www.archive-org-2014.com » HR » Z » ZAJEDNICA-SUSRET

Choose link from "Titles, links and description words view":

Or switch to "Titles and links view".

    Archived pages: 139 . Archive date: 2014-01.

  • Title: Zajednica Susret - nevladina organizacija za prevenciju i tretman ovisnosti o drogama, alkoholu i drugim psihoaktivnim sredstvima
    Descriptive info: .. Početna.. O nama.. Programi.. Kako u i.. O drogama.. Filozofija.. Galerija.. Kontakt.. Dokumenti.. Centar Cista Velika.. Centar Čiovo.. Centar Ivanovac.. Centar Paučje.. Arhiva novosti.. Udruga roditelja - Zagreb.. Korisnici.. Humanitarna organizacija Zajednica Susret je korisnik Institucionalne podrške Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva za stabilizaciju i/ili razvoj udruge.. Kako do nas?.. Prijašnje ankete.. Novosti.. EU Projekt OLDI (older addicts in progress).. 18.. 12.. 2013.. Humanitarna organizacija Zajednica Susret sudjeluje u projektu Agencije za mobilnost i programe EU u okviru natječaja Gruntviga - Programa za cjeloživotno učenje.. Gruntvig omogu uje suradnju izme u ustanova povezanih s obrazovanjem odraslih diljem Europe.. Više.. Print.. Bernardica Jureti intervju za Slobodnu Dalmaciju.. 09.. 08.. Bernardica Jureti , predsjednica H.. O.. Zajednica Susret u intervjuu za Slobodnu Dalmaciju govori o problemima ovisnosti.. Problem ovisnosti je multidisciplinarni problem i potrebno mu je tako i pristupiti.. Podrška gra anima nakon ulaska u EU.. 05.. 07.. Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva i IMPACT - Europski centar za me usektorsku suradnju u suradnji s organizacijom ECAS  ...   nerijetko e počiniti kra e, imovinski delikt, razbojništvo.. Bolje biti dosljedan nego idealan roditelj.. 13.. 2010.. Nedoumica koja se krije u suštini mnogih drugih problema je da roditelji znaju da trebaju postaviti granice u odgoju, ali ne znaju kako ih izre i i kako posti i da ih djeca shvate ozbiljno a da ih istodobno ne povrijede, te što učiniti ako djeca ne poštuju zadane granice.. Farmakoterapija bolesti ovisnosti u izvan bolničkim uvjetima.. 11.. Ovisnost o opijatima je široki društveni problem koji zahva a sve segmente društva.. Samim tim je i javnozdravstveni problem i kao takav je u fokusu sustava javnog zdravstva.. To je kronična, relapsiraju a bolest koja se vrlo teško liječi zbog stalne kompulzivne.. potrebe za uzimanjem opijata bez obzira na posljedice koje njena konzumacija donosi zdravlju i društvenom životu ovisnika.. 2008 - '12 Copyright Humanitarna organizacija "Zajednica Susret", Stari Pazar 2, 21000 Split.. Tel: +38521361200; +38521345288; Fax: +38521361311.. E-mail:.. split@zajednica-susret.. hr.. Powered by:.. ORBITUM ICT.. technology Orbicon Enterprise Server 2.. 1.. 8.. Designed by: Hcar..

    Original link path: /
    Open archive

  • Title: Zajednica Susret - nevladina organizacija za prevenciju i tretman ovisnosti o drogama, alkoholu i drugim psihoaktivnim sredstvima - O nama
    Descriptive info: This content requires the.. Adobe Flash Player.. This is an object and it represents data that is also available at.. http://www.. zajednica-susret.. hr/site/mercury/20081224-foto-banner-swf-c773.. swf.. Gdje sam?.. Zajednica Susret - nevladina organizacija za prevenciju i tretman ovisnosti o drogama, alkoholu i drugim psihoaktivnim sredstvima.. Humanitarna organizacija Zajednica Susret je udruga koja se bavi prevencijom i izvanbolničkim tretmanom bolesti ovisnosti obuhva aju i djelovanje od tretmana osoba s početnim poreme ajima u ponašanju do stručnog terapijskog rada s ovisnicima kroz programe odvikavanja, savjetodavnog rada i terapijske zajednice.. Registrirana je i djeluje od 1992.. godine kao prva ove vrste na području Republike Hrvatske.. Udruga je 1999.. po odobrenju nadležnog Ministarstva, osnovala..  ...   paralelan rad s članovima njihovih obitelji.. Dom ima kapacitet od 134 mjesta.. Program koji se primjenjuje u Zajednici Susret se zasniva na terapijskom programu Projekt Čovjek , koji u okvirima svoje filozofije na prvo mjesto stavlja osobu, a potom problem, strukturiran je i nije vjerskog svjetonazora.. Stručni tim zadužen za provo enje programa čini 30 zaposlenika i sastavljen je od posebno educiranih terapeuta od kojih su polovica stručnjaci (psiholozi, socijalni radnici, radni terapeuti, liječnik, soc.. pedagog, sociolog, pravnik), a druga polovica uspješno rehabilitirani i resocijalizirani bivši ovisnici.. Humanitarna organizacija "Zajednica Susret".. MB: 3846814.. OIB:57535412801.. Žiro račun: 2330003-1100081641.. Dom za ovisnike "Zajednica Susret".. MB: 1477676.. OIB: 85510080762.. Žiro račun: 2360000-1101534041..

