditne krize i situacije u kojoj ljudi ne mogu vraćati dugove? Odnosno, zašto su ti isti ljudi postali kreditno nesposobni? Svojom vlastitom greškom ili je sustav zamišljen tako da dugovi budu neotplativi.. Jesu li su za kreditnu krizu krive banke koje su znale što će se dogoditi ili obični ljudi koji ne proučavaju monetarnu politiku i nisu bili svjesni toga da se u modelu čisto dužničke inflacije u kojoj je HNB mjenjačnica dugovi jednostavno neće moći vratiti?.. Tko treba snositi teret krize, oni koji su je svjesno izazvali ili obični ljudi koji su taoci njihovog neodrživog monetarnog modela?.. Ažurirano Subota, 11 Svibanj 2013 01:39..

    Original link path: /index.php?Itemid=251
    Open archive

  • Title: Pretvaranje HNB-a iz mjenjačnice u centralnu banku
    Descriptive info: / Pretvaranje HNB-a iz mjenjačnice u centralnu banku.. Pretvaranje HNB-a iz mjenjačnice u centralnu banku.. Petak, 08 Srpanj 2011 19:52.. Drugim riječima umjesto kao banka HNB funkcionira kao mjenjačnica (.. sličan monetarni model odveo je i Argentinu do sloma.. ).. Zbog toga većina kredita ima valutnu klauzulu, budući da novac pušten u opticaj ima pokriće u vanjskom dugu.. Radi nerealno jake kune naši proizvodi nisu konkurentni u odnosu na strane.. Posljedično dolazi do raspada proizvodnje i rasta nezaposlenosti, te masovnog uvoza svega i svačega.. Umjesto normalne ekonomije imamo tzv.. ‘kasino ekonomiju’ (ne stvaraju se nove vrijednosti), nego se trguje uvoznom robom.. Nema gospodarskog rasta.. Budući da banke vani uvijek moraju vratiti vani više novca nego su posudile, dolazi do toga da se zadužujemo kako bi vraćali dugove, a ne zato da bi ostvarili gospodarski rast.. Drugim riječima, iako količina novca u opticaju raste zanemarivo (2% godišnje), vanjski dug raste eksponencionalno (izrazito brzo), a s njim rastu i cijene (radi kamatnog troška).. Takav monetarni model je dugoročno neodrživ i vodi ka stagnirajućoj inflaciji (stagflaciji) – to je.. odlično objasnio i akademik Baletić.. Zato nam se raspada ekonomija, a nezaposlenost i siromaštvo rastu.. Ono što tražimo jest da Hrvatska narodna banka opet preuzme ulogu centralne banke (ulogu puštanja novca u opticaj), a ne da samo pretvara strane valute u kune i obrnuto (da ima ulogu mjenjačnice).. Zajedno sa tim tražimo i ukidanje valutne klauzule.. Neoboriv dokaz za neodrživost monetarnog modela u kojem novac u opticaj ulazi jedino kao dug i to vanjski koji se preljeva u unutarnji je trenutno stanje u zemlji.. Naime, u takvom monetarnom modelu dug uvijek raste puno brže od novčane mase (4-5 puta), što nužno dovodi do teške kreditne krize.. Podaci iz biltena HNB-a govore nam da je krajem svibnja 2011.. bilo ukupno 213 mlrd kuna  ...   narod na koljena, taj model odgovara jedino stranim bankama.. Ako se ljudi ne istrgnu od masovne manipulacije koju bankarski karteli provode uz pomoć političke elite i masovnih medija jednog jutra će se probuditi kao beskućnici i skupljači boca u zemlji koju su stvarali i branili njihovi preci.. John Adams (1735-1826) je bio u pravu kada je izrekao sljedeće riječi: "Postoje dva načina za osvajanje i porobljavanje jedne nacije.. Jedan je mačem.. drugi je dugom.. ".. Uistinu, prijeti nam opasnost da ono što smo dobili u ratu, izgubimo u miru.. Vrijeme je da se probudite, da kažete dosta i zbogom manipulaciji i pranju mozga, te da istinu koju ste sada shvatili prenesete ljudima oko sebe.. Napomene radi,.. HNB funkcionira kao mjenjačnica radi visoke eskontne kamatne stope.. , više o tome možete pročitati.. ovdje.. !.. PS: U zadnje vrijeme plasira se lažna teza “da valutna klauzula postoji zato jer ljudi štede u devizama”, a ne zato jer je HNB mjenjačnica.. Ljudi štede u devizama zato jer znaju da je tečaj kune nerealan i da nema pokrića u ničemu osim vanjskom dugu.. Kada bi tečaj bio realan štedili bi u kunama jer bi znali da nema straha od devalvacije (naglog pada valute).. Bitno je napomenuti i da ljudi povezani sa bankarskim kartelima (i oni prevareni od strane tih istih) plaše naš narod pričama o 'hiperinflaciji' ukoliko HNB prestane funkcionirati kao mjenjačnica, a tečaj postane realan.. To je laž, a činjenice su najveći dokaz protiv te tvrdnje.. Da ne bi imali dvojbe oko toga, ovo su podaci za 2010.. , tada smo uvezli robe za 110 mlrd kn, a izvezli robe za 64.. 8 mlrd kn (pokrivenost uvoza izvozom 60%), međutim devizni priljev od turizma iznosio je 6,24 mlrd €, odnosno 46 mlrd kuna.. Upravo onoliko koliko nam treba za uspostavu devizne ravnoteže..