    Original link path: /?hr=o-nama
    Open archive

  • Title: Zajednica Susret - nevladina organizacija za prevenciju i tretman ovisnosti o drogama, alkoholu i drugim psihoaktivnim sredstvima - Programi
    Descriptive info: Smještaj u dom.. |.. Program resocijalizacije.. Program za zatvorenike ovisnike.. Program Benjamin.. Zajednica susret provodi slijede e osnovne programe i projekte:.. Program "Psihosocijalna rehabilitacija ovisnika u terapijskim zajednicama - smještaj u dom".. (klikni za detaljnije).. Resocijalizacija.. Projekt za zatvorenike ovisnike.. Projekt "Benjamin".. , odgojno-terapijski program namijenjen mladima s poreme ajima u ponašanju, eksperimentatorima i konzumentima alkohola, marihuane, sintetičkih droga i sl.. Vezani sadržaj..

    Original link path: /?hr=programi
    Open archive
  •  

  • Title: Zajednica Susret - nevladina organizacija za prevenciju i tretman ovisnosti o drogama, alkoholu i drugim psihoaktivnim sredstvima - Kako ući
    Descriptive info: Za odlazak na rehabilitaciju u Dom za ovisnike "Zajednica Susret" potrebno se javiti u savjetovalište Zajednice Susret najbliže Vašem mjestu stanovanja (savjetovališta u Splitu, Zagrebu i akovu).. Proces pripreme za odlazak u terapijsku zajednicu uključuje:.. redovite dolaske ili javljanje u savjetovalište (1 x tjedno),.. obavljanje medicinskih pregleda i.. prikupljanje dokumentacije za donošenje rješenja o smještaju u centru za socijalnu skrb prema mjestu prebivališta.. Trajanje procesa pripreme ovisi o procjeni terapeuta u  ...   proces pripreme, osim korisnika, budu uključeni i članovi njegove obitelji (najčeš e su to roditelji ili partneri) kako bi se uspiješnije podigla razina motivacije korisnika, smanjile smetnje i prekidi u komunikaciji te time osiguralo poboljšano pra enje programa rehabilitacije.. Za članove obitelji korisnika u terapijskim zajednicama osigurane su grupe samopomo i uz stručno vodstvo, koje se održavaju svakog tjedna u našim savjetovalištima u Splitu i Zagrebu, te Rijeci.. Savjetovališta:.. Split.. Zagreb.. akovo..

    Original link path: /?hr=kako-u%C4%87i
    Open archive

  • Title: Zajednica Susret - nevladina organizacija za prevenciju i tretman ovisnosti o drogama, alkoholu i drugim psihoaktivnim sredstvima - O drogama
    Descriptive info: Droga što je to?.. Opojna droga jest svaka tvar prirodnog ili umjetnog podrijetla, uključivši psihotropne tvari, uvrštene u popis opojnih droga i psihotropnih tvari.. Popis opojnih droga, psihotropnih tvari i biljaka iz kojih se može dobiti opojna droga te tvari koje se mogu uporabiti za izradu opojnih droga objavljen je u Narodnim novinama, brojevi: 27/02, 163/04 i 48/05.. Donosi ga ministar zdravstva.. Podjela opojnih droga:.. produkti cannabisa.. opijati.. psihostimulansi.. psihodepresori.. halucinogeni.. inhalanti.. Najrasprostranjenije droge na hrvatskom narko tržištu:.. -- ALKOHOL (detaljnije).. -- CANNABIS (detaljnije).. -- ECSTASY (detaljnije).. -- HEROIN (detaljnije).. -- KOKAIN (detaljnije).. -- LSD (detaljnije).. -- METAMFETAMIN (detaljnije).. ALKOHOL.. Alkohol se često ne smatra drogom, uglavnom zato što se koristi u društvene i religijske svrhe u ve ini krajeva svijeta.. Alkohol je droga, te prinudno i prekomjerno pijenje je postalo jedan od ozbiljnijih problema modernog društva.. Alkohol koji se pije (znanstveno poznat kao etilni alkohol ili etanol) se proizvodi fermentacijom ili destilacijom raznih vrsta vo a, povr a ili žita.. Etanol je sam po sebi čista bezbojna teku ina, a alkoholna pi a boju dobiju od raznih aditiva i produkata fermentacije.. Efekti pijenja ne ovise o tipu alkoholnog pi a nego o količini konzumiranog alkohola.. On se rapidno apsorbira u krvotok iz tankog crijeva te zatim polaganije iz želuca i debelog crijeva.. Proporcionalno koncentraciji alkohola u krvotoku on pove ava aktivnost u djelovima mozga i le noj moždini.. Koncentracija alkohola u krvi konzumenta ovise o:.. količini konzumiranog alkohola u odre eno vrijeme.. konzumentovoj kilaži, spolu, metabolizmu.. tipu i količini hrane u želucu.. Često pijenje u kratkom periodu rezultira mamurlucima, glavoboljama, mučninama i katkad povra anjem.. Mamurluk nastaje trovanjem alkoholom, te reakcijom tijela na njega.. Ne postoji niti jedna poznata kura za lječenje mamurluka.. Kombiniranje alkohola s drugim drogama može uzrokovati opasnije i pojačano djelovanje tih droga.. Mnoge nesre e i smrti su uzrokovane kombiniranjem alkohola i droga.. Kanabis, sedativi, barbiturati i tablete za spavanje te antihistamici se ne bi smjeli koristiti s alkoholom.. Čak i mala količina alkohola u kombinaciji s ovim drogama može naškoditi sposobnostima, kao što je recimo vožnja automobila.. Dugotrajni efekti konzumacije alkohola se mogu pojaviti nakon učestalog konzumiranja tek nekoliko mjeseci ili godina.. Negativni fizički i psihološki efekti kronične konzumacije su brojni i neki od njih čak ugrožavaju život konzumenta.. Dugotrajno uzimanje alkohola djeluje toksično na organizam, te se mogu pojaviti bolesti jetre, srca i trovanje želuca.. Sekundarni efekti su indirektno vezani za kroničnu konzumaciju alkohola, a to su :.. gubitak teka.. nedostatak vitamina.. infekcije.. impotencijom kod muškaraca.. neurednom menstruacijom kod žena.. Rizik ozbiljnijih oboljenja se pove ava s količinom konzumiranog alkohola.. Smrtnost kod kroničnih konzumenata je mnogo ve a nego kod povremenih.. Ljudi koji često piju postaju tolerantniji na mnoge neugodne efekte alkohola, te s pove anom konzumacijom ne budu intoksicirani.. Kako oni nastavljaju raditi i dobro su socijalizirani, njihovo pogoršano psihičko stanje ne bude prepoznato sve dok se ne počnu gubiti ili se ne dogodi kakva nesre a ili sl.. Psihološka ovisnost se može pojaviti čak s umjerenom dnevnom konzumacijom.. Tako er se može pojaviti kod ljudi koji konzumiraju alkohol pri odre enim prigodama kao što su društveni doga aji.. Ova forma ovisnosti upu uje na čežnju za psihološkim efektima alkohola iako on ne uzrokuje ozbiljnu intoksikaciju.. Za psihološke ovisnike manjak alkohola uzrokuje laganu tjeskobu, te paniku.. Fizička ovisnost se očituje u kroničnih konzumenata.. Pošto su se njihova tijela navikla na prisutnost alkohola oni pate od kriznih simpoma ako naglo prestanu piti.. Krizni simtomi koji se pojavljuju su: nervoza, nesanica, znojenje, gubitak teka, drhtavica, zbunjenost, halucinacije.. Alkohol i trudno a.. Trudnice koje piju riskiraju da im bebe pate od "fetalnog alkoholnog sindroma".. Najozbiljniji od ovih sindroma su mentalna retardacija, prerani porod, razni deformiteti.. Rizik se pove ava s količinom konzumiranog alkohola.. --gore.. CANNABIS.. Kanabis je lisnata biljka koja raste divlje u tropskim i temperaturno toplim područjima svijeta.. Uzgaja se u otvorenim kao i zatvorenim prostorima zbog svojih cvjetnih vrhova.. Najčeš e se upotrebljava njeno liš e i cvjetni vrhovi (pupoljci) koji se mogu pušiti ili jesti.. Tako er dolazi u mnogo koncentriranijoj smolastoj formi zvanoj hašiš i kao ljepljivoj crnoj teku ini koja se zove hašišovo ulje.. Zatim se u Indiji priprema kao pi e koje se zove Bhang, zatim kao Blunts - marihuana srolana s duhanom, te Ganja kao pripravak cvjetaju ih vrhova obično ženske biljke bogate smolastim eksudatom.. Postoje tri različite vrste kanabisa: Cannabis Sativa, Cannabis Indica i Cannabis Ruderalis.. Postoje rasprave o tome bi li ih trebalo zvati različitim