    Original link path: /index.php?Itemid=206
    Open archive

  • Title: Pokrivanje proračunskog deficita nekreditnom emisijom novca iz centralne banke umjesto zaduživanjem
    Descriptive info: / Prestanak politike državnog zaduživanja.. Pokrivanje proračunskog deficita nekreditnom emisijom novca iz centralne banke umjesto zaduživanjem.. Petak, 08 Srpanj 2011 21:15.. Banke ne posuđuju državi novac zato jer očekuju da im država dug vrati.. One su svjesne toga da će država uvijek imati proračunski manjak, te da neće moći pokriti ni sve tekuće obveze, a kamo li vratiti prethodno nakupljene dugove.. CIlj tog posuđivanja je uspostava dužničkog ropstva i stavljanje države i naroda u podređeni odnos naspram tih istih banaka.. Na kraju, umjesto naroda koji bi izborom svojih predstavnika (demokratski) trebao odlučivati o tome tko će i na koji način voditi državu, ključne odluke donose vlasnici banaka, odnosno korumpirana politička oligarhija povezana sa tim istim bankarima.. Zbog toga su sve političke opcije koje zagovaraju politiku beskonačnog zaduživanja zapravo produžene ruke financijskih institucija i u stvarnosti ne predstavljaju narod koji ih je izabrao.. Budući da je ruka koja daje uvijek iznad one koja prima, jasno je tko u takvom modelu uistinu vlada državom.. Također, monetarni sustav koji ne predviđa primarnu (nekreditnu) emisiju već samo kredit u dužem razdoblju će sigurno financijski upropastiti kompletno gospodarstvo i na osnovi kamata isisati sve vrijednosti.. Problem je u tzv.. ‘kumulativnoj kamati’: Zamislite državu sa milijun poslovno sposobnih stanovnika.. Svi oni će uzeti kredit od 1000 kn na godinu dana (uz 10% kamate) te će ga morati otplatiti 1100 kn.. Nakon godinu dana oni moraju ukupno vratiti 1100 milijuna kuna kredita.. Banka je zaradila 100 milijuna.. Svi imaju 100 kuna manje nego na početku.. Zbog toga možemo očekivati da će uzeti ponovno kredit ali ovaj put 1100 kuna.. Sa 100 kuna poravnavaju gubitak i imaju 1000 kuna kredita.. Međutim, sada moraju vratiti 1210  ...   vratiti niti glavnica, niti kamata na novi kredit, zato je nužna posljedica takvog modela kreditna kriza (nemogućnost otplate duga).. Radi sve većeg opterećenja novca u opticaju dugom i visokih poreza, dolazi do porasta cijena proizvoda i usluga (pada vrijednosti valute), kojeg ne prati istovremeni porast plaća (stagflacija).. Sa protokom vremena razlika između duga i ukupne novčane mase je sve veća i čeka nas uspostava dužničkog ropstva i razvlaštenje države i njezinih stanovnika od kapitala koji sa vremenom preuzimaju banke i sa njima povezane korporacije.. Posljedice postojanja nekreditne emisije novca u opticaj bile bi višetruke.. Mogućnost otplate duga nasuprot beskonačnom zaduživanju.. Provođenje ekspanzivne monetarne koja vodi.. * porastu novčane ponude.. * smanjenju kamatnih stopa.. * povećanju investicija.. * povećanju proizvodnje.. * porastu zaposlenosti.. * većem rastu BDP-a.. Nemoguće je voditi restriktivnu monetarnu politiku i očekivati efekte ekspanzivne monetarne politike, zato sve brzo rastuće ekonomije vode ekspanzivnu monetarnu politiku (ciljana inflacija 5-8%).. Ona nije samo jedna od ponuđenih opcija, ona je jedina alternativa postojećem monetarnom modelu.. Oni koji misle da će ulazak u EU i uvođenje eura išta riješiti varaju se, zato jer Europska centralna banka (ECB) također zabranjuje.. nekreditnu emisiju novca.. , što nužno dovodi do uspostave dužničkog ropstva (u koje upadaju jedna po jedna zemlja EU), neotplativosti duga (otplate starog duga uzimanjem novog) i.. kreditne krize.. (radi sve veće razlike između ukupnog iznosa duga i novčane mase).. Zbog dugoročne neodrživosti takvog monetarnog modela nužno dolazi do raspada zajedničke valute (eura) i pada njene vrijednosti iako zagovornici tog suludog modela tvrde da se protive nekreditnoj emisiji kako bi održali valutu jakom.. Ako vas zanima zašto država mora imati proračunski deficit, pročitajte.. ovaj članak.. Ažurirano Utorak, 13 Prosinac 2011 13:19..