varijacijama ili različitim vrstama.. Najčeš e upotrebljavani kanabis je rezultat križanja ova tri tipa.. Naziv konoplja je op e prihva en za varijantu kanabisa s malim postotkom THC - a, koja se koristi u industrijske svrhe.. Aktivni sastojci kanabisa se zovu kanabinoidi.. Postoje mnogi sintetizirani kanabinoidi kao što su tetrahidrokanabinol, kanabinol, kanabidiol, i mnogi drugi.. Delta - 9 tetrahidrokanabinol, odnosno mnogo poznatiji kao THC se smatra najodgovornijim sastojkom za psihoaktivna djelovanja kanabisa, a on je ujedno i glavni sastojak tableta kao što su marinol - (sintetizirani kanabis).. Pušenjem se efekti osje aju odmah, a kada se uzima oralno, odnosno pomiješano s hranom djelovanje počinje nakon 1 - 2 sata , što ovisi o količini hrane koja je prije pojedena.. Efekti pušenja dostižu vrhunac nakon 20 minuta i traju 1 - 2 sata, a oralno nakon 3 - 4 sata.. Osnovni efekti koji se javljaju kod povremenih konzumenata kanabisa su euforija, opuštenost i promjene u percepciji i variraju ovisno o uzetoj količini.. Kod malih doza se javlja osje aj ugode, blagog pojačanja osjetila (miris, okus, sluh), suptilne promjene u razmišljanju i izražavanju, pričljivost, hihotanje, pove ano uživanje u glazbi, pove an apetit i blage halucinacije kad su oči zatvorene.. Kod velikih doza, halucinacije mogu postati izraženije, tako er je izmjenjen osje aj za vrijeme, poreme aj pažnje, smanjeno pam enje.. Misaoni procesi i mentalna percepcija mogu biti znatno promijenjeni.. Dok ve ina ljudi pod utjecajem kanabisa ne osjeti snažne halucinacije kod nekih se ljudi ipak javlja taj aspekt, koji ovisi o količini i vrsti kanabisa koji se konzumira.. Negativni efekti mogu uključivati paranoju, suha usta, probleme s disanjem, nervozu i lupanje srca.. Ostali efekti mogu biti negativni ili neprikladni u odre enim situacijama ili okruženjima, kao što su smanjena koncentracija, zaboravnost, umor, konfuzija.. Nuspojave se pove avaju s dugotrajnijom konzumacijom.. Kako korisnici stare neugodni efekti i tjeskoba se pove avaju, a euforija se smanjuje.. Pod utjecajem kanabisa bi trebalo izbjegavati vožnju.. Dobra ideja bi bila da se izbjegava vožnja pod utjecajem bilo kakve psihoaktivne ili toksične supstance.. Istaživanja, da vozači koji su kombinirali alkohol i kanabis su mnogo manje sposobno vozači od onih koji su konzumirali samo jedno od toga.. Tako er je dokazano da kanabis uzrokuje nespretnu vožnju, ali su konzumnti toga svjesni i voze mnogo opreznije.. Redovita uporaba kanabisa može neke ljude dovest do psihičke ovisnosti, što im otežava prestanak pušenja.. Istraživanja pokazuju da izme u 5 i 10% onih koji probaju kanabis e postati dnevni konzumenti nekad tijekom svog života, ali e ve ina ovih pušača prestati s ovom navikom do svoje 30 - te godine života, a preostala nekolicina e nastaviti pušiti i nakon 40 - te.. Ve ina ljudi nikad ne osjeti znakove fizičke ovisnosti.. Najčeš i negativni problemi prilikom redovitog pušenja kanabisa su plu a i problemi s grlom, uključuju i kašljanje, pove ane infekcije grla i plu a, smanjen kapacitet plu a.. Postoje neke sumnje o kancerogenom djelovanju kanabisa, ali ta istraživanja nisu potkrijepljena dokazima te se sa sigurnoš u može re i da se zdravstveni rizici pove avaju s količinom i trajanjem pušenja bilo čega.. Nema potvr enih ili objavljenih smrti uzrokovanih konzumacijom kanabisa.. Postoji mali broj ljudi kod kojih su se pojavile alergije uzrokavane kanabisom kao što su iritacije grla i plu a.. Pošto kanabis pove ava broj otkucaja srca, postoji rizik pove avanja problema sa srcem, ali smo kod onih ljudi koji ve pate od bolesti srca.. U velikom istraživanju koja je provedeno u Kaliforniji na 65 000 ljudi na eno je da kanabis ne pove ava mortalitet kod ljudi starijih od 50 godina.. Tako er se pokazalo da uporaba kanabisa kao i drugih psihoaktiva mogu pospješiti neuroze, ali samo kod onih ljudi koji ve pate od takvih bolest, dok kod zdravih ljudi nema rizika od psihoza.. ECSTASY.. Ecstazy ili MDMA je sintetička, psihoaktivna droga stimulativnih i halucinogenih svojstava.. MDMA posjeduje kemijska svojstva amfetamina, metamfetamina i halucinogena kao što je meskalin.. 3, 4 - metil - endioksid - N - metamfetamin (MDMA) je sintetički sastojak koji može biti deriviran iz vrste lovorovog ulja.. Prvobitno je zamišljen kao lijek za smanjivanje apetita.. Kemijski je analogan MDA, drogi koja je bila popularna kasnih 60 - tih i početkom 70 - tih.. MDMA su koristili psihijatri kao dodatak psihoterapiji.. Ilegalna uporaba droge postaje popularna tek kasnih 80 - tih i usko je povezana s underground klupskim scenama diljem svijeta.. MDMA je dostupan u tabletama i uglavnom se konzumira oralno.. MDMA je popularna droga i dobro se prodaje na techno party - ima.. Dok je ecstazy popularno ime za MDMA, na ulici se prodaju razne tablete predstavljene kao MDMA koje u sebi sadržavaju kofein, efedrin, amfetamine, MDA, MDE ili neki drugi psihoaktiv.. Djelovanje MDMA počinje nakon dvadesetak minuta i traje 4 - 6 sati.. Konzumenti kažu da osje aju pozitivne efekte, empatiju prema drugima te potpunu relaksaciju.. Pove ava budnost, te potiskuje apetit.. Produbljuje se percepcija boja i  ...   imaju emocionalnih problema, obiteljsku povijest shizofrenije, mentalnih bolesti ili problema u svakodnevnom životu ne bi smjele uzimati LSD jer je on "okidač" za prikrivene psihološke i mentalne probleme.. Kako je LSD postao sve raširenija droga tako je postala mnogo opasnija.. Postoje izvješ a o mnogim hospitalizacijama LSD konzumenata, raznim nesre ama povezanih s LSD.. Pove anje negativnih efekata nije povezano s pove anjem broja konzumenata.. Američki Indijanci koji su koristili LSD i njemu slične droge su odavno ve naučili da su očekivanja prije uzimanja ove droge glavni faktori koji determiniraju prirodu njihove reakcije na drogu.. Znači konzumenti koji su bili upozoreni na to da LSD može uzrokovati da skoče kroz prozor nisu to napravili, te da ih LSD može izludjeti nisu zapravo patili od nikakvih paničnih reakcija.. Tako er LSD koji je sintetiziran od strane raznih amatera dovodi do mnogo zdravstvenih i psiholoških rizika.. Osobe pod utjecajem LSD ne bi smjele biti ostavljene same.. Početkom 60 - tih godina kada je LSD postao popularan to se pravilo uglavno ignoriralo.. Mnogi mladi ljudi bi zajedno uzelo LSD, ali kada bi jednog od njih uhvatila panika, ona bi se prenijela na druge.. Jedan od glavnih uzroka pove anja nepoželjnih efekata LSD je laka dostupnost, npr.. shizofrenicima i i shizoidnim osobama kod kojih e se najprije pojaviti nepoželjni efekti.. METAMFETAMIN.. Metamfetamin je veoma adiktivan stimulans koji opte uje centralni živčani sustav.. Ova droga se jednostavno pravi u tajnim laboratorijama od sastojaka koji su jeftini i lako ih je nabaviti.. Ovi faktori doprinose vrlo rasprostranjenoj zlouporabi.. Metamfetamin se u slengu naziva "Speed", "Meth" i "Chalk".. Metamfetamin u formi za pušenje je poznat pod imenom "Ice", "Crank", "Glass" i "Crystal".. Metamfetamin je bijeli kristalasti prah bez mirisa, gorkog ukusa, lako rastopljiv u vodi ili alkoholu.. Kemijska struktura metamfetamina slična je strukturi amfetamina, ali ima jače efekte na centralni živčani sustav.. Kao i amfetamini, on pove ava aktivnost, smanjuje apetit.. Efekti metamfetamina mogu trajati 6 do 8 sati.. Nakon početnog uzbu enja slijedi tipično stanje uznemirenosti što, kod nekih pojedinaca, može dovesti do nasilnog ponašanja.. Metamfetamin je stimulans II kategorije, što znači da ima visok potencijal za zlouporabu i dostupan je jedino putem recepta koji se ne može obnoviti.. Postoji nekoliko prihva enih medicinskih razloga za njegovu upotrebu, kao što je liječenje narkolepsije, smanjene pažnje i, za kratkoročnu uporabu, liječenje gojaznosti; ali upotreba metamfetamina u medicinske svrhe je vrlo ograničena.. Kako se metamfetamin koristi?.. Metamfetamin se proizvodi u više oblika i može se pušiti, ušmrkavati, uzimati oralno ili intravenozno.. Droga mijenja raspoloženje ovisno o načinu uzimanja.. Odmah nakon pušenja droge ili intravenoznog ubrizgavanja, korisnik doživljava intenzivno uzbu enje ili "flash" koji traje nekoliko minuta i smatra se izuzetno ugodnim.. Ušmrkavanje ili oralno uzimanje stvara euforiju, ali ona nije intenzivna.. Efekti ušmrkavanja traju 3 do 5 minuta, dok oralno uzimanje stvara efekte koji traju 15 do 20 minuta.. Kao i ostali stimulansi i metamfetamin se koristi po principu "dizanja i spuštanja".. Tolerancija na metamfetamin se javlja u roku od nekoliko minuta što znači da ugodni efekti nestaju prije nego što razina droge u krvi znatno opadne stoga korisnici nastoje produžiti stanje ugode ponovnim uzimanjem droge.. Osamdesetih se počeo koristiti "Ice", metamfetamin pripremljen za pušenje.. "Ice" je veliki, obično providni kristal visoke čisto e koji se puši poput crack kokaina.. Efekti pušenja mogu trajati 12 i više sati.. Koji su kratkoročni efekti zlouporabe metamfetamina?.. Kao jak stimulans, metamfetamin, čak i u malim količinama, može pove ati budnost i psihičku aktivnost, te smanjiti apetit.. Oni koji su pušili ili ubrizgavali metamfetamin opisali su stanje pod njegovim utjecajem kao kratko, intenzivno uzbu enje.. Oralno uzimanje ili ušmrkavanje stvaraju duže stanje ugode mjesto uzbu enja, koje, kako neki kažu, može trajati i pola dana.. Smatra se da i uzbu enje i stanje ugode nastaju kada velike količine dopamina do u do dijela mozga koji regulira osje aj zadovoljstva.. Metamfetamin je toksičan i velike količine mogu dovesti do grčeva, kao i do veoma visoke temperature, što može uzrokovati smrt.. Koji su dugoročni efekti zlouporabe metamfetamina?.. Dugoročni efekti zlouporabe metamfetamina mogu biti veoma štetni, uključuju i i ovisnost.. Ovisnost je kronična, recidiviraju a bolest koju karakterizira kompulzivno traženje i uzimanje droge pra eno funkcionalnim i strukturalnim promjenama u mozgu.. Osim ovisnosti, kronični korisnici metamfetamina mogu pokazati simptome koji uključuju nasilno ponašanje, anksioznost, konfuziju i insomniju.. Mogu imati psihotične epizode, koje uključuju paranoju, zvučne halucinacije, promjene raspoloženja i halucinacije.. Prilikom kronične uporabe razvija se tolerancija na metamfetamine.. U pokušaju da intenziviraju željene efekte, korisnici mogu uzimati ve e količine droge, mogu je uzimati češ e ili mijenjati načine njenog uzimanja.. Po čemu se metamfetamin razlikuje od drugih stimulansa?.. Metamfetamin je psihostimulans, kao i još neke droge koje se zlouporabljaju, me u kojima su amfetamini i kokain.. Znamo da je metamfetamin strukturološki sličan amfetaminu i neurotransmiteru dopaminu, ali je veoma različit od kokaina.. Iako ovi stimulansi imaju