    Original link path: /index.php?Itemid=205
    Open archive

  • Title: Nužnost postojanja proračunskog deficita i dokaz propasti 'Plana 21' Kukuriku koalicije
    Descriptive info: / Nužnost postojanja proračunskog deficita.. Nužnost postojanja proračunskog deficita i dokaz propasti 'Plana 21' Kukuriku koalicije.. Srijeda, 07 Prosinac 2011 12:28.. Svatko od nas ima prihode i rashode.. Ovisno o računu dobiti i gubitaka (razlici između prihoda ili rashoda) naše poslovanje može biti pozitivno ili negativno, odnosno možemo ostvariti dobit (profit) ili gubitak.. Država kao servis također ima svoje troškove (proračunske rashode) i prihode (od poreza).. Razlika između rashoda i prihoda zove se deficit proračuna.. Naizgled se čini logičnim da država ne bi smjela trošiti više nego ima novca na raspolaganju, međutim kako ćete ulaziti dublje u tematiku shvatiti ćete da država mora imati deficit.. Naime, da bi jedan subjekt ostvario prihod, drugi nužno mora imati rashod (trošak), sukladno tome, suma (zbroj) svih prihoda u zajednici jednaka je sumi svih rashoda.. Ako neki subjekt u svom poslovanju ostvari dobit (imao je prihode veće od rashoda), to nužno znači da je neki drugi ostvario gubitak (imao rashode veće od prihoda).. Kada dobit za jedan subjekt ne bi bila gubitak za drugi, tada bi vi mogli otvoriti dva poduzeća, poslovati sami sa sobom i u oba poduzeća ostvariti dobit, međutim, savršeno je jasno da je to nemoguće.. Kada čujete na vijestima da je neki subjekt (poduzeće) tijekom godine dana ostvario 100 milijuna kunadobiti, to nužno znači da su neki drugi subjekti tijekom iste te godine ostvarili identičan gubitak.. Što bi se dogodilo kada država ne bi imala deficit, odnosno puštala u opticaj više novca nego je od društva uzela?.. Ako bi državni proračun bio balansiran i deficita ne bi bilo, netko bi sa vremenom kumulirao profit, a netko ili više subjekata bi kumuliralo gubitak (dio bi bio na nuli - radio bez zarade).. U višegodišnjem kumuliranju posljedice su očigledne.. Novac se može zaraditi samo ako ga netko drugi gubi.. Onaj koji kumulira novac može ga posuđivati, ali ga dužnik sve teže može vratiti jer ga ima sve manje na tržištu.. Ako država ima deficit, tada postoji višak novca koji se dodaje u sustav (opticaj) i veća je vjerojatnost da će biti manje subjekata sa gubitkom - subjekti koji godinama ostvaruju profit mogu se namiriti preko deficita, a ne preko gubitka drugih subjekata.. Sve sagledano u ukupnom zbroju.. Drugim riječima postoji jasna veza između deficita proračuna i profita zajednice.. Kada proračun ne bi imao deficit, bilo bi manje dobiti, više propalih poduzeća i više otkaza, upravo iz tog razloga sve zemlje na svijetu (u pravilu) imaju deficit proračuna.. Ako bi državni proračun imao suficit (prihode veće od rashoda), smanjila bi se ukupna novčana masa u opticaju (izbacila bi se likvidnost/novac iz sustava) - i pojavilo bi se više subjekata sa novčanim gubitkom.. Ako bi takvo stanje potrajalo, stvario bi se novčani gubitak kod mnoštva subjekata, a ekonomija bi propala.. Isto tako, država kao servis ekonomije ne smije deficit financirati kreditom.. Naime, da bi otplatila kredit nužno bi u budućnosti morala ostvariti suficit (višak) s kojim bi pokrila rashode za otplatu prethodno uzetog kredita.. Međutim, savršeno je jasno da država taj 'višak' nikada neće ostvariti budući da uvijek posluje sa deficitom i nikada nema dovoljno novca ni za trenutne rashode, a kamo li za otplatu prethodnih dugova.. Jedini mogući izlaz za deficit proračuna i time pozitivnu bilancu subjekata unutar zajednice (rastuću ekonomiju) je primarna emisija novog novca.. Odnosno država mora izravnom emisijom novca od strane centralne banke pokrivati taj deficit.. Što se događa ako ne postoji primarna emisija novca?.. Država akumulira dug, odnosno upada u bezizlazno dužničko ropstvo.. Upravo to se dogodilo Europskoj uniji.. Naime, Maastrichtskim ugovorom (1992.. ) zabranjena je primarna emisija novca.. Time je počinjen zločin, naime umjesto da države članice deficit pokrivaju izravnom emisijom novca od strane centralne banke, poslovne banke posuđuju državi novac kojeg su posudile od njene vlastite  ...   trajnu i bezizlaznu kreditnu, a posljedično i ekonomsku krizu.. Umjesto da se mali proračunski deficit (5-10%) pokriva svake godine primarnom (nekreditnom) emisijom, državni deficit (dug) se trenutno prenosi iz godine u godinu, odnosno akumulira uvećan za iznos pripadajućih kamata.. U relativno kratkom vremenu, on prerasta ukupan BDP te države i baca ju na koljena, a država i narod postaju robovi i taoci neotplativog duga.. Postavlja se i pitanje: "Ako nijedna država nema dovoljno novca ni za trenutne rashode, budući da uvijek posluje sa deficitom (proračunskim manjkom), kako će otplatiti prethodne dugove?", odgovor je - Nikako!.. Banke su toga i svjesne.. Ako pak to znaju, vjerojatno se pitate zašto onda svejedno posuđuju državi novac koji im ona nikada neće moći vratiti? Odgovor je jednostavan, Adam Smith, objasnio je to ovim riječima: "Iako se kredit u pravilu daje u obliku novca, vjerovnika (onoga kome dugujete) ne zanima novac sam po sebi nego vrijednosti koje se novcem mogu kupiti".. Drugim riječima cilj tog beskonaćnog kamatarenja države je preuzimanje njenog kapitala, odnosno stvarnog bogatstva zemlje kroz proces privatizacije, tako da banke i korporacije povezane sa njima sa protokom vremena preuzmu svu državnu imovinu, a narod i državu porobe neotplativim dugom.. Sada malo zastanite i razmislite o "Planu 21" Kukuriku koalicije, sjećate se da su rekli da će smanjenjem državnog deficita 'pokrenuti ekonomiju', 'promjeniti trend' i 'rješiti nelikvidnost'?.. O da.. Međutim, zar nelikvidnost nije upravo posljedica niske likvidnosti, odnosno nedostatka novca u opticaju? Zar smanjenje državnog deficita neće povećati nelikvidnost, budući da će smanjiti priljev novog novca u opticaj? Zar manji deficit ne znači manje dobiti, više propalih poduzeća i više otkaza?.. Može li se smanjenjem potrošnje pokrenuti ekonomiju, ili je upravo suprotno - povećanje potrošnje jedini način da se pokrene ekonomija, 'preokrene trend' i ostvari veći gospodarski rast?.. Sada vjerojatno shvaćate zašto su svi ozbiljni ekonomisti njihov plan nazvali spiskom dobrih želja i utopijom.. Svjesni su toga da je.. bez monetarne reforme nemoguće razbiti kreditnu krizu i pokrenuti proizvodnju.. Kao i puno puta do sada, naš narod odlučio je živjeti u laži, međutim "u laži su kratke noge", od istine se može bježati, ali ne i pobjeći, a vrijeme će to i pokazati.. Milanović i Čačić ne mogu dobiti rat koji vode protiv zdravog razuma, 'mjere štednje' nigdje nisu dovele do gospodarskog rasta, kako kratkoročnog, tako ni dugoročnog.. Ni u Irskoj, ni u Grčkoj, ni u Italiji, niti u Velikoj Britaniji, niti u ijednoj drugoj zemlji.. Upravo suprotno, dovele su do nastavka ekonomske stagnacije, produbljenja ekonomske krize i uličnih nemira.. Koncept u Milanovićevoj i Čačićevoj glavi je jednostavno pogrešan, a građani će ubrzo (na vlastitoj koži) biti osvjedočeni u to.. Samo neiskren ili prevaren čovjek može vjerovati da je moguće ostvariti gospodarski rast (porast proizvodnje i zaposlenosti) unutar monetarnog modela u kojem je tečaj nerealan, dugovi rastu 5 puta brže od novčane mase (.. što nužno vodi teškoj kreditnoj krizi.. ) i u kojem.. HNB funkcionira kao mjenjačnica umjesto kao centralna banka.. (.. kopija Argentinskog modela prije sloma.. Taj osnovni problem 'veliki umovi' koji se kriju iza Kukuriku koalicije ne žele vidjeti.. Kao i svoji prethodnici bave se posljedicama, a ne uzrokom problema - pogrešnom regulacijom novca.. PROPAGANDA: Obećavali su biračima izlazak iz minusa u plus unutar monetarnog modela u kojem je centralna banka mjenjačnica, a dugovi rastu 5 puta brže od novčane mase.. PROPAGANDA: "Vjerujemo da ćemo to postići u kratkom roku, odnosno da će naš politički program imati pozitivne rezultate koje će svi osjetiti.. STVARNOST: Građane čeka daljnji pad standarda, biti će im gore nego je sada, minus u banci može im samo rasti.. Milanović nesvjesno priznaje da je vjerojatnije da će "Plan 21" dovesti do uličnih nemira, nego do "punih novčanika i dubljih džepova".. Ažurirano Četvrtak, 12 Srpanj 2012 23:13..