slične bihejvioralne i fiziološke efekte, postoje velike razlike u osnovnim mehanizmima njihovog djelovanja na živčane stanice.. Ipak, metamfetamin, kao i kokain, potiče akumulaciju neurotransmitera dopamina, i izgleda da ta pretjerana koncentracija dopamina stvara stimulaciju i osje aj euforije koju doživljavaju korisnici.. Za razliku od kokaina, koji se brzo uklanja i gotovo potpuno metabolizira u tijelu, metamfetamin duže djeluje i ve i postotak droge ostaje nepromijenjen u tijelu.. To znači da metamfetamin ostaje duže u mozgu, što dovodi do produženih stimulativnih efekata.. IAKO SU I METAMFETAMIN I KOKAIN PSIHOSTIMULANSI, ME U NJIMA POSTOJE RAZLIKE:.. METAMFETAMIN.. proizveden u laboratoriji.. pušenjem se stvara efekt koji traje 8-24 sata.. 50% droge se otkalanja iz tijela nakon 12 sati.. ograničena medicinska upotreba.. potiče iz biljke.. pušenjem se stvara efekt koji traje 20-30 minuta.. 50% droge se otklanja iz tijela nakon 1 sat.. koristi se kao lokalni anestetik u nekim kirurškim zahvatima.. Koje su medicinske posljedice zlouporabe metamfetamina?.. Metamfetamin može uzrokovati različite kardiovaskularne probleme.. Neki od njih su: ubrzano kucanje srca, nepravilan srčani ritam, povišen krvni tlak i neizlječivo ošte enje malih krvnih stanica u mozgu, što može izazvati moždani udar.. Ukoliko do e do predoziranja metamfetaminom javljaju se hipertermija (povišena tjelesna temperatura) i grčevi, a ako se to odmah ne liječi, ishod može biti fatalan.. Kod kroničnih konzumenata metamfetamina može do i do upale srčanih zalistaka, a ukoliko se droga injicira ošte uju se krvne žile i javlja se absces kože.. Korisnici metamfetamina mogu imati epizode nasilnog ponašanja, paranoje, anksioznosti, konfuzije i insomnije.. Psihotični simptomi mogu trajati i nekoliko mjeseci ili godina nakon što se prestane koristiti metamfetamin.. Akutno trovanje je još jedan potencijalni rizik kojem su izloženi korisnici metamfetamina.. Najčeš e se prilikom ilegalne proizvodnje metamfetamina koristi lead acelate kao reagens.. Greške u proizvodnji mogu rezultirati kontaminacijom metamfetamina ovom supstancom.. Postoje dokumentirani slučajevi akutnog trovanja intravenoznih korisnika metamfetamina.. Istraživanja pokazuju da zlouporaba metamfetamina tijekom trudno e može rezultirati prenatalnim komplikacijama, ve im stupnjem prijevremenog poro aja, a može do i i do izmijenjenog postnatalnog obrasca ponašanja kod novoro enčadi.. Zloupotreba metamfetamina tokom trudno e može biti povezana sa uro enim deformacijama.. Da li su korisnici metamfetamina izloženi riziku da se zaraze HIV-om, hepatitisom B i C?.. Pove ano prenošenje HIV-a, heptitisa B i C je posljedica pove ane zlouporabe metamfetamina, osobito me u onim pojedincima koji injiciraju drogu i dijele svoj pribor za injiciranje.. Infekcija HIV-om i drugim infektivnim bolestima je raširena me u korisnicima koji injiciraju drogu koriste i pri tom ve upotrebljene kontaminirane šprice, igle i drugi pribor.. Kod gotovo jedne tre ine Amerikanaca inficiranih HIV-om, injiciranje droge je faktor rizika, što čini zloupotrebu droge najbržim načinom širenja HIV-a.. Istraživanja, tako er, pokazuju da metamfetamini i drugi psihomotorni stimulansi mogu pove ati libido, za razliku od opijata koji smanjuju libido.. Ipak, dugotrajno korištenje metamfetamina može biti povezano sa opadanjem seksualne funkcije, barem kod muškaraca.. Metamfetamini mogu biti povezani sa grubljim seksom što dovodi do krvarenja i abrazije.. Kombinacija injiciranja i seksa bez zaštite može rezultirati da HIV postane ve i problem me u korisnicima metamfetamina nego me u korisnicima opijata i drugih droga.. Istraživanjima se utvrdilo da se kroz liječenje, prevenciju i rad u zajednici, može utjecati na promjenu korisnikovog ponašanja koje ga izlaže riziku od zaraze HIV virusom.. Zloupotreba droge može prestati, a rizična ponašanja vezana za drogu, kao što su dijeljenje igle i seks bez zaštite, mogu se drastično smanjiti ukoliko se smanji izloženost negativnim uticajima.. Stoga, liječenje ovisnosti je veoma efektivno prilikom prevencije širenja HIV-a, hepatitisa B i hepatitisa C.. Koji su načini liječenja efikasni prilikom zlouporabe metamfetamina?.. Trenutno je najefikasniji način liječenja ovisnosti o metamfetaminima kognitivno-bihejvioralni pristup.. Ovim pristupom se utiče na promjenu pacijentovog načina razmišljanja, očekivanja i ponašanja, te se razvijaju vještine koje e mu pomo i da se nosi sa svakodnevnim stresom.. Podupiru e grupe su, tako er, dobra dopuna bihejvioralnom pristupu, što može dovesti do dugotrajnog oporavka od droga.. Ne postoji farmakološki tretman za ovisnost o amfetaminima i drogama sličnim amfetaminima, kao što su metamfetamini.. Antidepresivi su korisni u borbi protiv depresije koja je česta kod onih koji kra i period apstiniraju od metamfetamina.. Zbog hipertermije i grčava koji su uobičajene i često fatalne komplikacije prilikom predoziranja metamfetaminima, u hitnoj pomo i se fokusiraju upravo na te fizičke simptome.. Pacijenti se rashla uju u hladnoj vodi, a daju im se i lijekovi protiv grčeva.. Akutna intoksikacija metamfetamina često se može savladati opservacijom u sigurnoj i mirnoj okolini.. U slučajevima ekstremnog uzbu enja ili panike uspješnim su se pokazali lijekovi protiv anksioznosti, kao što su benzodiazepini..