    Original link path: /index.php?Itemid=288
    Open archive

  • Title: Onemogućavanje multiplikacije depozita i kredita
    Descriptive info: / Onemogućavanje multiplikacije depozita i kredita.. Onemogućavanje multiplikacije depozita i kredita.. Petak, 08 Srpanj 2011 21:01.. Kako je do toga došlo? Vrlo jednostavno - kredit koji je banka izdala, vratio se nazad u banku u obliku novog depozita, a ukupan iznos depozita se udvostručio iako nije bilo novog priljeva stvarnog novca (papirnatog).. To što se upravo dogodilo pred vašim očima zove se "multiplikacija depozita".. Na osnovi tog multipliciranog depozita (koji u stvarnosti ne postoji) banka će uskoro izdati nekoj drugoj osobi novi kredit, iako, kao što i sami vidite, novac za novi kredit u stvarnosti uopće ne postoji.. Evo vam još jedan slikoviti primjer.. Zamislite da imate 600.. 000 kn viška i da ste ih stavili na svoj račun u banci.. Istodobno banka nekoj drugoj osobi daje 600.. 000 kn stambenog kredita (s vašim novcem).. Taj novac 'sjeo je' toj osobi na račun, a ona ga je potom uplatila nekoj građevinskoj tvrtki koja se bavi stanogradnjom na žiro račun.. Opet je došlo do toga da sada i vi i ta građevinska tvrtka imate po 600.. 000 kuna na računu (ukupno 1.. 2 milijuna), iako stvarnog novca u banci postoji samo 600.. 000.. Ovi slikoviti primjeri dani su zato, da bi vi lakše mogli shvatiti na koji način banke funkcioniraju.. U praksi, depoziti se ne mogu 'udvostručiti' u samo jednom koraku zato jer postoji tzv.. obvezna pričuva.. Odnosno banke moraju 13% od svakog depozita dati HNB-u u obliku obvezne pričuve i tim novcem više ne mogu raspolagati.. Što to znači? To znači da ako vi uplatite 1000 kn na svoj račun u banci, banka će morati 13% od toga novca (130 kn), uplatiti na svoj račun u centralnoj banci i sukladno tome moći će izdati samo 870 kn kredita umjesto 1000.. Drugim riječima, banke u Hrvatskoj mogu u samo jednom koraku povećati depozite za 87% (ne mogu za 100% zbog obvezne pričuve), pod pretpostavkom da se sav novac dan kao kredit vratio nazad u depozitni sustav banke.. Na osnovi tog novog - multipliciranog depozita od 870 kn (ponovno umanjenog za obveznu pričuvu), banke mogu izdavati novi kredit (iako je taj novac virtualan - ne postoji u stvarnosti).. Međutim, budući da se 7% novca nalazi izvan banaka, u prosjeku se u nazad u depozitni sustav banke ne vraća 100% od izdanih kredita, nego samo 93%.. Pa ipak, usprkos gubitku od 13% (od depozita) radi obvezne pričuve i 7% (od kredita) radi toga što se sav izdani kredit ne vraća u banku kao novi depozit, banke mogu bez problema, ponavljajući proces multiplikacije (depozit - kredit, depozit - kredit.. ), i više nego učetverostručiti novčanu masu.. Odnosno simulirati priljev novog novca u opticaj iako u stvarnosti on uopće ne postoji.. Nostradurus je to ovako opisao.. : "Multiplikacija novca je posljedica primjene bankarstva djelomične rezerve.. Svaki polog novca u banku se mora dijelom deponirati u fond obavezne rezerve.. Međutim, taj udio je trenutno samo 14% za kunske depozite.. Ostatak novca se koristi za rezervu gotovine banke (oko 5%) te za izdavanje kredita.. Tj.. 80% položenog novca može biti izdano kao kredit.. Kad korisnici kredita plate usluge i robe, taj se novac pojavljuje na žiro računima firmi kao novi polog.. I opet se od tog pologa može izdati 80% kredita.. Sada je to manji iznos jer se opet dio prebacio u obaveznu rezervu, ali proces vremenski ide dalje i praktično imamo transfer početnog novca u obaveznu rezervu i rezervu banke uz popratnu pojavu višestruko veće količine imaginarnih depozita na osnovu kojih banke izdaju kredite koji kao i ti depoziti nemaju pokriće u stvarnom novcu.. Na taj način banke posuđuju novac koji u stvarnosti ne postoji, odnosno rade tzv.. kreditnu multiplikaciju.. Što banka više multiplicira novac, ima sve više izdanih kredita i depozita, ali je posljedično realnog novca sve manje, radi gubitka  ...   aktom preuzima banku), nego monetarnu reformu čija će posljedica biti navala štediša na banke i posljedično preuzimanje tih istih od strane države.. Više o tome možete čitati.. Zašto je multiplikacija loša za nas?.. Za razliku od duga koji je stvoren nepostojećim novcem, dobit koju banke ostvari u ovoj shemi je stvarna (iako je kao i dug stvorena nepostojećim novcem - multiplikacijom kredita i depozita), te se izvlači iz zemlje, budući da je 92% banaka u stranom vlasništvu (kune se mijenjaju u eure i šalju van).. Na taj način strane banke nas drže u ekonomskom ropstvu i iz naše zemlje izvlače stvaran novac.. Odnosno ostvaruju dobit bez ikakvog rada i ulaganju.. Evidentno je da je nužno napraviti promjenu u monetarnom sustavu, odnosno podići razinu obvezene rezerve na 50% kako bi se bankama onemogućila kreditna multiplikacija.. Tako bi se onemogućilo gomilanje duga i inflacija (rast cijena) uz pomoć nepostojećeg novca, te ostvarivanje profita (izvlačenje dobiti iz zemlje) bankama bez istovremenog ulaganja kapitala.. Država putem nekreditne emisije stvarnog novca (sa ciljem pokrivanja proračunskog deficita), a ne banke (uz pomoć nepostojećeg novca putem multiplikacije kredita i depozita), mora imati ulogu puštanja novog novca u opticaj.. Jasno je da u tom slučaju ne bi došlo do hiperinflacije jer bi država otpuštala relativno malu novčanu masu (godišnji deficit proračuna je samo 4.. 6%), a banke ju ne bi mogle multiplicirati.. Istodobno država i njeni građani se ne bi nalazili u dužničkom ropstvu, a banke bi umjesto profitera na tuđoj muci, trudu i radu postale servis ekonomije.. Bitno je reći, da država u ovom modelu može pomoći ekonomiji spuštanjem poreznih stopa i namjernim stvaranjem malo većeg deficita kojeg bi poslije nekreditno pokrila sa ciljem provođenja ekspanzivne monetarne politike (ciljane inflacije), bez straha od visokih stopa inflacije jer će bankama biti onemogućena multiplikacija novca i neće moći simulirati veći priljev novčane mase od one koja uistinu postoji.. Zapamtite, vi i država nalazite se na istoj strani, a banke i politička elita na drugoj.. Nažalost naša politička elita trenutno je u službi banaka, te uništava narod i državu kako bi sebi prigrabila korist.. Ukoliko glasate za stranke koje ne žele prekinuti ovu kriminalnu šemu, ona će se nastaviti.. Prenošenjem istine vi možete učiniti da i drugi oko vas saznaju na koji nas način banke pljačkaju i izrabljuju.. Zapazite još jednu stvar, multiplikacija novca uvijek ide zajedno sa.. dužničkom doktrinom.. (i posljedično uvijek dovodi do.. Zato je jedini način da se stvori dugoročno održiv financijski sustav uvođenje nekreditne emisije (puštanje nezaduženog novca u opticaj od strane države) i istodobno suzbijanje multiplikacije novca koju rade banke.. Naravno, banke tvrde da država ne bi smjela raditi emisiju realnog (stvarnog) novca, a da bi one trebale imati pravo na stvaranje novca iz ničega (multiplikaciju depozita i kredita), te ostvarivanje dobiti bez rada i ulaganja (vampirizam).. O tome možete više čitati u članku pod naslovom ".. ---------------------------------.. Za razmišljanje.. "Kada bi ljudi radili međusobne transakcije bez posredstva banaka (posuđivali novac jedni drugima) ne bi mogli raditi inflaciju kreditnom multiplikacijom jer onaj koji posuđuje novac nikad ne bi mogao dati novac kojeg nema (ne postoji).. Samo poslovne banke mogu posuđivati novac kojeg su stvorile posudbom.. " Irvin Fisher.. "Multiplikacija novca (bankarstvo djelomične rezerve) počiva na činjenici da novac položen na račun u banku neće podići svi klijenti banke.. Banka može ostaviti samo dio (cca 14%) tog novca u trezoru, a najveći dio plasirati u obliku kredita.. Bit prevare je da se isti novac nalazi i na računu klijenta banke i kod zajmoprimca.. Očigledno je da je prisutno više novca nego ga je bilo.. To znači da je nova količina novca u stvari krivotvorina i izdana bez pokrića vrijednosti.. Krivotvorina ima sve značajke novca, osim pokriće.. Zato i je krivotvorina.. " (.. više o tome.. Ažurirano Srijeda, 20 Ožujak 2013 16:05..