    Original link path: /?hr=o-drogama
    Open archive

  • Title: Zajednica Susret - nevladina organizacija za prevenciju i tretman ovisnosti o drogama, alkoholu i drugim psihoaktivnim sredstvima - Filozofija
    Descriptive info: Ovdje smo jer nema skloništa gdje se možemo skloniti od nas samih.. Dokle god se osoba ne suoči s drugima i ne ogleda u njenim očima i njenom srcu bježi.. Dokle god ne dozvoli da razotkriju njene tajne iz njih nema izlaza.. Onaj tko se boji biti upoznat ne može upoznati sebe samoga niti  ...   I tako zajedno osoba se može konačno i jasno pokazati sama sebi,.. ne više kao div iz svojih snova i patuljak svojih strahova,.. nego kao čovjek koji je dio cjeline kojoj daje svoj doprinos.. Na ovom tlu svi mi možemo pustiti korjenje i rasti, ne više sami kao u smrti nego živi sebi i drugima!..

    Original link path: /?hr=filozofija
    Open archive

  • Title: Zajednica Susret - nevladina organizacija za prevenciju i tretman ovisnosti o drogama, alkoholu i drugim psihoaktivnim sredstvima - Galerija
    Descriptive info: Galerija Ivanovac.. Galerija Cista.. Galerija Paučje.. Galerija Čiovo.. --pregledaj galeriju--.. Centar Cista..

    Original link path: /?hr=galerija
    Open archive

  • Title: Zajednica Susret - nevladina organizacija za prevenciju i tretman ovisnosti o drogama, alkoholu i drugim psihoaktivnim sredstvima - Kontakt
    Descriptive info: SAVJETOVALIŠTA.. UDRUGE RODITELJA.. SPLIT.. Stari Pazar 2.. Tel: +38521361200; +38521345288.. Fax: +38521361311.. E-mail:.. Radno vrijeme sa strankama:.. radnim danima 8,30-15,30h.. ZAGREB.. II.. Cvjetno naselje 17a.. Tel: +38516040198.. zagreb@zajednica-susret.. www.. udrugaroditelja-susret.. org.. ne-droga.. radnim danima 8,30-15,30h.. osim srijedom 14,00-19,00 h.. AKOVO.. Petra Preradovi a 2 - u domu zdravlja.. Tel: +38531815103.. radnim danima 8,00-12,00h.. osim srijedom 14,00-18,00h.. (Savjetovalište, Split)..

    Original link path: /?hr=kontakt
    Open archive

  • Title: Zajednica Susret - nevladina organizacija za prevenciju i tretman ovisnosti o drogama, alkoholu i drugim psihoaktivnim sredstvima - Dokumenti
    Descriptive info: Statut Doma za ovisnike "Zajednica Susret".. Pravilnik o radu Doma za ovisnike "Zajednica Susret".. Sistematizacija Doma za ovisnike "Zajednica Susret".. Izvješ e o radu Doma za ovisnike "Zajednica Susret" za 2012.. g.. Plan javne nabave.. Plan javne nabave 2013.. Obavijest o nepostojanju sukoba interesa:.. Temeljem članka 13.. Zakona o javnoj  ...   kojima Dom za ovisnike Zajednica Susret ne smije sklapati ugovore o javnoj nabavi ( u svojstvu ponuditelja, člana zajednice ponuditelja, ili podizvoditelja odabranom ponuditelju).. Statut Humanitarne organizacije "Zajednica Susret".. H.. O.. "Zajednica Susret" - Izvješ e o radu za 2011.. godinu.. "Zajednica Susret" - Izvješ e o radu za 2012..