    Original link path: /index.php?Itemid=207
    Open archive

  • Title: Ekspanzivna monetarna politika
    Descriptive info: / Ekspanzivna monetarna politika.. Ekspanzivna monetarna politika.. Da bi ste razumjeli utjecaj MP na ekonomiju nužno je shvatiti narav i prirodu novca.. Novac je po definiciji 'roba s kojom se može kupiti svaka druga roba'.. Drugim riječima novac je roba i za novac, kao i za svaku drugu robu vrijede zakoni ponude i potražnje.. Veća ponuda - manja cijena, manja ponuda - veća cijena.. Cijena novca je kamata.. Odnosno, veća ponuda novca ruši njegovu cijenu (snižava kamatu).. To smo svi mogli iz prve ruke vidjeti prilikom kreditne ekspanzije od prije par godina kada je bila veća ponuda novca, a kamatne stope bile su niže.. Posljedično smo tada svi bili skloniji uzimati kredite, veći je bio priljev novčane mase u opticaj i zato smo imali veće stope inflacije.. Ljudi su tada bili sretniji, bilo je više novca, više posla (radnih mjesta), a plaće su bile veće.. Zahvaljujući ekspanzivnijoj MP (većim stopama inflacije) imali smo veći gospodarski rast i Sanader je dobio izbore, sada pak imamo restriktivnu monetarnu politiku, koja dakako vodi raspadu ekonomije i zato će Kosorica izgubiti izbore.. Bitno je za napomenuti da Kukuriku koalicija planira nastaviti provoditi restriktivnu MP očekujući efekte ekspanzivne (manja nezaposlenost, veća proizvodnja, veći gospodarski rast), što je nemoguće.. Turska, najbrže rastuća ekonomija u Europi jednostavan je primjer kako ekspanzivna MP utječe na kamatne stope.. Tamo je stopa inflacije prošle godine bila 9%, a kamatne na stambene kredite su se kretale od 4 do 7%.. Drugim riječima cijena novca (kamata) bila je niža od stope inflacije, sa druge strane kod restriktivne MP cijena novca (kamata) viša je od stope inflacije.. Zašto ekspanzivna MP stimulira gospodarski rast?.. Razlog je vrlo jednostavan i za primjer ćemo dati kupnju stana u novogradnji (cijena 500.. 000 kn), u prvom slučaju zamislite ekspanzivnu MP sa ciljanom stopom inflacije od 8%.. Posljedično kamatne stope (KS) su niskih 5.. 25% (niže od stope inflacije).. Ukoliko ga uzmete na 20 godina mjesečna rata kredita će bi 3369 kn.. Ako su ukupna mjesečna primanja vas i vašeg partnera 9000 kn, očito je da ne bi trebalo biti problema sa otplatom kredita.. Međutim ono što je ključno jest, kako će se kretati vaša plaća ukoliko država trajno provodi ekspanzivnu MP.. Očito je da ako je prosječna godišnja stopa inflacije 8% da je to posljedica toga što se novčana masa (količina novca na raspolaganju) također povećala 8%, što će reći da plaće svake godine rastu 8% u prosjeku.. Druge godine otplate kredita njihova ukupna primanja sukladno tome narasti će za 8% - na 9720 kn, tako će rasti i svake iduće godine.. - 10.. 497.. - 11.. 337.. - 12.. 244.. - 13.. 233.. - 14.. 281.. - 15.. 424.. -  ...   brzo rastuće ekonomije provode ekspanzivnu MP.. Ono što je ključno jest da dugoročna ekspanzivna MP vodi tzv.. slaboj valuti jer vaša valuta brže gubi na vrijednosti od drugih valuta što za posljedicu ima veću proizvodnju i izvoz, te manji uvoz.. Zato sve zemlje koje provode ekspanzivnu MP imaju niske stope nezaposlenosti (Južna Koreja 3%, Tajvan 5%, Argentina 7%).. Sa druge strane sve zemlje koje provode restriktivnu MP imaju više stope nezaposlenosti i manje stope gospodarskog rasta.. Sada se postavlja ključno pitanje kako ekspanzivna MP utječe na vaš džep:.. Imate više novca svake godine.. Kamate su niže.. Krediti lakše otplativi.. Lakše vam je naći posao.. Sa vremenom društvo postaje brže bogatije (novi kapital se brže stvara).. Posljedično životni standard raste.. Cijene brže rastu, ali to je posljedica toga što kupci imaju više novca na raspolaganju.. Veća je likvidnost (zato jer ima dovoljno novca u opticaju).. Niža je stopa nezaposlenosti, pa je potreba za državnom pomoći manja, također radi veće likvidnosti bolja je i naplata poreza, pa su porezne stope niže.. Nakon što ste vidjeli sve ove efekte, vjerojatno se pitate zašto Hrvatska i Europska unija namjerno provode restriktivnu MP.. Odgovor je pomalo nevjerojatan.. Zato jer bankama ne odgovara ekspanzivna MP.. Zašto?.. Prije svega, kapital banke je prvenstveno novac, a ne neka druga imovina (kafići, tvornice, hoteli, stanovi, robne zalihe).. Tu leži korjen problema, naime inflacija svake godine 'jede' imovinu banke (novac) jer on svake godine gubi na vrijednosti za iznos inflacije (npr.. 8%).. Istodobno je i cijena kredita koje banke plasiraju (kamata) - niža.. Sukladno tome, više gube radi inflacije i manje zarađuju na kamati.. Banke zbog toga neće bankrotirati, ali će njihovi vlasnici biti dosta nervozni jer im je jasno da nemaju realno gledano velik profit.. Odnosno kod ekspanzvine MP banke servisiraju ekonomiju, a ne ekonomija banke.. Tu je ključ koji otvara vrata cijele zagonetke.. Kraljevima novca ne odgovara veća inflacija i niža kamata.. Iz tog razloga sve njima podređene političke opcije (koje rade za banke) zagovaraju restriktivnu MP, čiji su efekti na ekonomiju suprotni od ekspanzivne MP.. Drugim riječima, svjesno drže ljude u raljama neotplativog duga, a ekonomiju na izdisaju.. Međutim pomalo sarkastično, obečavaju ljudima efekte ekspanzivne MP (veću zaposlenost - nova radna mjesta, veću proizvodnju, veća ulaganja, pune novčanike i dublje džepove), a svjesni su toga da restriktivna MP ima upravo suprotan efekt na ekonomiju od onog kojeg oni biračima obećavaju.. Napomene radi, prvi koji je primjetio utjecaj stope inflacije na stopu nezaposlenosti bio je Novo Zelandski ekonomist William Philips.. On je prvi znanstveno dokazao uspoređujući stope inflacije i nezaposlenosti od zemlje do zemlje da veće stope inflacije smanjuju stopu nezaposlenosti (ukoliko inflacija ne prelazi 9%).. Ažurirano Četvrtak, 20 Listopad 2011 22:14..

    Original link path: /index.php?Itemid=260
    Open archive

  • Title: Ukidanje valutne klauzule
    Descriptive info: / Ukidanje valutne klauzule.. Ukidanje valutne klauzule.. Petak, 08 Srpanj 2011 21:05.. Pa ipak, HDZ i njihovi koalicijski partneri nisu usamljeni u svojoj namjeri da u suradnji sa stranim bankama unište našu zemlju i pretvore naš narod u bijelo roblje.. SDP se također protivi ukidanju valutne klauzule i na strani je banaka.. Iako SDP predstavlja sebe kao alternativu HDZu, svaki će građanin zadužen u švicarcima lako shvatiti što znači kada sustav koji ga izrabljuje napravi puku zamjenu figura, odnosno kadrovske rošade, bez stvarne promjene u  ...   zalažu, te odbacivanju političke ideologije koja zagovara i podržava ovaj suludi model koji dozvoljava valutnu klauzulu, ljudožderske ovrhe i generira masovnu nelikvidnost i blokade fizičkih i pravnih osoba.. Misao za kraj: "Odjednom svi imaju neki prijedlog, kako da se pomogne unesrećenim dužnicima, u kojima istovremeno vide i buduće birače.. Zajedničko je svim tim (lažnim) rješenjima da ne dovode u pitanje ni deviznu klauzulu, niti lažne švicarske franke kao osnovu za izvlačenje ogromnog novca iz džepova hrvatskih građana.. " Milan Gavrović.. Ažurirano Subota, 11 Svibanj 2013 02:59..

    Original link path: /index.php?Itemid=208
    Open archive



  •  


    Archived pages: 180