    Original link path: /?hr=dokumenti
    Open archive

  • Title: Zajednica Susret - nevladina organizacija za prevenciju i tretman ovisnosti o drogama, alkoholu i drugim psihoaktivnim sredstvima - Centar Cista Velika
    Descriptive info: -- KAKO DO NAS.. -- PRIHVATNI CENTAR.. -- PREDRESOCIJALIZACIJA.. -- PREGLEDAJ GALERIJU SLIKA.. Cista Velika.. nalazi se u Imotskoj krajini, šesdesetak kilometara od Splita.. Centar se sastoji od dvije ku e, starog adaptiranog župnog dvora gra enog od kamena u dalmatinskom stilu te novoizgra ene ku e za koju je ve im dijelom sredstva osigurao Grad Split.. Cista je prva "komuna" Zajednice susret, otvorena još 1992.. godine.. Danas ima kapacitet od 47 mjesta.. 2007.. godine u suradnji s Europskom Unijom pokre e se projekt prihvatnog centra "Korak naprijed".. Cilj projekta je lakša adaptacija novih korisnika na strukturiran način života te kompletna dijagnostika.. U centru osim rehabilitiranih ovisnika rade i psiholog, socijalni pedagog, te psihijatar kao vanjski suradnik.. Osim prihvata u centru se provodi i predresocijalizacija korisnika u trajanju od šest mjeseci.. Pred kraj programa ovdje im se pruža prilika za češ e izlaske odnosno korištenje kulturnih i sportskih sadržaja u okruženju, te za postupno uklapanje u društvo.. Od lipnja 2007.. u centru Cista Velika provodi se projekt Prihvatni centar "KORAK NAPRIJED" finnciran od  ...   strukturiran i konstruktivan život koji se uči i njeguje u radu terapijske zajednice.. Podrazumjeva multidisciplinarni dijagnostički i terapijski pristup s ciljem izrade individualnog plana rehabilitacije za svakog pojedinog korisnika.. U prihvatni centar korisnici mogu u i sa zamjenskom terapijom i ostalim vrstama lijekova te kroz period od najviše 6 mjeseci, postupno reducirati terapiju do potpune apstinencije.. Korisnici prolaze kroz prihvatni centar u prvoj fazi boravka "skidanja", pruža im se mogu nost nastavka programa u drugim centrima Zajednice Susret prema "drug free" pristupu te se ponovno vra aju u fazi pred-resocijalizacije u prihvatni centar.. Obuhva a pružanje potpore obiteljima korisnika.. Provodi se i u centru Čiovo za žene.. Osim prihvata u centru se provodi predresocijalizacija korisnika u trajanju od 6 mjeseci kao priprema za postupno integriranje rehabilitiranih ovisnika u obitelj i širu društvenu zajednicu u vlastitom okruženju, a posebno organiziranjem osposobljavanja tj.. doškolovanja ili prekvalifikacije radi stjecanja zanimanja i zapošljavanja.. Korisniku se pruža potpora u stjecanju socijalnih vještina, osposobljavanju za samostalnu brigu o sebi kao i uljučivanja u različite aktivnosti.. Prikaz ve e karte..

    Original link path: /?hr=centar-cista-velika
    Open archive

  • Title: Zajednica Susret - nevladina organizacija za prevenciju i tretman ovisnosti o drogama, alkoholu i drugim psihoaktivnim sredstvima - Centar Čiovo
    Descriptive info: Terapijski centar Čiovo.. nadomak je Trogira u neposrednoj blizini mora.. Jedini je centar Zajednice susret za tretman žena.. Centar je tako er dio projekta prihvatnog centra "Korak naprijed", a o djevojkama brinu terapeut koji je na smjeni 24h dnevno i stručni tim u čiji rad su uključeni psiholog, socijalni radnik, radni terapeut, sociolog, socijalni pedagog te psihijatar kao vanjski suradnik.. Sastavni dio radne terapije čine različite kreativne radionice: izrada suvenira, nakita, keramičkih predmeta, krojački  ...   Obavljaju se radovi na dovršavanju vrša(ribolovnog alata).. u centru Cista Velika te centru Čiovo provodi se projekt Prihvatni centar "KORAK NAPRIJED" finnciran od EU u okviru programa CARDS 2004:.. Korisnici prolaze kroz prihvatni centar u prvoj fazi boravka nakon čega odlaze u druge terapijske zajednice te se ponovno vra aju u fazi pred-resocijalizacije.. Zaposlena su tri nova stručna djelatnika; dipl.. psiholog, dipl.. socijalni radnik i viši radni terapeut.. Angažiran je i psihijatar kao vanjski suradnik..

    Original link path: /?hr=centar-%C4%8Diovo
    Open archive



  •  


    Archived pages: 139